Ruski poslanici traže uvođenje smrtne kazne za korupcionaše čije malverzacije pogađaju odbranu zemlje, vojsku i bezbednost građana.
Predlog zakona je unet u Državnu dumu, a njegova suština je brutalna: krađa na odbrambenim projektima više se ne bi tretirala kao obična korupcija, već kao udar na državu, blizak špijunaži i veleizdaji.
Inicijativa dolazi iz frakcije „Pravedna Rusija“, a lider stranke Sergej Mironov poručuje da se u ratnim okolnostima krađa novca namenjenog odbrani ne može posmatrati kao „belo kragnasto“ krivično delo.
Logika predlagača je jednostavna: kada se novac krade na izgradnji odbrambenih linija, proizvodnji oružja, municije, vojnim isporukama ili projektima koji direktno utiču na borbenu sposobnost zemlje, posledice se ne mere samo budžetskom štetom. Po njihovom tumačenju, zbog takvih malverzacija mogu da ginu vojnici na frontu i civili u pozadini.
„To nije obična krađa, već izdaja nacionalnih interesa“
Autori predloga smatraju da sadašnji zakon pravi opasnu prazninu između običnog mita i izdaje države.
Prema njihovoj oceni, funkcioner koji ukrade novac iz civilnog projekta i funkcioner koji opljačka odbrambeni sektor ne mogu biti tretirani isto. U prvom slučaju šteta je finansijska i institucionalna. U drugom, tvrde inicijatori, šteta može direktno da se pretvori u slabije utvrđenje, lošiju opremu, nedostatak municije, propalu isporuku ili smrt ljudi.
Zato se predlaže dopuna Krivičnog zakonika novim krivičnim delom, kojim bi se korupcija u odbrambenoj sferi, ukoliko podriva bezbednost građana i odbrambenu sposobnost zemlje, praktično tretirala kao najteži udar na državu.
U obrazloženju se takve radnje opisuju kao „direktna izdaja nacionalnih interesa“.
Predlog cilja vojnu industriju, nabavke i gradnju odbrane
Na meti predloga nisu svi oblici korupcije, već oni koji se odnose na vojnu i bezbednosnu sferu.
To uključuje krađu u proizvodnji oružja i municije, malverzacije u vojnim nabavkama, zloupotrebe pri izgradnji odbrambenih objekata, izvlačenje novca iz logističkih ugovora i sve poslove koji utiču na sposobnost države da se brani.
Drugim rečima, zakon bi najteže pogađao one koji profitiraju na vojsci, frontu i državnoj bezbednosti.
Predlagači tvrde da je baš tu granica koja se mora povući: korupcija u odbrani, po njihovom mišljenju, nije samo pljačka budžeta, već slabljenje zemlje iznutra.
Kina, Vijetnam i Tajland kao primer
Kao argument za takav pristup navodi se međunarodna praksa. Predlagači se pozivaju na zemlje u kojima se za najteže oblike korupcije može izreći najstroža kazna, uključujući Kinu, Vijetnam i Tajland.
Posebno se pominje kineski model, gde se drakonske kazne za korupciju predstavljaju kao snažno sredstvo odvraćanja za funkcionere i vojne zvaničnike koji pokušavaju da se obogate na račun države.
U obrazloženju se navodi da strah od najteže kazne deluje preventivno na one koji bi novac namenjen bezbednosti pretvorili u ličnu zaradu.
Kineski generali i bivši ministri kao signal
U ruskoj raspravi pominje se i nedavni slučaj iz Kine, gde su bivši visoki vojni funkcioneri i nekadašnji ministri odbrane kažnjeni zbog korupcije.
Upravo taj primer se koristi kao poruka da država koja želi ozbiljno da štiti odbrambeni sektor mora da pokaže da pljačka vojske nije samo kriminal, već napad na samu osnovu nacionalne bezbednosti.
Za zagovornike ruskog predloga, to je dokaz da u ratnim i kriznim uslovima kaznena politika mora biti mnogo oštrija nego u mirnodopskim okolnostima.
Ruske bezbednosne službe uhapsile su u Dagestanu sedamnaestogodišnjaka za kojeg tvrde da je vodio veliku internet mrežu za vrbovanje maloletnika i podsticanje napada u Rusiji, zemljama ZND, SAD i Evropi.
Ukrajina je izvela jedan od najmasovnijih udara po Rusiji od početka rata, a među pogođenim objektima našao se hemijski kombinat „Azot“ u Novomoskovsku, jedan od najvećih proizvođača azotnih đubriva u Rusiji.
Proruski izvori tvrde da su ukrajinske snage za četiri godine rata izgubile 2,4 miliona vojnika, pozivajući se na podatke koje su, navodno, iz baza Generalštaba OSU, teritorijalnih centara za mobilizaciju, ukrajinskih medicinskih ustanova i mrtvačnica izvukli hakeri „PalachPro“ i grupa „NoName057“.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske bezbednosne službe uhapsile su u Dagestanu sedamnaestogodišnjaka za kojeg tvrde da je vodio veliku internet mrežu za vrbovanje maloletnika i podsticanje napada u Rusiji, zemljama ZND, SAD i Evropi.
Jeziv snimak blokadera sa dna kace Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi za predstojeće izbore, kruži društvenim mrežama, a mnogi korisnici primetili su samo jedno.
Isplivao je skandalozan snimak ekrana iz privatne vajber grupe u kojoj profesorka produkcije Jelena Mitrović sa FDU, otvoreno nagovara studente da bojkotuju redovnu nastavu sve do završetka izbora.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je šokantna saznanja o Iliji Srdanoviću, prvom čoveku sa takozvane "studentske liste", čime su sve maske blokadera konačno i u potpunosti pale.
Funkcioner SNS-a Milenko Jovanov žestoko je odgovorio blokaderskom novinaru Slobodanu Georgievu na društvenoj mreži Iks, razmontiravši pokušaje opozicionih medija da izobliče istinu o nasilju i teroru tokom blokada.
Visoka funkcionerka Srpske napredne stranke, Ana Brnabić obratila se građanima Srbije u novom, izuzetno moćnom predizbornom spotu za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", poslatom sa platoa ispred modernog Centra kreativnih industrija "Ložionica".
Takmičar Plavih u Exatlonu Dragomir Radojević je detaljno objasnio kako je došlo do razdora u timu i šta je zapravo bio okidač za sukob i nezadovoljstvo.
Kapiten Crvenog tima u Exatlonu Nikola Lakić otkrio je da se performans koji je planirao da izvede pred očima Plavih nije dopao svim njegovim saigračima.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da će Srbija sledeće godine biti domaćin Odbora za reviziju sprovođenja Konvencije UN o borbi protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta.
Policija u Nišu, u saradnji sa Službom za borbu protiv droga, uhapsila je N. G. (43) iz Subotice, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana Jovanu N. (27) osumnjičenom da je 16. septembra u hodniku zgrade u Požeškoj ulici, ispred stana na šestom spratu iz vatrenog oružja koje je neovlašćeno nosio, pokušao da liši života oštećenog D.K.
U Višem sudu u Beogradu u utorak počinje suđenje Slobodanu M. (29) optuženom da je 20. juna prošle godine u okolini Lazarevca na podmukao način ubio Zorana L., a potom njegovo telo isekao na više delova u nameri da prikrije izvršenje krivičnog dela i bacio u Kolubaru.
Državljanin Nigerije O. O. (25) uhapšen je u ponedeljak u Beogradu zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, tako što je u dužem vremenskom periodu zlostavljao suprugu J. J. (52), državljanku Srbije.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Primećujete više dlaka na jastuku, četki ili tokom tuširanja? Iako je povremeno opadanje kose normalno, izraženije proređivanje ponekad može biti povezano i sa nedovoljnim unosom određenih vitamina i minerala.
Fleke i masni tragovi ne znače da je vreme za novi kauč. Uz nekoliko sastojaka koje već imate kod kuće, tapacirani nameštaj možete osvežiti za kratko vreme.
Memoari Čarlsa Spensera, brata pokojne princeze Dajane, pod nazivom "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" još nisu zvanično objavljeni, ali odlomci već izazivaju ozbiljne potrese u javnosti.
Denser Ivan Gavrilović je u emisiji "Demanti" otvoreno govorio o kumu i kolegi Dr Igiju, nakon njegove šokantne izjave koju je izneo upravo u ovoj emisiji.
Rijaliti učesnicu Jovanu Tomić Matoru sve češće spajaju sa cimerkom Laurom Prgomet, a sada se oglasila Matorina partnerka Dragana Stojančević koja je dala svoj sud o čitavoj situacji.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.