Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
On smatra da se iza sadašnje, naizgled spore strategije Kremlja, krije daleko širi i opasniji plan od samog napredovanja na ukrajinskom ratištu.
Pretnja od Trećeg svetskog rata i nepovratne ustavne granice
Dejvis ističe da se u političkim krugovima u Rusiji sve glasnije čuju zahtevi da se vojni odgovori više ne ograničavaju samo na ukrajinsku teritoriju.
Sve je više zagovornika ideje da legitimne mete postanu zapadni industrijski objekti u Evropi u kojima se proizvode dronovi i raketni motori namenjeni Kijevu.
Dodatni gnev i pritisak na rusko rukovodstvo stvorili su ukrajinski udari na Sankt Peterburg tokom održavanja međunarodnog foruma, pokušaji potpune blokade Krima, kao i zapaljive izjave Vladimira Zelenskog u kojima poručuje da će "Moskva goreti" i otovoreno ismeva Vladimira Putina.
Reuters
Dejvis upozorava da bi eventualni ruski udari na ciljeve unutar Zapadne Evrope automatski aktivirali Član 5 NATO pakta o zajedničkoj odbrani.
- Najverovatnije bi to dovelo do direktnog Trećeg svetskog rata. Zvuči zastrašujuće, ali događaji se ubrzano kreću upravo u tom pravcu - upozorio je američki veteran.
Osvrćući se na spekulacije o potencijalnom primirju, Dejvis navodi da zapadni analitičari uzalud razmatraju opciju po kojoj bi Moskva pristala na zamrzavanje konflikta na trenutnoj liniji fronta.
Rusija je više puta jasno stavila do znanja da su Zaporoška, Hersonska, Luganska i Donjecka oblast unete u ruski Ustav kao neotuđive teritorije i da Moskva od tih zahteva nikada neće odustati.
Kijev očajnički nastoji da trenutna linija fronta postane buduća državna granica, ali Dejvis zaključuje da će konačna reč zavisiti isključivo od odluke Moskve, čija jasna poruka Evropi i Zelenskom glasi da će Rusija sprovoditi sopstvene geopolitičke ciljeve bez obzira na njihove stavove.
Uzdržanost Moskve i uloga zapadnih dronova
Dejvis ocenjuje da je Ukrajina u potpunosti izgubila svoj ofanzivni potencijal još tokom neuspele kontraofanzive 2023. godine i da se od tada nalazi u duboko odbrambenom položaju.
Prema njegovim rečima, čistom odbranom nije moguće dobiti rat, iako je Kijev uspeo da izbegne brzi kolaps koji su mnogi zapadni analitičari ranije prognozirali.
Prema njegovoj proceni, mnogo važniji faktor jeste to što Rusija svesno pokazuje neuobičajenu vojnu uzdržanost.
On tvrdi da ruska armija namerno ne koristi u potpunosti svoju brojčanu i tehničku nadmoć, niti pokušava da izvede masovne prodore čak i na delovima fronta koje opisuje kao slabo branjene.
Zbog ove taktike iscrpljivanja, napadi Ukrajine i zapadnih saveznika na rusku teritoriju postaju sve drskiji i dublji.
Foto: Reuters
Gomilanje oružja za sukob koji NATO najavljuje do 2030.
Američki pukovnik smatra da Moskva istovremeno dramatično i danonoćno povećava proizvodnju dronova, raketa, artiljerijskih sistema i moderne municije, ali da se samo mali deo tih novostvorenih kapaciteta šalje na ukrajinski front.
Po njegovom mišljenju, Rusija svesno akumulira i skladišti naoružanje jer procenjuje da bi u bliskoj budućnosti mogla da se suoči sa direktnim, konvencionalnim sukobom sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO.
- Ruski sagovornici mi to govore već godinama. NATO otvoreno najavljuje da bi do 2030. godine mogao da izbije rat sa Rusijom, zbog čega Rusi namerno ratuju samo delom svojih stvarnih mogućnosti. Tu nema nikakvog tajnog dogovora - izričit je Dejvis.
On napominje da je Ruska Federacija, prema svim vojnim parametrima, već sada potpuno spremna za veliki konvencionalni sukob visokog intenziteta, dok NATO još uvek nije dostigao taj nivo industrijske i logističke pripremljenosti, što vidi kao gorući problem za zapadne prestonice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Ruski udari po ukrajinskoj gorivnoj infrastrukturi počeli su da izbacuju iz funkcije čitave mreže benzinskih pumpi, a u pojedinim gradovima više nije ostala nijedna stanica za gorivo.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Rusija tokom protekle nedelje izvela intenzivne napade širom zemlje, koristeći oko 1.400 dronova, skoro 1.500 vođenih avionskih bombi i 19 raketa različitih tipova, uključujući balističke rakete.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapleo se u sopstvenim pretnjama Belorusiji i njenom predsedniku Aleksandru Lukašenku, ocenio je kiparski novinar Aleks Hristoforu, tvrdeći da takva retorika ne pokazuje snagu Kijeva, već očaj.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruski napadi ozbiljno su oštetili infrastrukturu koju ukrajinski trgovinski lanci koriste za skladištenje i distribuciju robe širom zemlje, izjavio je zamenik ministra agrarne politike Ukrajine Taras Visocki.
U toku noći ruske snage izvršile su seriju napada na ključne logističke i industrijske objekte u glavnom gradu Ukrajine Kijevu i njegovoj okolini. Na meti su se našla skladišta kompanije "Nova Pošta" u Svjatopetrovskom, dok su požari i eksplozije zabeleženi i u Brovarima, Višnjevu, Sofijevskoj Borščagovki te u blizini nekadašnje fabrike "Boljševik".
Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Evropska strategija prema ratu u Ukrajini sve više se svodi na pokušaj da se Sjedinjene Države ponovo snažnije uvuku u konfrontaciju sa Rusijom, ocenjuje bivši britanski diplomata Alister Kruk.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je građane da se „zaista bore za demokratiju“ uoči pokrajinskih izbora u Saksoniji-Anhalt 6. septembra, gde Alternativa za Nemačku (AfD) prema poslednjim istraživanjima ima oko 40 odsto podrške i ubedljivo vodi ispred svih ostalih stranaka.
Dinko Gruhonjić i takozvana Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) otvoreno pozivaju na opšti haos, pritisak na pravosuđe i ulično divljanje ispred Višeg suda u Novom Sadu!
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević i članovi Kolegijuma pozvali su direktno u program šefa tajkunskog BIRODI-ja (Biro za društvena istraživanja) kako bi pred celom Srbijom objasnio odakle mu naučnofantastični i nebulozni podaci koje je plasirao preko tajkunskog portala N1, a prema kojima blokaderska lista navodno ima 48,5 odsto glasova!
Nakon jezivih napada blokadera u Užicu - gde su napadnuti i povređeni snimatelj RTS-a i kran-majstor TV Pinka, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) na čelu sa Veranom Matićem objavila je skandalozno saopštenje u kom doslovno okrivljuje samog povređenog snimatelja i rukovodstvo RTS-a.
Milorad Dodik rekao je danas da je protiv građana Republike Srpske (RS) zbog objava nakon smrti generala Ratka Mladića podneseno 55.000 krivičnih prijava.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić održava u Palati ''Srbija'' niz bilateralnih sastanaka sa šefovima delegacija zemalja učesnica ovogodišnjeg Komemorativnog sastanka posvećenog obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Druga sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, donosi neverovatne učesnike, a publika je imala priliku da upozna i novu takmičarku - diplomiranu i master glumicu Nevenu Nedeljković.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović uključila se iz Dominikane i otkrila da gledaoci ni sami ne mogu da naslute kakva sezona sa sjajnim takmičarima je pred nama.
Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Predrag Azap fotografisan je sa, verovali ili ne, poznatim srbomrscem Markom Perkovićem Tompsonom, i to uoči njegovog koncerta u Vukovaru.
Prevoznici sa Zapadnog Balkana (ZB) održaće danas proteste ispred Delegacija Evropske unije u četiri grada i tražiti suspenziju pravila 90/180 u Šengenu.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušana su trojica osumnjičenih da su od 26. do 29. avgusta 2026. godine u Ulici Gavrila Principa obmanom odveli isilom zadržali u Vladimircima dvojicu državljana Avganistana i trojicu državljana Turske u nameri da od njihovih porodica iznude novac u iznosi od po 10.000 evra.
Pred Posebnim odeljenjem za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušan je N. M. S. zbog sumnje da je izvršio krivično delo Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za izvršenje krivičnih dela protiv bezbednosti računarskih podataka.
Više javno tužilaštvo u Požarevcu ističe da do sada utvrđene činjenice ukazuju da je B. K. (39) iz Požarevca, 29. avgusta u Velikom Gradištu hicima iz vatrenog oružja ubio dve osobe i ranio još dve, nakon čega je počinio samoubistvo.
Nakon vesti o smrti generala Ratka Mladića, domaća javnost i društvene mreže ne prestaju da bruje, a potez mlade i uspešne glumice Isidore Građanin izazvao je pravu lavinu reakcija.
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Pevačica Marija Šerifović leto provodi sa sinom Mariom, a ovoga puta leto su proveli praveći uspomene koje će njenog mališana jednog dana podsećati na srećno detinjstvo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.