Britanska Ratna mornarica ponovo se našla u ozbiljnom problemu: prema pisanju UK Difens žurnala, Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno nema nijednu višenamensku nuklearnu podmornicu na borbenom patroliranju.
List navodi da nijedna od borbeno sposobnih jurišnih podmornica Kraljevske mornarice u ovom trenutku ne izvršava zadatke na moru. To je posebno osetljivo jer su podmornice klase „Astjut“ ključni deo britanske podvodne moći, zaštite nuklearnog odvraćanja i doprinosa NATO operacijama.
Sve podmornice van mora
Prema podacima UK Difens žurnala, britanska flota višenamenskih nuklearnih podmornica faktički je ostala uz obalu.
Dve podmornice klase „Astjut“ nalaze se neaktivne u bazi Faslejn, posle dugog zastoja. Još dve su na velikom remontu u brodogradilištu u Devonportu. Jedina podmornica koja se nedavno vratila sa borbenog dežurstva sada je na poslepohodovnom održavanju i još nije spremna za novi izlazak na more.
To znači da Kraljevska mornarica, prema otvorenim podacima o kretanju flote, trenutno nema nijednu jurišnu nuklearnu podmornicu raspoređenu na zadatku.
Ministarstvo odbrane ćuti o stanju flote
Britansko Ministarstvo odbrane nije želelo da potvrdi informacije o trenutnom stanju podmorničke flote.
U Londonu nisu izneli konkretan odgovor na pitanje da li je neka višenamenska nuklearna podmornica trenutno na borbenom patroliranju. Umesto toga, iz resora odbrane poručeno je da se bezbednost zemlje sa morskog pravca obezbeđuje „drugim sredstvima“.
Takav odgovor ne rešava glavnu dilemu, jer podmornice klase „Astjut“ nisu običan dodatak floti. One su oružje za lov na neprijateljske podmornice, zaštitu nosača aviona, prikupljanje obaveštajnih podataka, specijalne operacije i kontrolu dubokog mora.
Zašto su „astjuti“ toliko važni
Britanske jurišne nuklearne podmornice klase „Astjut“ nisu strateške podmornice sa nuklearnim balističkim raketama, već višenamenske nuklearne podmornice za konvencionalne borbene zadatke.
Njihova uloga je da prate i love protivničke podmornice, štite britansko nuklearno odvraćanje od otkrivanja, obezbeđuju mornaričke grupe i učestvuju u globalnim operacijama. Britanska vlada ih zvanično opisuje kao aktuelne britanske SSN podmornice koje štite nuklearno odvraćanje, podržavaju operacije širom sveta i učestvuju u obaveštajnom i izviđačkom radu.
Zato je izostanak makar jedne takve podmornice na moru ozbiljan signal. Nije reč samo o tehničkom kvaru ili jednoj pauzi u rasporedu, već o pitanju spremnosti cele klase.
Problem nije od juče
Ovo nije prvi put da se otvara pitanje spremnosti britanske podmorničke flote.
Još ranije su britanski i stručni vojni izvori upozoravali da održavanje, manjak kapaciteta u dokovima, opterećenost posada i prioritet koji ima stalno nuklearno odvraćanje stvaraju rupe u dostupnosti jurišnih podmornica.
Kraljevska mornarica ima ograničen broj takvih plovila, a svaka podmornica koja ode na veliki remont ili duže održavanje odmah pravi vidljiv manjak. Kada se istovremeno poklope zastoji u Faslejnu, radovi u Devonportu i povratak jedine aktivne podmornice sa zadatka, rezultat je flota koja nominalno postoji, ali trenutno nema operativni brod na moru.
Faslejn i Devonport kao usko grlo
Dve ključne tačke u ovoj priči su Faslejn u Škotskoj i Devonport u Plimutu.
Faslejn je glavna britanska podmornička baza, dok je Devonport jedan od centara za duboko održavanje i remont. Ako su dve podmornice neaktivne u Faslejnu, a dve druge na kapitalnom održavanju u Devonportu, prostor za rotaciju praktično nestaje.
Britanska podmornička flota se godinama suočava sa pitanjem kapaciteta za održavanje. Nije dovoljno samo imati brodove na papiru. Potrebni su dokovi, rezervni delovi, posade, tehničari i ritam remonta koji omogućava da bar deo flote uvek bude spreman.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Sinoć je u mestu Bresnica, kod Čačka, grupa građana blokirala prolaz autobusu koji je saobraćao iz Beograda i prevozio građane koji su prisustvovali skupu "Srbija - jedna porodica".
Čuveni profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Čedomir Antić, sasuo je blokaderima istinu u lice tokom, otkrio ključni detalj o lustraciji kojom oni prete, pa spomenuo Hrvatsku i Sloveniju.
Dok se građani Srbije u miru i slozi okupljaju u srcu Beograda kako bi podržali politiku koju vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić i poslali poruku zajedništva, druga, blokaderska strana Srbije pokazuje koliko je obolela u mržnji.
Narodno verovanje za Vidovdan kaže da bi danas trebalo obratiti posebnu pažnju na vremenske prilike, jer se veruje da one mogu nagovestiti kakva će biti godina pred nama.
Za domaću javnost koja je već danima bila pod utiskom dominantnih vesti o unutrašnjem obračunu u Gvatemali, u centralnoj Americi, 28. jun 1954. doneo je jednu sasvim novu temu, koja je bila istaknuta tog dana velikim naslovom: "Atinska štampa pozdravlja predstojeći savez" i nadnaslovom "Danas počinje Atinska konferencija".
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 28. juna proslavljaju Vidovdan, jedan od najznačajnijih praznika u srpskoj tradiciji. Za ovaj praznik vezuju se brojni narodni običaji i verovanja, od kojih su neki sačuvani do danas.
Vrlo teška noć je iza stanovnika Guče, posebno onih meštana koji žive u Ulici Prvomajskoj. Meštani opisuju kako je sve izgledalo nakon što je došlo do curenja amonijaka u jednoj hladnjači, a Milenko Paunović svedoči o tome kako je spasavao sina i njegovu porodicu.
Stariji muškarac iz Prokuplja stradao je rano jutros od strujog udara. On je radio nešto oko dečijeg bazena dok je bila uključena pumpa za prečišćavanje vode.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.