Britanska Ratna mornarica ponovo se našla u ozbiljnom problemu: prema pisanju UK Difens žurnala, Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno nema nijednu višenamensku nuklearnu podmornicu na borbenom patroliranju.
List navodi da nijedna od borbeno sposobnih jurišnih podmornica Kraljevske mornarice u ovom trenutku ne izvršava zadatke na moru. To je posebno osetljivo jer su podmornice klase „Astjut“ ključni deo britanske podvodne moći, zaštite nuklearnog odvraćanja i doprinosa NATO operacijama.
Sve podmornice van mora
Prema podacima UK Difens žurnala, britanska flota višenamenskih nuklearnih podmornica faktički je ostala uz obalu.
Dve podmornice klase „Astjut“ nalaze se neaktivne u bazi Faslejn, posle dugog zastoja. Još dve su na velikom remontu u brodogradilištu u Devonportu. Jedina podmornica koja se nedavno vratila sa borbenog dežurstva sada je na poslepohodovnom održavanju i još nije spremna za novi izlazak na more.
To znači da Kraljevska mornarica, prema otvorenim podacima o kretanju flote, trenutno nema nijednu jurišnu nuklearnu podmornicu raspoređenu na zadatku.
Ministarstvo odbrane ćuti o stanju flote
Britansko Ministarstvo odbrane nije želelo da potvrdi informacije o trenutnom stanju podmorničke flote.
U Londonu nisu izneli konkretan odgovor na pitanje da li je neka višenamenska nuklearna podmornica trenutno na borbenom patroliranju. Umesto toga, iz resora odbrane poručeno je da se bezbednost zemlje sa morskog pravca obezbeđuje „drugim sredstvima“.
Takav odgovor ne rešava glavnu dilemu, jer podmornice klase „Astjut“ nisu običan dodatak floti. One su oružje za lov na neprijateljske podmornice, zaštitu nosača aviona, prikupljanje obaveštajnih podataka, specijalne operacije i kontrolu dubokog mora.
Zašto su „astjuti“ toliko važni
Britanske jurišne nuklearne podmornice klase „Astjut“ nisu strateške podmornice sa nuklearnim balističkim raketama, već višenamenske nuklearne podmornice za konvencionalne borbene zadatke.
Njihova uloga je da prate i love protivničke podmornice, štite britansko nuklearno odvraćanje od otkrivanja, obezbeđuju mornaričke grupe i učestvuju u globalnim operacijama. Britanska vlada ih zvanično opisuje kao aktuelne britanske SSN podmornice koje štite nuklearno odvraćanje, podržavaju operacije širom sveta i učestvuju u obaveštajnom i izviđačkom radu.
Zato je izostanak makar jedne takve podmornice na moru ozbiljan signal. Nije reč samo o tehničkom kvaru ili jednoj pauzi u rasporedu, već o pitanju spremnosti cele klase.
Problem nije od juče
Ovo nije prvi put da se otvara pitanje spremnosti britanske podmorničke flote.
Još ranije su britanski i stručni vojni izvori upozoravali da održavanje, manjak kapaciteta u dokovima, opterećenost posada i prioritet koji ima stalno nuklearno odvraćanje stvaraju rupe u dostupnosti jurišnih podmornica.
Kraljevska mornarica ima ograničen broj takvih plovila, a svaka podmornica koja ode na veliki remont ili duže održavanje odmah pravi vidljiv manjak. Kada se istovremeno poklope zastoji u Faslejnu, radovi u Devonportu i povratak jedine aktivne podmornice sa zadatka, rezultat je flota koja nominalno postoji, ali trenutno nema operativni brod na moru.
Faslejn i Devonport kao usko grlo
Dve ključne tačke u ovoj priči su Faslejn u Škotskoj i Devonport u Plimutu.
Faslejn je glavna britanska podmornička baza, dok je Devonport jedan od centara za duboko održavanje i remont. Ako su dve podmornice neaktivne u Faslejnu, a dve druge na kapitalnom održavanju u Devonportu, prostor za rotaciju praktično nestaje.
Britanska podmornička flota se godinama suočava sa pitanjem kapaciteta za održavanje. Nije dovoljno samo imati brodove na papiru. Potrebni su dokovi, rezervni delovi, posade, tehničari i ritam remonta koji omogućava da bar deo flote uvek bude spreman.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
U najnovijem ispadu, funkcioner opozicije Borko Stefanović prešao je sve granice - najbrutalnije izvređao sopstvenu državu i predsednika Vučića, dok se istovremeno hvalio kako će nasilno rušiti vlast.
Jedan od glavnih ideologa blokadera, Dragan Popović, potvrdio da preziru običan narod, dok u isto vreme pravda brutalno nasilje na ulicama i direktne napade na policiju i građane!
Samo pet dana nakon sastanka komandanta KFOR-a i lidera Samoopredeljenja Aljbina Kurtija, pokrenut je plan koji bi mogao trajno da promeni sliku severa Kosova.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta saopštio je danas da su pre 31 godinu pripadnici Hrvatske vojske tokom i posle zločinačke akcije „Oluja“ počinili mnoge i masovne zločine nad srpskim civilima, među kojima i zločin u Dvoru na Uni, za koji do danas niko nije odgovarao.
Porodica iz Srbije doživela je dramu na letovanju u Nea Plagiji na Halkidikiju kada je njihovo sedmogodišnje dete skliznulo sa dušeka u more i počelo da se davi.
Krvavi pohod koji je potresao čitav Balkan odigrao se u mirnom cetinjskom naselju Medovina, u neposrednoj blizini Cetinjskog manastira, pre tačno četiri godine. Vuk Borilović (34) je u popodnevnim časovima, naoružan poluautomatskim lovačkim karabinom, napravio nezapamćeni masakr u kom je ubio 10 svojih sugrađana.
U blizini Atletske dvorane na Voždovcu, na Bulevaru oslobođenja, juče zabeležen jeziv incident koji je uznemirio prolaznike i rekreativce u Banjičkoj šumi: žena (44) kretala se stazom kroz šumu kada joj je s leđa prišao nepoznati muškarac i bez ikakvog povoda je uhvatio za zadnjicu.
Kantonalno tužilaštvo Unsko-sanskog kantona zatražilo je od Kantonalnog suda u Bihaću da odredi pritvor Š. H. (66) iz Bosanske Krupe, koja je osumnjičena za ubistvo svog supruga.
Pevač Marko Stojković, poznatiji kao MC Stojan, podelio je sa pratiocima intiman trenutak opuštanja sa devojkom i kućnim ljubimcem od kog se, sudeći po svemu, ne razdvajaju ni kada legnu na spavanje.
Rijaliti par Anđela Đuričić i Nenad Marinković Gastoz trenutno uživaju na Maldivima odakle dele romantične snimke sa pratiocima, a poslednja objava vožnje bicikla sve je raznežila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.