Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Prema pisanju „Volstrit džornala“, koji je analizirao satelitske snimke, baza Ratne mornarice SAD u Bahreinu pretrpela je znatno ozbiljnija oštećenja nego što je ranije javno prikazivano. Pogođeni su operativni štab, oko desetak zgrada i komunikacioni terminali.
Procena obnove samo te baze iznosi oko 400 miliona dolara, i to bez pune slike dodatnih troškova, od raščišćavanja ruševina do ponovnog postavljanja opreme.
Baza Pete flote pod udarom
Američka pomorska baza u Bahreinu nije običan vojni objekat. U njoj je smeštena komanda Pete flote SAD, centralna tačka američkih pomorskih operacija na Bliskom istoku.
Upravo zato je šteta politički i vojno osetljiva. Iran nije pogodio sporednu instalaciju, već jednu od ključnih tačaka američkog prisustva u Persijskom zalivu.
Satelitski snimci koje je analizirao „Volstrit džornal“ pokazuju da su oštećenja zahvatila operativni centar baze, komunikacione kapacitete i više objekata koji su važni za svakodnevno funkcionisanje američke komande u regionu.
Obnova samo Bahreina oko 400 miliona dolara
Prema procenama koje prenosi američki list, obnova baze u Bahreinu mogla bi da košta oko 400 miliona dolara.
Ta brojka se odnosi samo na jednu bazu. U nju nisu uračunati svi prateći troškovi koji dolaze posle ovakvog napada: uklanjanje ruševina, obnova komunikacija, zamena opreme, privremena rešenja za osoblje i dodatno jačanje zaštite.
Drugim rečima, račun za Bahrein nije samo popravka zidova i krovova. To je cena vraćanja baze u stanje u kojem ponovo može normalno da komanduje operacijama u jednom od najopasnijih regiona na svetu.
Foto: Printscreen/Telegram
Ukupna šteta američkim objektima ide do 5,1 milijardu dolara
Analitičari procenjuju da ukupna šteta na američkim vojnim objektima u regionu, nastala usled iranskih napada, iznosi između 2,2 i 5,1 milijardu dolara.
To je ogroman raspon, ali i jasan signal: iranski udari nisu bili samo simbolični. Oni su pogodili infrastrukturu, komunikacije, radare, skladišta i objekte koji čine osnovu američkog rasporeda u Zalivu.
Ako se ove procene potvrde, američki ratni račun biće mnogo veći od onoga što se javnosti predstavljalo kroz same operativne troškove rata.
Pentagon ranije računao 29 milijardi, ali bez obnove baza
Pentagon je prošlog meseca procenio da su troškovi rata protiv Irana dostigli 29 milijardi dolara.
Foto: Društvene mreže
Međutim, ta suma nije obuhvatila punu cenu obnove oštećenih baza. O tome je u Kongresu govorio šef finansijskog upravljanja Pentagona Džuls Herst, kada je objašnjavao da se u ratne troškove ubrajaju operacije, oprema, popravke i zamene, ali da obnova infrastrukture može da otvori poseban račun.
To je sada ključno pitanje za američke poreske obveznike. Jedno je cena borbenih letova, raketa, municije i logistike. Drugo je račun koji stiže kada se baze, radari i štabovi moraju graditi ili premeštati ispočetka.
Vašington razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu
Prema pisanju „Volstrit džornala“, američko vojno rukovodstvo razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu.
To može da znači manje koncentrisanje osoblja i opreme na jednoj lokaciji, jačanje zaštite postojećih objekata, premeštanje osetljivih funkcija ili potpuno drugačiji raspored američkog prisustva u Zalivu.
Najvažniji deo je sledeći: pojedini oštećeni objekti možda uopšte neće biti obnovljeni. Ako se proceni da su previše izloženi iranskim raketama i dronovima, Vašington bi mogao da ih napusti i prebaci funkcije na sigurnije lokacije.
Smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Američka vojska, prema istom izveštaju, razmatra i smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
To ne znači automatsko povlačenje SAD iz regiona, ali znači da se stari model velikih baza u dometu iranskih raketa sve ozbiljnije dovodi u pitanje.
Iran je pokazao da može da pogodi objekte koji su godinama važili za stub američke moći u Zalivu. Zbog toga se sada razmatra pomeranje dela infrastrukture dalje na zapad, van najdirektnijeg dometa iranskih sredstava.
Stare baze više nisu bezbedne kao ranije
Suština problema za SAD nije samo u jednoj šteti od 400 miliona dolara. Problem je u tome što su američke baze u Zalivu građene za drugačiju epohu.
Mnoge su projektovane za vreme kada su SAD imale apsolutnu nadmoć u vazduhu i kada se smatralo da protivnik ne može precizno, u serijama, da gađa štabove, radare, skladišta i komunikacije.
Iran je poslednjim napadima pokazao drugačiju sliku. Rakete i dronovi nisu više samo oružje za pritisak. Oni mogu da naprave konkretnu, skupu i operativno bolnu štetu američkoj infrastrukturi.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Sjedinjene Američke Države preispituju vojno prisustvo na Bliskom istoku nakon što su satelitski snimci pokazali da je šteta na ključnoj američkoj pomorskoj bazi u Bahreinu znatno veća nego što je Vašington javno priznao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić brutalno je na društvenoj mreži Iks raskrinkala i matirala Radomira Lazovića i njegove anarho-komuniste iz Zeleno-levog fronta .
Filolog Irina Kojčić objavila je novu kolumnu o blokaderima i načinu na koji su oni u poslednje vreme počeli da koriste određene reči i izraze, istakavši kako ništa od toga nije slučajno i da njihov jezik sve otkriva.
Braneći svoju decu od perverznjaka, jedan od zabrinutih roditelja podneo je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu (VJZ) u Nišu, protiv Dušana Blagojevića, profesora srpskog jezika i književnosti Gimnazije "Stojan Ljubić" u Lebanu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je danas srdačne čestitke Endiju Bernamu povodom stupanja na dužnost premijera Velike Britanije i poručio da je uveren u nastavak uspešnog unapređenja odnosa između dve zemlje.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Na društvenim mrežama osvanuo je video snimak na kojem je zabeležena emotivna prosidba nakon Svete liturgije, kada je jedan mladić pred prepunim hramom kleknuo i zaprosio svoju izabranicu.
U popularnoj Vajber grupi "Grčka info" osvanula je fotografija koja je nasmejala brojne korisnike. Ispred jednog ugostiteljskog objekta u Paraliji postavljena je tabla sa duhovitom porukom namenjenom upravo srpskim turistima.
Popularna influenserka Elena, čiji je sadržaj namenjen putovanju i istraživanju Srbije i Balkana, obišla je Valjevo i potrošila samo 3.454 dinara za jedan dan izleta.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
U slovenačkom mestu Vuhred dogodio se stravičan zločin kada je Amir Uzunović, poreklom iz Kaknja, nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu Uzunović u stambenoj zgradi u kojoj su živeli sa maloletnim sinom.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Na Android 16 uređajima otkriven je ozbiljan bezbednosni propust koji može ugroziti privatnost korisnika. Zbog načina na koji funkcioniše Gugl Gemini, napadač ili neovlašćena osoba može poslati SMS i WhatsApp poruke čak i kada je telefon zaključan, bez potrebe za unosom PIN koda.
Folk pevač Darko Lazić redovno nastupa i puni klubove, a sinoć je imao tezgu u jednom klubu u Hrvatskoj, a iako se trudio da im priredi noć za pamćenje, stigao ga je umor.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.