Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Prema pisanju „Volstrit džornala“, koji je analizirao satelitske snimke, baza Ratne mornarice SAD u Bahreinu pretrpela je znatno ozbiljnija oštećenja nego što je ranije javno prikazivano. Pogođeni su operativni štab, oko desetak zgrada i komunikacioni terminali.
Procena obnove samo te baze iznosi oko 400 miliona dolara, i to bez pune slike dodatnih troškova, od raščišćavanja ruševina do ponovnog postavljanja opreme.
Baza Pete flote pod udarom
Američka pomorska baza u Bahreinu nije običan vojni objekat. U njoj je smeštena komanda Pete flote SAD, centralna tačka američkih pomorskih operacija na Bliskom istoku.
Upravo zato je šteta politički i vojno osetljiva. Iran nije pogodio sporednu instalaciju, već jednu od ključnih tačaka američkog prisustva u Persijskom zalivu.
Satelitski snimci koje je analizirao „Volstrit džornal“ pokazuju da su oštećenja zahvatila operativni centar baze, komunikacione kapacitete i više objekata koji su važni za svakodnevno funkcionisanje američke komande u regionu.
Obnova samo Bahreina oko 400 miliona dolara
Prema procenama koje prenosi američki list, obnova baze u Bahreinu mogla bi da košta oko 400 miliona dolara.
Ta brojka se odnosi samo na jednu bazu. U nju nisu uračunati svi prateći troškovi koji dolaze posle ovakvog napada: uklanjanje ruševina, obnova komunikacija, zamena opreme, privremena rešenja za osoblje i dodatno jačanje zaštite.
Drugim rečima, račun za Bahrein nije samo popravka zidova i krovova. To je cena vraćanja baze u stanje u kojem ponovo može normalno da komanduje operacijama u jednom od najopasnijih regiona na svetu.
Foto: Printscreen/Telegram
Ukupna šteta američkim objektima ide do 5,1 milijardu dolara
Analitičari procenjuju da ukupna šteta na američkim vojnim objektima u regionu, nastala usled iranskih napada, iznosi između 2,2 i 5,1 milijardu dolara.
To je ogroman raspon, ali i jasan signal: iranski udari nisu bili samo simbolični. Oni su pogodili infrastrukturu, komunikacije, radare, skladišta i objekte koji čine osnovu američkog rasporeda u Zalivu.
Ako se ove procene potvrde, američki ratni račun biće mnogo veći od onoga što se javnosti predstavljalo kroz same operativne troškove rata.
Pentagon ranije računao 29 milijardi, ali bez obnove baza
Pentagon je prošlog meseca procenio da su troškovi rata protiv Irana dostigli 29 milijardi dolara.
Foto: Društvene mreže
Međutim, ta suma nije obuhvatila punu cenu obnove oštećenih baza. O tome je u Kongresu govorio šef finansijskog upravljanja Pentagona Džuls Herst, kada je objašnjavao da se u ratne troškove ubrajaju operacije, oprema, popravke i zamene, ali da obnova infrastrukture može da otvori poseban račun.
To je sada ključno pitanje za američke poreske obveznike. Jedno je cena borbenih letova, raketa, municije i logistike. Drugo je račun koji stiže kada se baze, radari i štabovi moraju graditi ili premeštati ispočetka.
Vašington razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu
Prema pisanju „Volstrit džornala“, američko vojno rukovodstvo razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu.
To može da znači manje koncentrisanje osoblja i opreme na jednoj lokaciji, jačanje zaštite postojećih objekata, premeštanje osetljivih funkcija ili potpuno drugačiji raspored američkog prisustva u Zalivu.
Najvažniji deo je sledeći: pojedini oštećeni objekti možda uopšte neće biti obnovljeni. Ako se proceni da su previše izloženi iranskim raketama i dronovima, Vašington bi mogao da ih napusti i prebaci funkcije na sigurnije lokacije.
Smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Američka vojska, prema istom izveštaju, razmatra i smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
To ne znači automatsko povlačenje SAD iz regiona, ali znači da se stari model velikih baza u dometu iranskih raketa sve ozbiljnije dovodi u pitanje.
Iran je pokazao da može da pogodi objekte koji su godinama važili za stub američke moći u Zalivu. Zbog toga se sada razmatra pomeranje dela infrastrukture dalje na zapad, van najdirektnijeg dometa iranskih sredstava.
Stare baze više nisu bezbedne kao ranije
Suština problema za SAD nije samo u jednoj šteti od 400 miliona dolara. Problem je u tome što su američke baze u Zalivu građene za drugačiju epohu.
Mnoge su projektovane za vreme kada su SAD imale apsolutnu nadmoć u vazduhu i kada se smatralo da protivnik ne može precizno, u serijama, da gađa štabove, radare, skladišta i komunikacije.
Iran je poslednjim napadima pokazao drugačiju sliku. Rakete i dronovi nisu više samo oružje za pritisak. Oni mogu da naprave konkretnu, skupu i operativno bolnu štetu američkoj infrastrukturi.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Američka raketa sistema Patriot pala je na područje baze Pete flote Ratne mornarice SAD u Bahreinu tokom pokušaja presretanja iranskih projektila, pokazuju snimci objavljeni posle najnovijeg napada Teherana.
Iran je, uprkos višenedeljnim američkim i izraelskim napadima, sačuvao značajan deo raketnog arsenala i ponovo osposobio pojedine podzemne baze, dok je smrtonosnim udarom na američke snage u Jordanu pokazao da i dalje može da probije protivraketnu odbranu SAD, piše Volstrit žurnal.
Iranske balističke rakete probile su protivvazdušnu odbranu američke baze „Muafak Salti“ u Jordanu i u tri odvojena udara pogodile teretanu, avionski hangar i stambeni blok u kojem su živeli i spavali američki vojnici.
Iran je pokrenuo novi veliki talas odmazde na američke vojne objekte širom Bliskog istoka, gađajući bazu Princ Hasan u Jordanu, sedište Pete flote i vazduhoplovnu bazu Šeik Isa u Bahreinu, kao i baze Ali el Salem i Ahmed el Džaber u Kuvajtu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Na novom blokaderskom spisku policijskih službenika koji se širi društvenim mrežama, ponovo su se našla imena ljudi koji, prema navodima njihovog advokata, u vreme događaja nisu ni bili u Valjevu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.