Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Prema pisanju „Volstrit džornala“, koji je analizirao satelitske snimke, baza Ratne mornarice SAD u Bahreinu pretrpela je znatno ozbiljnija oštećenja nego što je ranije javno prikazivano. Pogođeni su operativni štab, oko desetak zgrada i komunikacioni terminali.
Procena obnove samo te baze iznosi oko 400 miliona dolara, i to bez pune slike dodatnih troškova, od raščišćavanja ruševina do ponovnog postavljanja opreme.
Baza Pete flote pod udarom
Američka pomorska baza u Bahreinu nije običan vojni objekat. U njoj je smeštena komanda Pete flote SAD, centralna tačka američkih pomorskih operacija na Bliskom istoku.
Upravo zato je šteta politički i vojno osetljiva. Iran nije pogodio sporednu instalaciju, već jednu od ključnih tačaka američkog prisustva u Persijskom zalivu.
Satelitski snimci koje je analizirao „Volstrit džornal“ pokazuju da su oštećenja zahvatila operativni centar baze, komunikacione kapacitete i više objekata koji su važni za svakodnevno funkcionisanje američke komande u regionu.
Obnova samo Bahreina oko 400 miliona dolara
Prema procenama koje prenosi američki list, obnova baze u Bahreinu mogla bi da košta oko 400 miliona dolara.
Ta brojka se odnosi samo na jednu bazu. U nju nisu uračunati svi prateći troškovi koji dolaze posle ovakvog napada: uklanjanje ruševina, obnova komunikacija, zamena opreme, privremena rešenja za osoblje i dodatno jačanje zaštite.
Drugim rečima, račun za Bahrein nije samo popravka zidova i krovova. To je cena vraćanja baze u stanje u kojem ponovo može normalno da komanduje operacijama u jednom od najopasnijih regiona na svetu.
Foto: Printscreen/Telegram
Ukupna šteta američkim objektima ide do 5,1 milijardu dolara
Analitičari procenjuju da ukupna šteta na američkim vojnim objektima u regionu, nastala usled iranskih napada, iznosi između 2,2 i 5,1 milijardu dolara.
To je ogroman raspon, ali i jasan signal: iranski udari nisu bili samo simbolični. Oni su pogodili infrastrukturu, komunikacije, radare, skladišta i objekte koji čine osnovu američkog rasporeda u Zalivu.
Ako se ove procene potvrde, američki ratni račun biće mnogo veći od onoga što se javnosti predstavljalo kroz same operativne troškove rata.
Pentagon ranije računao 29 milijardi, ali bez obnove baza
Pentagon je prošlog meseca procenio da su troškovi rata protiv Irana dostigli 29 milijardi dolara.
Foto: Društvene mreže
Međutim, ta suma nije obuhvatila punu cenu obnove oštećenih baza. O tome je u Kongresu govorio šef finansijskog upravljanja Pentagona Džuls Herst, kada je objašnjavao da se u ratne troškove ubrajaju operacije, oprema, popravke i zamene, ali da obnova infrastrukture može da otvori poseban račun.
To je sada ključno pitanje za američke poreske obveznike. Jedno je cena borbenih letova, raketa, municije i logistike. Drugo je račun koji stiže kada se baze, radari i štabovi moraju graditi ili premeštati ispočetka.
Vašington razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu
Prema pisanju „Volstrit džornala“, američko vojno rukovodstvo razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu.
To može da znači manje koncentrisanje osoblja i opreme na jednoj lokaciji, jačanje zaštite postojećih objekata, premeštanje osetljivih funkcija ili potpuno drugačiji raspored američkog prisustva u Zalivu.
Najvažniji deo je sledeći: pojedini oštećeni objekti možda uopšte neće biti obnovljeni. Ako se proceni da su previše izloženi iranskim raketama i dronovima, Vašington bi mogao da ih napusti i prebaci funkcije na sigurnije lokacije.
Smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Američka vojska, prema istom izveštaju, razmatra i smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
To ne znači automatsko povlačenje SAD iz regiona, ali znači da se stari model velikih baza u dometu iranskih raketa sve ozbiljnije dovodi u pitanje.
Iran je pokazao da može da pogodi objekte koji su godinama važili za stub američke moći u Zalivu. Zbog toga se sada razmatra pomeranje dela infrastrukture dalje na zapad, van najdirektnijeg dometa iranskih sredstava.
Stare baze više nisu bezbedne kao ranije
Suština problema za SAD nije samo u jednoj šteti od 400 miliona dolara. Problem je u tome što su američke baze u Zalivu građene za drugačiju epohu.
Mnoge su projektovane za vreme kada su SAD imale apsolutnu nadmoć u vazduhu i kada se smatralo da protivnik ne može precizno, u serijama, da gađa štabove, radare, skladišta i komunikacije.
Iran je poslednjim napadima pokazao drugačiju sliku. Rakete i dronovi nisu više samo oružje za pritisak. Oni mogu da naprave konkretnu, skupu i operativno bolnu štetu američkoj infrastrukturi.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari