Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Prema pisanju „Volstrit džornala“, koji je analizirao satelitske snimke, baza Ratne mornarice SAD u Bahreinu pretrpela je znatno ozbiljnija oštećenja nego što je ranije javno prikazivano. Pogođeni su operativni štab, oko desetak zgrada i komunikacioni terminali.
Procena obnove samo te baze iznosi oko 400 miliona dolara, i to bez pune slike dodatnih troškova, od raščišćavanja ruševina do ponovnog postavljanja opreme.
Baza Pete flote pod udarom
Američka pomorska baza u Bahreinu nije običan vojni objekat. U njoj je smeštena komanda Pete flote SAD, centralna tačka američkih pomorskih operacija na Bliskom istoku.
Upravo zato je šteta politički i vojno osetljiva. Iran nije pogodio sporednu instalaciju, već jednu od ključnih tačaka američkog prisustva u Persijskom zalivu.
Satelitski snimci koje je analizirao „Volstrit džornal“ pokazuju da su oštećenja zahvatila operativni centar baze, komunikacione kapacitete i više objekata koji su važni za svakodnevno funkcionisanje američke komande u regionu.
Obnova samo Bahreina oko 400 miliona dolara
Prema procenama koje prenosi američki list, obnova baze u Bahreinu mogla bi da košta oko 400 miliona dolara.
Ta brojka se odnosi samo na jednu bazu. U nju nisu uračunati svi prateći troškovi koji dolaze posle ovakvog napada: uklanjanje ruševina, obnova komunikacija, zamena opreme, privremena rešenja za osoblje i dodatno jačanje zaštite.
Drugim rečima, račun za Bahrein nije samo popravka zidova i krovova. To je cena vraćanja baze u stanje u kojem ponovo može normalno da komanduje operacijama u jednom od najopasnijih regiona na svetu.
Foto: Printscreen/Telegram
Ukupna šteta američkim objektima ide do 5,1 milijardu dolara
Analitičari procenjuju da ukupna šteta na američkim vojnim objektima u regionu, nastala usled iranskih napada, iznosi između 2,2 i 5,1 milijardu dolara.
To je ogroman raspon, ali i jasan signal: iranski udari nisu bili samo simbolični. Oni su pogodili infrastrukturu, komunikacije, radare, skladišta i objekte koji čine osnovu američkog rasporeda u Zalivu.
Ako se ove procene potvrde, američki ratni račun biće mnogo veći od onoga što se javnosti predstavljalo kroz same operativne troškove rata.
Pentagon ranije računao 29 milijardi, ali bez obnove baza
Pentagon je prošlog meseca procenio da su troškovi rata protiv Irana dostigli 29 milijardi dolara.
Foto: Društvene mreže
Međutim, ta suma nije obuhvatila punu cenu obnove oštećenih baza. O tome je u Kongresu govorio šef finansijskog upravljanja Pentagona Džuls Herst, kada je objašnjavao da se u ratne troškove ubrajaju operacije, oprema, popravke i zamene, ali da obnova infrastrukture može da otvori poseban račun.
To je sada ključno pitanje za američke poreske obveznike. Jedno je cena borbenih letova, raketa, municije i logistike. Drugo je račun koji stiže kada se baze, radari i štabovi moraju graditi ili premeštati ispočetka.
Vašington razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu
Prema pisanju „Volstrit džornala“, američko vojno rukovodstvo razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu.
To može da znači manje koncentrisanje osoblja i opreme na jednoj lokaciji, jačanje zaštite postojećih objekata, premeštanje osetljivih funkcija ili potpuno drugačiji raspored američkog prisustva u Zalivu.
Najvažniji deo je sledeći: pojedini oštećeni objekti možda uopšte neće biti obnovljeni. Ako se proceni da su previše izloženi iranskim raketama i dronovima, Vašington bi mogao da ih napusti i prebaci funkcije na sigurnije lokacije.
Smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Američka vojska, prema istom izveštaju, razmatra i smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
To ne znači automatsko povlačenje SAD iz regiona, ali znači da se stari model velikih baza u dometu iranskih raketa sve ozbiljnije dovodi u pitanje.
Iran je pokazao da može da pogodi objekte koji su godinama važili za stub američke moći u Zalivu. Zbog toga se sada razmatra pomeranje dela infrastrukture dalje na zapad, van najdirektnijeg dometa iranskih sredstava.
Stare baze više nisu bezbedne kao ranije
Suština problema za SAD nije samo u jednoj šteti od 400 miliona dolara. Problem je u tome što su američke baze u Zalivu građene za drugačiju epohu.
Mnoge su projektovane za vreme kada su SAD imale apsolutnu nadmoć u vazduhu i kada se smatralo da protivnik ne može precizno, u serijama, da gađa štabove, radare, skladišta i komunikacije.
Iran je poslednjim napadima pokazao drugačiju sliku. Rakete i dronovi nisu više samo oružje za pritisak. Oni mogu da naprave konkretnu, skupu i operativno bolnu štetu američkoj infrastrukturi.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Iran je tokom višemesečnih udara teško oštetio glavnu bazu američke mornarice u Bahreinu, sedište Pete flote SAD, a šteta je toliko velika da Vašington sada razmatra da li objekte uopšte treba obnavljati.
Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim obaveštajnim službama na Bliskom istoku štetu bez presedana, pogodivši objekte CIA, radare i skupu opremu za nadzor, čija će popravka i zamena koštati više milijardi dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Članica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Sara Pavkov posetila je selo Vrhpolje kod Ljubovije, gde je u razgovoru sa meštanima poručila da građani širom naše zemlje dele istu želju - da žive u miru, stabilnosti i sigurnosti.
Pobednička atmosfera i ogromna podrška naroda obeležili su prelepo narodno druženje u selu Sirdija u opštini Osečina, gde je član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović poslao snažnu i jasnu poruku, miris ubedljive pobede pristojne Srbije oseća se u vazduhu!
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Aleksandar Vasiljković, doktor fizike na Kembridžu, zajedno sa Bogoljubom Đurićem osvojio je 1.200.000 dinara u kvizu „Potera" i odmah znao kome ide deo novca - bolesnom dečaku.
Sutra, 20. septembra, manastir Tumane obeležava praznik čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Kurske Tumanske, koja čuva neverovatnu priču o krađi, požaru i čudu.
Četvoromesečna Jana Aćimović iz Užica, koja boluje od retke bolesti osteopetroze, ide na transplantaciju matičnih ćelija u Ulm, pošto je obezbeđen novac za lečenje.
Pravi horor odigrao se u Beogradu kada je grupa za sada nepoznatih huligana zverski napala i pretukla tinejdžera (18) nanevši mu povrede opasne po život.
Veliki požar izbio je danas u popodnevnim satima u naselju Gornja Toponica kod Niša, gde se vatrena stihija sa otvorene površine munjevitom brzinom proširila na obližnji objekat i parkirane automobile, praveći ogromnu materijalnu štetu dok se vatrogasne ekipe lavovski bore protiv buktinje.
Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice iz Lazarevca izveli su pravu herojsku akciju u mestu Šopići, gde su iz uskog bunara dubokog čak 13 metara uspešno izvukli mladića koji se zaglavio tokom radova na vodovodnim cevima i počeo da gubi vazduh u jezivoj borbi za život.
Žena srednjih godina iz Prokuplja zadobila je više ujeda u predelu leve butane od pasa lutalica koji su je napali. Kako nam je potvrdila, da nije bilo prolaznika pitanje je kako bi prošla.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraguјevcu otkrili su improvizovanu laboratoriјu za veštački uzgoј marihuane, kao i tri zasada marihuane i uhapsili R. M. (67) iz Kragujevca.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Numerologija posebnu pažnju posvećuje brojevima koji se ponavljaju u datumu rođenja, a među njima se izdvaja broj 3. Zanimljivo je da se upravo na broj 3 svode tri datuma u mesecu, 3, 12. i 21, pa se osobama rođenim tih dana pripisuje slična energija.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Voditeljka Dea Đurđević izgovorila je sudbonosno "da" na raskošnom venčanju, a za svoj veliki dan odabrali su bajkovitu lokaciju čiji je svaki detalj bio pažljivo osmišljen.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.