Iranski raketni i dronovski udari na američku pomorsku bazu u Bahreinu napravili su štetu veću od 400 miliona dolara, a Vašington sada razmatra da deo svojih objekata u Zalivu pomeri dalje od dometa iranskih raketa i bespilotnih letelica.
Prema pisanju „Volstrit džornala“, koji je analizirao satelitske snimke, baza Ratne mornarice SAD u Bahreinu pretrpela je znatno ozbiljnija oštećenja nego što je ranije javno prikazivano. Pogođeni su operativni štab, oko desetak zgrada i komunikacioni terminali.
Procena obnove samo te baze iznosi oko 400 miliona dolara, i to bez pune slike dodatnih troškova, od raščišćavanja ruševina do ponovnog postavljanja opreme.
Baza Pete flote pod udarom
Američka pomorska baza u Bahreinu nije običan vojni objekat. U njoj je smeštena komanda Pete flote SAD, centralna tačka američkih pomorskih operacija na Bliskom istoku.
Upravo zato je šteta politički i vojno osetljiva. Iran nije pogodio sporednu instalaciju, već jednu od ključnih tačaka američkog prisustva u Persijskom zalivu.
Satelitski snimci koje je analizirao „Volstrit džornal“ pokazuju da su oštećenja zahvatila operativni centar baze, komunikacione kapacitete i više objekata koji su važni za svakodnevno funkcionisanje američke komande u regionu.
Obnova samo Bahreina oko 400 miliona dolara
Prema procenama koje prenosi američki list, obnova baze u Bahreinu mogla bi da košta oko 400 miliona dolara.
Ta brojka se odnosi samo na jednu bazu. U nju nisu uračunati svi prateći troškovi koji dolaze posle ovakvog napada: uklanjanje ruševina, obnova komunikacija, zamena opreme, privremena rešenja za osoblje i dodatno jačanje zaštite.
Drugim rečima, račun za Bahrein nije samo popravka zidova i krovova. To je cena vraćanja baze u stanje u kojem ponovo može normalno da komanduje operacijama u jednom od najopasnijih regiona na svetu.
Foto: Printscreen/Telegram
Ukupna šteta američkim objektima ide do 5,1 milijardu dolara
Analitičari procenjuju da ukupna šteta na američkim vojnim objektima u regionu, nastala usled iranskih napada, iznosi između 2,2 i 5,1 milijardu dolara.
To je ogroman raspon, ali i jasan signal: iranski udari nisu bili samo simbolični. Oni su pogodili infrastrukturu, komunikacije, radare, skladišta i objekte koji čine osnovu američkog rasporeda u Zalivu.
Ako se ove procene potvrde, američki ratni račun biće mnogo veći od onoga što se javnosti predstavljalo kroz same operativne troškove rata.
Pentagon ranije računao 29 milijardi, ali bez obnove baza
Pentagon je prošlog meseca procenio da su troškovi rata protiv Irana dostigli 29 milijardi dolara.
Foto: Društvene mreže
Međutim, ta suma nije obuhvatila punu cenu obnove oštećenih baza. O tome je u Kongresu govorio šef finansijskog upravljanja Pentagona Džuls Herst, kada je objašnjavao da se u ratne troškove ubrajaju operacije, oprema, popravke i zamene, ali da obnova infrastrukture može da otvori poseban račun.
To je sada ključno pitanje za američke poreske obveznike. Jedno je cena borbenih letova, raketa, municije i logistike. Drugo je račun koji stiže kada se baze, radari i štabovi moraju graditi ili premeštati ispočetka.
Vašington razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu
Prema pisanju „Volstrit džornala“, američko vojno rukovodstvo razmatra reorganizaciju baze u Bahreinu.
To može da znači manje koncentrisanje osoblja i opreme na jednoj lokaciji, jačanje zaštite postojećih objekata, premeštanje osetljivih funkcija ili potpuno drugačiji raspored američkog prisustva u Zalivu.
Najvažniji deo je sledeći: pojedini oštećeni objekti možda uopšte neće biti obnovljeni. Ako se proceni da su previše izloženi iranskim raketama i dronovima, Vašington bi mogao da ih napusti i prebaci funkcije na sigurnije lokacije.
Smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji
Američka vojska, prema istom izveštaju, razmatra i smanjenje prisustva u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
To ne znači automatsko povlačenje SAD iz regiona, ali znači da se stari model velikih baza u dometu iranskih raketa sve ozbiljnije dovodi u pitanje.
Iran je pokazao da može da pogodi objekte koji su godinama važili za stub američke moći u Zalivu. Zbog toga se sada razmatra pomeranje dela infrastrukture dalje na zapad, van najdirektnijeg dometa iranskih sredstava.
Stare baze više nisu bezbedne kao ranije
Suština problema za SAD nije samo u jednoj šteti od 400 miliona dolara. Problem je u tome što su američke baze u Zalivu građene za drugačiju epohu.
Mnoge su projektovane za vreme kada su SAD imale apsolutnu nadmoć u vazduhu i kada se smatralo da protivnik ne može precizno, u serijama, da gađa štabove, radare, skladišta i komunikacije.
Iran je poslednjim napadima pokazao drugačiju sliku. Rakete i dronovi nisu više samo oružje za pritisak. Oni mogu da naprave konkretnu, skupu i operativno bolnu štetu američkoj infrastrukturi.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Sjedinjene Američke Države preispituju vojno prisustvo na Bliskom istoku nakon što su satelitski snimci pokazali da je šteta na ključnoj američkoj pomorskoj bazi u Bahreinu znatno veća nego što je Vašington javno priznao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću je danas na aerodromu u Batajnici prikazano moćno oružje kojim raspolaže Vojska Srbije, a među kojim je i strašna kineska raketa CM-400.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
U selu Koprivnica kod Jošaničke Banje u Staroj Raškoj , 28. juna 1890. godine rođena je srpska heroina Velikog rata i najodlikovanija žena u istoriji ratovanja!
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Dečak star osam godina iz sela Brestovac kod Bora preminuo je u noći između 26. i 27. juna u Opštoj bolnici u Boru, a meštani su nakon tragedije u šoku i jedino što govore je da ne mogu ni da zamisle kako je njegovim roditeljima.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Jovana Nikolić Mišković, snaja jednog od najbogatijih Srba Miroslava Miškovića, otvoreno je istakla da ne radi i da je u potpunosti posvećena porodici i deci.
Pevač Stanko Nedeljković Bađi odlučio je da proda nekretninu u beogradskom naselju Medaković. Reč je o prostranoj kući od 270 kvadrata, koja se nalazi na placu od 4,04 ara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.