Nemačka privreda ulazi u jednu od najtežih faza poslednjih godina: velike kompanije sve češće planiraju smanjenje broja zaposlenih u zemlji, dok budući rast premeštaju ka Indiji, Kini, Severnoj Americi, Bliskom istoku i Africi.
Prema pisanju nemačkog „Bilda“, domaća industrija sve teže podnosi visoke troškove rada, skupu energiju, birokratiju, poreze i slabu tražnju, zbog čega se poslovni planovi sve više pomeraju van Nemačke.
Istraživanje sprovedeno među 1.000 kompanija, koje je konsultantska kuća Horvat uradila u saradnji sa „Handelsblatom“, pokazuje da čak 60 odsto ispitanih preduzeća planira postepeno smanjenje broja zaposlenih u Nemačkoj.
Procene ukazuju da bi samo tokom ove godine u industriji moglo da nestane do 100.000 radnih mesta. Najjači udar očekuje se u automobilskoj, mašinskoj i građevinskoj industriji, sektorima koji su decenijama bili temelj nemačke ekonomske moći.
Samo 16 odsto kompanija planira novo zapošljavanje u Nemačkoj
Dok većina firmi razmišlja o smanjenju zaposlenih, svega 16 odsto anketiranih kompanija planira da poveća broj radnika u Nemačkoj. To je podatak koji najbolje pokazuje promenu raspoloženja u nemačkoj privredi.
Kompanije ne prestaju da rastu, ali sve manje veruju da taj rast treba da se odvija u Nemačkoj. Nova radna mesta sve češće se planiraju u Indiji, Kini, Severnoj Americi, na Bliskom istoku i u Africi.
Drugim rečima, nemačke kompanije ne odustaju od širenja, ali ga premeštaju na tržišta na kojima su troškovi niži, birokratija manja, energija povoljnija ili je potražnja jača.
Kraj starog izvoznog modela
Partner kompanije Horvat Ralf Zauter ocenio je da je model Nemačke kao izvozne ekonomije decenijama donosio uspeh, ali da se taj period privodi kraju.
Ta ocena pogađa samu srž problema.
Nemačka je decenijama živela od kombinacije jake industrije, jeftinijih energenata, tehnološke prednosti, snažnog izvoza i globalne potražnje za svojim automobilima, mašinama, hemijskim proizvodima i industrijskom opremom.
Sada se taj model lomi pod pritiskom viših troškova, energetske krize, konkurencije iz Azije, slabije tražnje i sve skupljeg poslovanja kod kuće.
Nemačka industrija više ne gubi samo pojedinačne fabrike. Gubi deo sistema koji joj je omogućavao da decenijama bude motor Evrope.
Od 2019. izgubljeno više od 340.000 industrijskih radnih mesta
Dodatne podatke objavila je konsultantska kuća Ernst end Jang.
Prema njihovim proračunima, krajem marta 2026. godine u nemačkoj industriji bilo je zaposleno 2,3 odsto manje ljudi nego godinu dana ranije. To znači da je za godinu dana nestalo oko 127.300 radnih mesta.
Još teže zvuči podatak da je nemačka industrija od 2019. godine izgubila oko 341.500 radnih mesta.
Prema navodima „Bilda“, to odgovara svakom sedamnaestom radnom mestu u industrijskom sektoru.
To više nije običan ciklus otpuštanja i zapošljavanja. To je dugotrajan pad industrijske zaposlenosti u zemlji koja je upravo na industriji izgradila svoj status najjače ekonomije Evropske unije.
Visoki troškovi rada guše konkurentnost
Jedan od glavnih razloga za smanjenje ulaganja u Nemačkoj jesu visoki troškovi rada.
Podaci Evrostata i Instituta nemačke privrede pokazuju da su troškovi rada u Nemačkoj za 22 odsto viši od proseka Evropske unije.
Za kompanije koje posluju u globalnoj konkurenciji to je ogroman problem.
Ako nemački proizvođač mora da plaća skuplji rad, skuplju energiju, veće poreze i da prolazi kroz komplikovaniju administraciju, dok mu konkurenti u drugim delovima sveta proizvode jeftinije, pritisak postaje neizdrživ.
Zato sve više preduzeća bira da buduće investicije ne ostavlja u Nemačkoj, već ih preusmerava tamo gde su uslovi povoljniji.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Ideolog blokadera profesor Rade Veljanovski otkrio je šta je suština zgubidanske borbe za REM - gašenje televizija koje nisu po volji blokaderskoj hunti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Blokaderski ideolog Milan St. Protić priznao je da su blokaderi daleko od pobede na vanrednim parlamentarnim izborima koju u svojim medijima danima u nazad najavljuju.
Član Glavnog odbora SNS dr Uglješa Mrdić oštro je reagovao na umobolne objave blokadera povodom tragične smrti policajca Vasilija Lalovića ali i strahovitog poziva na linč predsednika Vučića i ministra Darka Glišića.
Lider SNS-a Miloš Vučević reagovao je na nezapamćeni izliv mržnje i otvoreni poziv na linč predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ministra Darka Glišića.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Grad Rijeka uveo je pojačan svakodnevni nadzor kvaliteta mora na plažama Kantrida, nakon što su najnovija merenja pokazala povećano mikrobiološko opterećenje.
Na popularnoj plaži u Stavrosu u razmaku od svega jednog dana dogodila su se dva incidenta - najpre je obijen automobil iz kojeg je ukradeno oko 2.000 evra, a potom je sa gradskog parkinga u luci ukraden "folksvagen pasat" bugarskih registarskih oznaka.
Policija u Sloveniji uhapsila je Amira Uzunovića (39) iz Kaknja, osumnjičenog da je u mestu Vuhred nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu (36). Amir se nakon zločina skrivao na raznim lokacijama, da bi se u utorak uveče sam vratio pred zgradu u kojoj je počinio zločin, gde su ga policajci uočili i odmah mu stavili lisice na ruke.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se večeras na uglu Sazonove ulice i Ulice vojvode Dragomira na Vračaru kada je automobil naleteo na ženu koja je sa detetom bila na trotoaru.
Radnica V. R. (61) teško je povređena nakon što je pala kroz otvoreni prostor sa trećeg na drugi sprat magacinskog dela objekta preduzeća "Put Gross" u Bijelom Polju.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Neprijatan miris mačjeg urina može da se zadrži danima, ali jednostavna mešavina sode bikarbone i vodonik-peroksida često uspešno neutrališe miris i uklanja ga sa različitih površina.
Glumica Emili Robi prošla je kroz težak životni put - od borbe sa zavisnošću i kratkotrajnih ljubavnih veza do ličnog oporavka i srećnog braka. Odluka da neko vreme živi u celibatu donela joj je unutrašnji mir, a na kraju i ljubav o kojoj je oduvek sanjala.
Folker Darko Lazić našao se danas u centru skandala kada je isplivala njegova fotografija sa jednom ALbankom na kojoj su pokazivali dvoglavog orla, o čemu je ponovo progovorio i izneo novu stranu priče.
Pevačica i nekadašnja rijaliti učesnica, Milica Dugalić, pojavila se u Šimanovcima na žurki Elite, te je pokazala da se oseća i izgleda odlično uprkos bitki koju vodu sa opakom bolešću.
Bivša učesnica "Elite 7" Marijana Zonjić pojavila se na proslavi nakon superfinala "Elite 9" u društvu čoveka sa kojim ima dete, i ovo je prvi put da se pojavila sa njim u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.