Nemačka privreda ulazi u jednu od najtežih faza poslednjih godina: velike kompanije sve češće planiraju smanjenje broja zaposlenih u zemlji, dok budući rast premeštaju ka Indiji, Kini, Severnoj Americi, Bliskom istoku i Africi.
Prema pisanju nemačkog „Bilda“, domaća industrija sve teže podnosi visoke troškove rada, skupu energiju, birokratiju, poreze i slabu tražnju, zbog čega se poslovni planovi sve više pomeraju van Nemačke.
Istraživanje sprovedeno među 1.000 kompanija, koje je konsultantska kuća Horvat uradila u saradnji sa „Handelsblatom“, pokazuje da čak 60 odsto ispitanih preduzeća planira postepeno smanjenje broja zaposlenih u Nemačkoj.
Procene ukazuju da bi samo tokom ove godine u industriji moglo da nestane do 100.000 radnih mesta. Najjači udar očekuje se u automobilskoj, mašinskoj i građevinskoj industriji, sektorima koji su decenijama bili temelj nemačke ekonomske moći.
Samo 16 odsto kompanija planira novo zapošljavanje u Nemačkoj
Dok većina firmi razmišlja o smanjenju zaposlenih, svega 16 odsto anketiranih kompanija planira da poveća broj radnika u Nemačkoj. To je podatak koji najbolje pokazuje promenu raspoloženja u nemačkoj privredi.
Kompanije ne prestaju da rastu, ali sve manje veruju da taj rast treba da se odvija u Nemačkoj. Nova radna mesta sve češće se planiraju u Indiji, Kini, Severnoj Americi, na Bliskom istoku i u Africi.
Drugim rečima, nemačke kompanije ne odustaju od širenja, ali ga premeštaju na tržišta na kojima su troškovi niži, birokratija manja, energija povoljnija ili je potražnja jača.
Kraj starog izvoznog modela
Partner kompanije Horvat Ralf Zauter ocenio je da je model Nemačke kao izvozne ekonomije decenijama donosio uspeh, ali da se taj period privodi kraju.
Ta ocena pogađa samu srž problema.
Nemačka je decenijama živela od kombinacije jake industrije, jeftinijih energenata, tehnološke prednosti, snažnog izvoza i globalne potražnje za svojim automobilima, mašinama, hemijskim proizvodima i industrijskom opremom.
Sada se taj model lomi pod pritiskom viših troškova, energetske krize, konkurencije iz Azije, slabije tražnje i sve skupljeg poslovanja kod kuće.
Nemačka industrija više ne gubi samo pojedinačne fabrike. Gubi deo sistema koji joj je omogućavao da decenijama bude motor Evrope.
Od 2019. izgubljeno više od 340.000 industrijskih radnih mesta
Dodatne podatke objavila je konsultantska kuća Ernst end Jang.
Prema njihovim proračunima, krajem marta 2026. godine u nemačkoj industriji bilo je zaposleno 2,3 odsto manje ljudi nego godinu dana ranije. To znači da je za godinu dana nestalo oko 127.300 radnih mesta.
Još teže zvuči podatak da je nemačka industrija od 2019. godine izgubila oko 341.500 radnih mesta.
Prema navodima „Bilda“, to odgovara svakom sedamnaestom radnom mestu u industrijskom sektoru.
To više nije običan ciklus otpuštanja i zapošljavanja. To je dugotrajan pad industrijske zaposlenosti u zemlji koja je upravo na industriji izgradila svoj status najjače ekonomije Evropske unije.
Visoki troškovi rada guše konkurentnost
Jedan od glavnih razloga za smanjenje ulaganja u Nemačkoj jesu visoki troškovi rada.
Podaci Evrostata i Instituta nemačke privrede pokazuju da su troškovi rada u Nemačkoj za 22 odsto viši od proseka Evropske unije.
Za kompanije koje posluju u globalnoj konkurenciji to je ogroman problem.
Ako nemački proizvođač mora da plaća skuplji rad, skuplju energiju, veće poreze i da prolazi kroz komplikovaniju administraciju, dok mu konkurenti u drugim delovima sveta proizvode jeftinije, pritisak postaje neizdrživ.
Zato sve više preduzeća bira da buduće investicije ne ostavlja u Nemačkoj, već ih preusmerava tamo gde su uslovi povoljniji.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Godinama su ruske trupe istraživale ukrajinski garnizon u Nikolajevki u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, šaljući male timove infiltratora da pronađu liniju proboja. Međutim, 29. jula su prestali sa istragom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da nije pozivao na bojkot Hvara i Brača, kao što navode mediji u Hrvatskoj, već da je rekao da mu je lepši Kokin Brod.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najnovije jezive poruke i izjave agresivnih blokadera koji su bez trunke srama poručili "biće mrtvih, pobedićemo", poslavši im jasnu, nepokolebljivu i dostojanstvenu poruku.
Dok su blokaderi danima pozivali građane na bojkot manifestacije „Dani piva“ u Zrenjaninu, njihov politički saborac Miloš Jovanović očigledno nije imao nameru da ih posluša.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić danas je tokom obilaska jugozapadne Srbije razgovarao sa meštanima o problemima koji ih godinama muče, a posebno je bilo reči o obećanoj izgradnji rzavske vode i puta u selu Zeoke.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i pomoćnik ministra i načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić vanredno su se obratili iz Deliblatske peščare, gde od početka avgusta bukti nezapamćeni požar .
Pomoćnik načelnika Uprave za vatrogasno-spasilačke jedinice Sektora za vanredne situacije Miloš Milenković izjavio je danas da se u Deliblatskoj peščari i Stolovima u okolini grada Kraljeva ne beleži širenje požara i naveo da nema ugroženih naselja i stanovnika.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je danas sa delegacijom Svetske banke o narednim koracima u pripremi novog gasnog programa koji obuhvata razvoj unutrašnje gasne infrastrukture, uključujući izgradnju prve deonice gasovoda Niš-Velika Plana.
Saobraćajni policajci u Šapcu su za dva dana proteklog vikenda u kontrolama na putevima Mačvanskog okruga otkrili i isključili iz soabraćaja 86 pijanih i trojicu vozača koji su vozili pod dejstvom narkotika.
Dehidracija kod dece je čest zdravstveni problem koji se ponekad prepozna tek kada simptomi postanu izraženiji. Kako dečji organizam brže gubi tečnost, važno je da roditelji na vreme uoče prve znakove dehidracije i reaguju kako bi sprečili moguće komplikacije.
Sve više putnika tokom leta dobija upozorenja da power bankove, elektronske cigarete i druge uređaje koji koriste litijum-jonske baterije ne odlažu u predati prtljag. Razlog za to nije samo strogo pravilo avio-kompanija, već stvaran bezbednosni rizik.
Partnerka pevača Hasana Dudića, Nataša Gluhović, napravila je pre dva dana pometnju u Centru za socijalni rad na Čukarici zbog svog sina, koji se razvodi od supruge i, kako je rekla, ima ozbiljne probleme.
Zorana Jovanović Zorannah našla se na meti korisnika društvenih mreža zbog najnovijeg snimka koji je objavila, a zamerili su joj na higijeni u njenom automobilu.
Starleta Maji Marinković pukao je silikon u zadnjici tokom boravka u "Eliti 9", te je svojevremeno morala da napusti rijaliti, a sada se oglasio doktor Dragan Milivojević koji joj je u istu ugradio 840 kubika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.