Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Hodžis je u intervjuu za britanski „San“ rekao da više nije pitanje kada će OSU fizički krenuti na Krim, već kada će Moskva zaključiti da više ne može da održava vojno prisustvo na poluostrvu pod sve jačim udarima.
- U kom trenutku će Rusi reći: u redu, odlazimo, to je drugo pitanje. Mislim da će se to desiti kada nastupi strateški efekat uništavanja naftne i gasne infrastrukture, i kada Rusija više ne bude mogla to da plaća. Kada se razaranja logističke infrastrukture spoje u celinu, tada će Rusi ozbiljno razmisliti da to prekinu. Ne mislim da će moći da održavaju takav nivo do kraja sledeće godine -rekao je američki general.
Hodžis: Bio sam previše optimističan
Hodžis je otvoreno priznao da su njegove ranije procene bile pogrešne.
On je tokom 2023. godine govorio da bi ukrajinska kontraofanziva mogla da dovede do prodora ka Krimu. To se nije dogodilo. OSU nisu probile rusku odbranu na način koji je Zapad očekivao, a kontraofanziva je završila kao jedno od najvećih razočaranja ukrajinske ratne strategije.
- Mene su s pravom kritikovali da sam bio previše optimističan. Ja sam zaista tako mislio, jer sam bio uveren da će SAD, Velika Britanija i druge zemlje dati Ukrajini sve što joj je potrebno - rekao je Hodžis.
Zatim je dodao da je pogrešno procenio stepen zapadne podrške.
- Ali pogrešio sam u svojim procenama. Mi nismo podržali Ukrajinu onako kako je trebalo. Sada Ukrajina, bez neke velike naše pomoći, to radi sama - rekao je on.
Od kopnene ofanzive do rata dronovima
Hodžisova nova procena pokazuje koliko se promenilo zapadno viđenje rata.
Posle neuspeha kontraofanzive, vera u veliki kopneni proboj OSU više nije ista. Umesto slike ukrajinskih brigada koje ulaze na Krim, sada se sve više govori o dugotrajnom pritisku dronovima, raketama i udarima po ruskoj pozadini.
To je potpuno druga logika rata.
Ukrajina ne mora odmah da osvoji teritoriju ako može da učini rusko držanje te teritorije preskupim, logistički teškim i politički neodrživim. Hodžis upravo u tome vidi mogućnost da se Krim pretvori u teret za Moskvu.
Po toj računici, ključno nije jedno veliko napredovanje, već stotine udara po mostovima, skladištima, rafinerijama, energetskim čvorovima, lukama, aerodromima i komandnim objektima.
Krim kao meta iscrpljivanja
Krim je za Rusiju vojni, logistički i politički simbol.
Sa poluostrva se podržavaju operacije u Crnom moru i na jugu Ukrajine, tamo se nalaze baze, skladišta, aerodromi, sistemi PVO, luke i važne komunikacione linije.
Zato ukrajinski napadi na Krim imaju dvostruki efekat. Prvi je vojni: oštećenje infrastrukture, skladišta, brodova, radara i baza. Drugi je psihološki: poruka da Rusija ne može potpuno da zaštiti teritoriju koju smatra strateški najvažnijom.
Hodžis tvrdi da bi se ti udari, ako se nastave i povežu sa napadima na rusku energetsku i logističku mrežu, mogli pretvoriti u strateški pritisak koji Moskva neće moći dugo da izdrži.
Udari po nafti i gasu kao ključni pritisak
Američki general posebno izdvaja rusku naftnu i gasnu infrastrukturu.
Prema njegovoj proceni, ako Ukrajina nastavi da pogađa objekte koji Rusiji donose novac, gorivo i logističku stabilnost, Moskva će se suočiti sa problemom koji nije samo vojni.
Rat se plaća. Vojska se snabdeva. Gorivo se troši. Mostovi, pruge, baze i skladišta moraju da rade da bi se front održavao.
Ako ti sistemi počnu da pucaju istovremeno, onda se menja i računica Kremlja.
Hodžis zato smatra da bi Rusija mogla da dođe do tačke u kojoj bi nastavak držanja Krima bio preskup, ne zbog jednog spektakularnog poraza, već zbog stalnog razaranja infrastrukture koja omogućava rusko prisustvo.
Ukrajina sada udara dublje
Hodžis tvrdi da Ukrajinu danas, po njegovom mišljenju, niko ozbiljno ne ograničava u napadima na ciljeve duboko u Rusiji ili na Krimu.
- Mislim da je niko ne ograničava u tome da napada ciljeve u dubini Rusije ili na Krimu - rekao je on.
Ta izjava je važna jer pokazuje kako deo zapadnih vojnih krugova sada gleda na ukrajinsku kampanju dubokih udara. Umesto opreza zbog eskalacije, Hodžis u tim napadima vidi jedini realan način da se Moskva natera na promenu.
U praksi, to znači sve veći značaj bespilotnih letelica, dalekometnih raketa, obaveštajnog navođenja i udara po infrastrukturi daleko iza fronta.
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Rizik da Evropa bude uvučena u sukob sa Rusijom mogao bi da se pojavi i pre 2030. godine, rekao je za Sputnjik stalni predstavnik Rusije pri OEBS Dmitrij Poljanski.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Ukrajina je za napad na Krimski most angažovala čak 11 različitih vrsta raketa, bespilotnih letelica i drugih vojnih sistema, otkrio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Aleksandar Vučić, šef poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' danas je u Skupštini Srbije doslovno razobličio Jovu Bakića, šefa poslaničke grupe ''Studenti pobeđuju'', a zatim mu očitao lekciju.
Deo zaposlenih u Radio Beogradu, inače naklonjen Studentskoj listi, već od prvog dana nakon proglašenja pobede 25. oktobra vrši teror nad ostalim zaposlenima i zaobilazi propisane procedure u pokušaju da preuzme uređivanje programa.
Poslanica Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić poručila je večeras da je parlament Srbije pod diktaturom Studentske liste, tvrdeći da su nakon izbora njihovog predsednika Skupštine ukinuti demokratija i sloboda govora, a da se teror demonstrira kroz opomene i zabrane obraćanja.
Urednik Informera Dragan J. Vučićević komentarisao je predlog za izbor potpredsednika Narodne skupštine nakon što je objavljeno da su za ovu funkciju predloženi isključivo narodni poslanici sa izborne liste "Studentska lista - Studenti pobeđuju".
Poslanici Studentske liste očigledno imaju problem sa izgovaranjem fraze "Srbija pobeđuje" i kada je upravo to zvanični naziv poslaničke grupe u Narodnoj skupštini.
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Nemanja Makuljević doživeo je ozbiljnu povredu nakon što je neoprezno ušao u bazen i udario glavom o dno, a kako njegovo zdravstveno stanje nije bezazleno, ovaj takmičar završava učešće u Exatlonu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da će hladni front tokom večeri zahvatiti Srbiju, donoseći pojačanje zapadnog i severozapadnog vetra. Prema upozorenju RHMZ-a, očekuju se orkanski udari vetra, brzine od 80 do čak 110 kilometara na sat.
Povodom najavljene oluje, Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) upozorava na opasnost od nepovoljnih vremenskih prilika, a građanima se savetuje da se pridržavaju važnih mera opreza kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu.
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin sazvao je hitnu sednicu Gradskog štaba za vanredne situacije zbog večerašnjeg nevremena i udara vetra do 110 na sat.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu. Advokatica Zora Dobričanin Nikodinović, koja zastupa porodice oštećenih, izjavila je da su se obratili svim nadležnim organima i da očekuju da u svakom trenutku znaju gde se dečak nalazi.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Tužilaštvo u španskom gradu Marbelja traži doživotnu robiju za optuženog Tolgu S, člana moto kluba "Anđeli pakla", za monstruozno ubistvo Srbina Aleksandra Kolundžića (33), čije je telo pronađeno vezano za stolicu.
Službeni automobil koji smo koristili kao i uvek smo oprali, ali samo spolja. Nismo koristili nikakve hemikalije kada smo čistili vozilo. Isto tako smo uradili i kobnog dana, istakao je Srđan Janković, optužen da je zajedno sa Dejanom Dragijevićem 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju ubio malu Danku (2).
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Pevačica Mia Borisavljević podelila je na svom TikTok profilu video u kojem je pokazala kako priprema salatu koja je, kako kaže, za kratko vreme postala omiljena na porodičnim proslavama.
Pevačica Lepa Brena i njen sin Viktor pritekli su u pomoć komšijama na Bežanijskoj kosi, nakon što se u njihovoj kući aktivirao alarm, zbog čega su pomislili da neko pokušava da im obije dom.
Poznati tekstopisac narodnih pesama Žika Radujević (81), koji je sarađivao sa najvećim imenima domaće estrade i napisao oko 200 numera, nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova u Kraljevu.
Poznati tekstopisac Žika Radujević (81) nestao je u sredu, 18. novembra, oko 14 časova, a porodica i prijatelji od tada bezuspešno pokušavaju da saznaju gde se nalazi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.