Nemačka privreda ulazi u jednu od najtežih faza poslednjih godina: velike kompanije sve češće planiraju smanjenje broja zaposlenih u zemlji, dok budući rast premeštaju ka Indiji, Kini, Severnoj Americi, Bliskom istoku i Africi.
Prema pisanju nemačkog „Bilda“, domaća industrija sve teže podnosi visoke troškove rada, skupu energiju, birokratiju, poreze i slabu tražnju, zbog čega se poslovni planovi sve više pomeraju van Nemačke.
Istraživanje sprovedeno među 1.000 kompanija, koje je konsultantska kuća Horvat uradila u saradnji sa „Handelsblatom“, pokazuje da čak 60 odsto ispitanih preduzeća planira postepeno smanjenje broja zaposlenih u Nemačkoj.
Procene ukazuju da bi samo tokom ove godine u industriji moglo da nestane do 100.000 radnih mesta. Najjači udar očekuje se u automobilskoj, mašinskoj i građevinskoj industriji, sektorima koji su decenijama bili temelj nemačke ekonomske moći.
Samo 16 odsto kompanija planira novo zapošljavanje u Nemačkoj
Dok većina firmi razmišlja o smanjenju zaposlenih, svega 16 odsto anketiranih kompanija planira da poveća broj radnika u Nemačkoj. To je podatak koji najbolje pokazuje promenu raspoloženja u nemačkoj privredi.
Kompanije ne prestaju da rastu, ali sve manje veruju da taj rast treba da se odvija u Nemačkoj. Nova radna mesta sve češće se planiraju u Indiji, Kini, Severnoj Americi, na Bliskom istoku i u Africi.
Drugim rečima, nemačke kompanije ne odustaju od širenja, ali ga premeštaju na tržišta na kojima su troškovi niži, birokratija manja, energija povoljnija ili je potražnja jača.
Kraj starog izvoznog modela
Partner kompanije Horvat Ralf Zauter ocenio je da je model Nemačke kao izvozne ekonomije decenijama donosio uspeh, ali da se taj period privodi kraju.
Ta ocena pogađa samu srž problema.
Nemačka je decenijama živela od kombinacije jake industrije, jeftinijih energenata, tehnološke prednosti, snažnog izvoza i globalne potražnje za svojim automobilima, mašinama, hemijskim proizvodima i industrijskom opremom.
Sada se taj model lomi pod pritiskom viših troškova, energetske krize, konkurencije iz Azije, slabije tražnje i sve skupljeg poslovanja kod kuće.
Nemačka industrija više ne gubi samo pojedinačne fabrike. Gubi deo sistema koji joj je omogućavao da decenijama bude motor Evrope.
Od 2019. izgubljeno više od 340.000 industrijskih radnih mesta
Dodatne podatke objavila je konsultantska kuća Ernst end Jang.
Prema njihovim proračunima, krajem marta 2026. godine u nemačkoj industriji bilo je zaposleno 2,3 odsto manje ljudi nego godinu dana ranije. To znači da je za godinu dana nestalo oko 127.300 radnih mesta.
Još teže zvuči podatak da je nemačka industrija od 2019. godine izgubila oko 341.500 radnih mesta.
Prema navodima „Bilda“, to odgovara svakom sedamnaestom radnom mestu u industrijskom sektoru.
To više nije običan ciklus otpuštanja i zapošljavanja. To je dugotrajan pad industrijske zaposlenosti u zemlji koja je upravo na industriji izgradila svoj status najjače ekonomije Evropske unije.
Visoki troškovi rada guše konkurentnost
Jedan od glavnih razloga za smanjenje ulaganja u Nemačkoj jesu visoki troškovi rada.
Podaci Evrostata i Instituta nemačke privrede pokazuju da su troškovi rada u Nemačkoj za 22 odsto viši od proseka Evropske unije.
Za kompanije koje posluju u globalnoj konkurenciji to je ogroman problem.
Ako nemački proizvođač mora da plaća skuplji rad, skuplju energiju, veće poreze i da prolazi kroz komplikovaniju administraciju, dok mu konkurenti u drugim delovima sveta proizvode jeftinije, pritisak postaje neizdrživ.
Zato sve više preduzeća bira da buduće investicije ne ostavlja u Nemačkoj, već ih preusmerava tamo gde su uslovi povoljniji.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Premijer Mađarske Peter Mađar poručio je da će Budimpešta nastaviti da pruža utočište Ukrajincima koji žele da izbegnu mobilizaciju, odbacujući inicijativu Evropske komisije da se ukrajinskim muškarcima vojnog uzrasta ukine privremena zaštita u Evropskoj uniji.
Ukrajinski dronovi su tokom noći ponovo pokušali da pogode rusku infrastrukturu satelitskih komunikacija, dok Moskva tvrdi da je protivvazdušna odbrana za 24 sata oborila čak 806 ukrajinskih bespilotnih letelica avionskog tipa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poslanica u Skupštini Srbije i visoka funkcionerka SNS-a Ana Brnabić govorila je, gostujući na Informer TV-u, o pretnjama smrću koje su upućene njenom detetu, ističući da slične poruke svakodnevno dobijaju i drugi predstavnici stranke, kao i članovi redakcije Informera.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
Planina Tupižnica sve više privlači pažnju ljubitelja prirode i aktivnog odmora u Srbiji, pre svega zbog povoljnog smeštaja koji se može naći za svega 2.000 dinara.
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.