Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da će rezultati te analize biti potrebni za donošenje „odgovornih odluka“, što otvara prostor za nove političke, vojne i bezbednosne poteze Rusije prema državama za koje Moskva proceni da direktno učestvuju u produžavanju rata u Ukrajini.
Putin je uputstvo izdao u trenutku kada je tokom posete pomoćnom komandnom punktu Združene grupe snaga saslušao najnovije izveštaje sa fronta, uključujući i podatke o napredovanju ruskih jedinica u pravcu Slavjanska.
Moskva meri ulogu svake države pojedinačno
Peskov je naveo da se od nadležnih struktura traži da utvrde koliki je stepen uključenosti pojedinačnih aktera koji, kako tvrdi ruska strana, ohrabruju Kijev da nastavi rat.
Takva formulacija pokazuje da Moskva više ne govori samo o opštoj ulozi Zapada, već o proceni odgovornosti svake države ili saveznika Ukrajine posebno.
U praksi, to znači da bi Rusija mogla da rangira zemlje prema tome koliko učestvuju u vojnoj pomoći, obaveštajnoj podršci, isporukama oružja, planiranju udara ili političkom pritisku da se rat nastavi.
Za sada iz Kremlja ne govore o konkretnim merama, ali Peskovljeva izjava jasno pokazuje da se analiza ne radi formalno. Ona treba da bude osnova za buduće odluke Moskve.
Širenje bezbednosne zone
Peskov je preneo i Putinovu poruku da će Rusija biti primorana da širi bezbednosnu zonu ukoliko Oružane snage Ukrajine (OSU) nastave napade na infrastrukturu.
U ruskoj interpretaciji, širenje bezbednosne zone znači pomeranje linije sa koje ukrajinske snage mogu da gađaju rusku teritoriju i pogranične oblasti. Drugim rečima, Moskva time najavljuje mogućnost zauzimanja dodatne teritorije Ukrajine kako bi svoje regione udaljila od dometa ukrajinskih udara.
To je jedna od najvažnijih poruka iz Putinovog istupa: što se više bude gađala infrastruktura, to će Rusija, prema njegovoj logici, gurati liniju fronta dalje od svojih granica.
Takav pristup Moskva već duže vreme koristi kao argument za nastavak operacija na ukrajinskoj teritoriji — ne samo kao vojni pritisak, već kao stvaranje prostora koji bi trebalo da spreči buduće napade.
Ruske jedinice osam kilometara od Slavjanska
Na istom sastanku komandant grupe snaga „Jug“, general Sergej Medvedev, podneo je Putinu izveštaj o stanju na frontu.
Prema njegovim rečima, prednje jurišne jedinice 3. armije nalaze se na udaljenosti od osam kilometara od Slavjanska. Medvedev je naveo da su te jedinice od Severjska ka zapadu napredovale ukupno 22 kilometra.
On je Putinu rekao da prednje jurišne grupe izvršavaju zadatke upravo na pravcu koji vodi ka Slavjansku, jednom od ključnih gradova u donbaskom sistemu odbrane.
Taj podatak ima posebnu težinu jer Slavjansk, zajedno sa Kramatorskom, predstavlja jedan od najvažnijih urbanih i logističkih centara pod kontrolom Kijeva u Donbasu. Svako rusko približavanje tom prostoru menja vojnu računicu na širem frontu.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su tokom noći više od 430 dronova koji su leteli ka Moskovskoj oblasti, saopštio je danas gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Rusija nema prihvatljiv način da brzo uništi ili izbaci iz stroja celu satelitsku grupaciju „Starlink“, izjavio je šef Centra za vojno-politička istraživanja Andrej Klincevič.
Rusija i Venecuela ostaju pouzdani partneri uprkos teškoj situaciji kroz koju prolazi ta južnoamerička zemlja, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, poručujući da će Moskva nastaviti da produbljuje saradnju sa Karakasom.
Nestašica goriva u Rusiji pretvorila je pumpe u mesta višesatnog čekanja, tuča i racionalizacije, dok se posledice ukrajinskih udara dronovima po rafinerijama sada sve jasnije osećaju daleko od fronta, piše američki magazin „Forčun“.
Sadržajni pregovori o završetku rata u Ukrajini teško da će biti održani pre februara 2027. godine, piše britanski list „Fajnenšel tajms“ (FT), pozivajući se na izvor iz Moskve.
Stanovnica Krima objavila je emotivno obraćanje predsedniku Rusije Vladimiru Putinu, optužujući vlast da je poluostrvo dovela u stanje svakodnevne neizvesnosti, nestašica i straha.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Predsednik Rusije Vladimir Putin zatražio je od vojnog vrha da se preduzme sve za zaštitu ruskih građana, civilne infrastrukture i ključnih objekata od ukrajinskih napada, uz istovremeni nastavak masovnih udara po ukrajinskom vojno-industrijskom kompleksu.
Bivši komandant jedinice udarnih dronova OSU Valerij Borovik najavio je da će ukrajinski napadi na Krim biti pojačani i poručio Ukrajincima koji se nalaze na poluostrvu da pokušaju da se evakuišu, dok je ruskim snagama i saradnicima Moskve zapretio da se „čuvaju“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da je ukrajinska strana predlagala da se borbena dejstva ograniče samo na četiri regiona — Hersonsku oblast, Zaporošku oblast, Donjecku Narodnu Republiku i Lugansku Narodnu Republiku - dok bi na svim ostalim pravcima borbe bile prekinute.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas se obratio učesnicima Konferencije predsednika parlamenata država kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.
Dve eksplozije odjeknule su u Damasku u blizini hotela „For sizons“, u kojem je tokom posete Siriji odseo predsednik Francuske Emanuel Makron, a prema prvim informacijama on nije povređen.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) radi punom parom, a ovog puta na tapetu se našla tajkunsko-blokaderska zvezda na zalasku Žaklina Tatalović.
Srbija je svedok još jedne jezive i prljave sabotaže u režiji onih koji bi preko ljudskih glava i ekoloških katastrofa da se dočepaju jeftinih političkih poena. Na deponiji Druglići kod Priboja, na kojoj je nedavno buknuo požar koji je uznemirio građane, pronađeni su neoborivi dokazi da je vatra - namerno podmetnuta.
Kao ovlašćeni predstavnik poslaničkog kluba SNS, 7.7.2026. godine, izneo sam stav o najvažnijim zakonima koji su na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srbije.
Ministar za javna ulaganja i predsednik Izvršnog odbora Srpske napredne stranke Darko Glišić obratio se javnosti povodom dramatičnih događaja koji su se odigrali u ovoj opštini 7. jula 2025. godine i poručio da to nasilje nikada neće zaboraviti.
Udruženje medija i medijskih radnika traži od crnogorskih vlasti da odmah priznaju i isprave grešku učinjenu zabranom ulaska Draganu J. Vučićeviću, glavnom uredniku Informera.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Najmanje 2,5 miliona domaćinstava u Srbiji imaće značajne uštede u kućnom budžetu jer će, zahvaljujući merama države, plaćati znatno manju cenu za lekove.
Vlasnici novijih modela automobila marke "folksvagen" širom Evrope nalaze se na meti veštih lopova koji za manje od pola minuta nanose štetu od preko 2.500 evra.
Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović održala je bilateralni sastanak sa potpredsednikom Saveta ministara i ministrom infrastrukture i saobraćaja Republike Italije Mateom Salvinijem i delegacijom Italije, nakon čega se obratila italijanskim privrednicima koji posluju u Srbiji.
Planirate izlet iz Ipsosa za čuvenu Paleokastricu na Krfu? Ako pitate srpske turiste koji su tamo boravili u jeku sezone, preporuka je jasna – zaboravite na ovo mesto što pre.
Viši sud u Podgorici osudio je Stefana Đukića Mandića na jedinstvenu kaznu od 14 godina i 10 meseci zatvora zbog podstrekavanja na napad na sudiju Biljanu Uskoković, teške telesne povrede putem podstrekavanja i neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga.
Pomoćnik direktora policije pukovnik policije Željko Brkić i generalni sekretar Interpola Valdesi Urkiza prisustvovali su danas prikazu vežbe Uprave kriminalističke policije u Nastavnom centru "Makiš", gde ih je dočekao načelnik UKP potpukovnik policije Marko Kričak.
S.S. (50) iz Beograda osuđen je na 16 dana zatvora nakon što je u Budvi, prilikom policijske kontrole, odbio testiranje na prisustvo droga u organizmu, dok je vozio taksi sa stranim registarskim tablicama.
Seriju "Srećni ljudi" pamte generacije gledalaca i bez obzira na to što je većina ljudi odgledala seriju po nekoliko puta, ipak postoje neobične greške koje niko do sada nije promenio.
Povodom obeležavanja 170 godina od rođenja Nikole Tesle, u Press centru Udruženja novinara Srbije predstavljena je knjiga "Planetarni Tesla" autora Vlade Markanovića, dok je istovremeno najavljena i Svečana akademija koja će biti održana 10. jula u Narodnom pozorištu u Beogradu, u čast ovog velikog naučnika i vizionara.
Poznata irska glumica Slejn Keli, koju je publika širom sveta, pa i u Srbiji, najviše volela i pamtila po ulozi u popularnoj televizijskoj seriji "Tjudorovi", preminula je u 44. godini od raka.
Na fotografiji, napravljenoj 1939. godine na Slaviji u Beogradu, najverovatnije tokom obeležavanja Vrbice, nalazi se i naš proslavljeni glumac Bora Todorović.
Letnja moda posle 50. godine ne mora da bude komplikovana, dovoljno je nekoliko jednostavnih pravila da haljina izgleda uredno, elegantno i uvek skladno, bez obzira na priliku.
Prvi utisak često ume da prevari, a upravo zbog toga mnogi manipulatori mesecima ili čak godinama uspevaju da zadobiju nečije poverenje. Postoje, međutim, sitni signali koje većina ljudi primeti tek kada bude kasno.
Američka kompanija Majkrosoft saopštila je danas da će ukinuti 3.200 radnih mesta u svojoj gejming diviziji Iksboks, što znači da će bez posla ostati oko 20 odsto radnika u tom odeljenju.
Kreativni direktor modne kuće Dior Džonatan Anderson predstavio je danas u Parizu kolekciju visoke mode, u kojoj dominiraju plisirane siluete, skulpturalne forme i motivi inspirisani prirodom.
U Beloj kući je došlo do neviđenog karambola kada su Milena Kačavenda i Asmin Durdžić ušli u žestok klinč koji je pretio da preraste u ozbiljan fizički obračun.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.