Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov saopštio je da će rezultati te analize biti potrebni za donošenje „odgovornih odluka“, što otvara prostor za nove političke, vojne i bezbednosne poteze Rusije prema državama za koje Moskva proceni da direktno učestvuju u produžavanju rata u Ukrajini.
Putin je uputstvo izdao u trenutku kada je tokom posete pomoćnom komandnom punktu Združene grupe snaga saslušao najnovije izveštaje sa fronta, uključujući i podatke o napredovanju ruskih jedinica u pravcu Slavjanska.
Moskva meri ulogu svake države pojedinačno
Peskov je naveo da se od nadležnih struktura traži da utvrde koliki je stepen uključenosti pojedinačnih aktera koji, kako tvrdi ruska strana, ohrabruju Kijev da nastavi rat.
Takva formulacija pokazuje da Moskva više ne govori samo o opštoj ulozi Zapada, već o proceni odgovornosti svake države ili saveznika Ukrajine posebno.
U praksi, to znači da bi Rusija mogla da rangira zemlje prema tome koliko učestvuju u vojnoj pomoći, obaveštajnoj podršci, isporukama oružja, planiranju udara ili političkom pritisku da se rat nastavi.
Za sada iz Kremlja ne govore o konkretnim merama, ali Peskovljeva izjava jasno pokazuje da se analiza ne radi formalno. Ona treba da bude osnova za buduće odluke Moskve.
Širenje bezbednosne zone
Peskov je preneo i Putinovu poruku da će Rusija biti primorana da širi bezbednosnu zonu ukoliko Oružane snage Ukrajine (OSU) nastave napade na infrastrukturu.
U ruskoj interpretaciji, širenje bezbednosne zone znači pomeranje linije sa koje ukrajinske snage mogu da gađaju rusku teritoriju i pogranične oblasti. Drugim rečima, Moskva time najavljuje mogućnost zauzimanja dodatne teritorije Ukrajine kako bi svoje regione udaljila od dometa ukrajinskih udara.
To je jedna od najvažnijih poruka iz Putinovog istupa: što se više bude gađala infrastruktura, to će Rusija, prema njegovoj logici, gurati liniju fronta dalje od svojih granica.
Takav pristup Moskva već duže vreme koristi kao argument za nastavak operacija na ukrajinskoj teritoriji — ne samo kao vojni pritisak, već kao stvaranje prostora koji bi trebalo da spreči buduće napade.
Ruske jedinice osam kilometara od Slavjanska
Na istom sastanku komandant grupe snaga „Jug“, general Sergej Medvedev, podneo je Putinu izveštaj o stanju na frontu.
Prema njegovim rečima, prednje jurišne jedinice 3. armije nalaze se na udaljenosti od osam kilometara od Slavjanska. Medvedev je naveo da su te jedinice od Severjska ka zapadu napredovale ukupno 22 kilometra.
On je Putinu rekao da prednje jurišne grupe izvršavaju zadatke upravo na pravcu koji vodi ka Slavjansku, jednom od ključnih gradova u donbaskom sistemu odbrane.
Taj podatak ima posebnu težinu jer Slavjansk, zajedno sa Kramatorskom, predstavlja jedan od najvažnijih urbanih i logističkih centara pod kontrolom Kijeva u Donbasu. Svako rusko približavanje tom prostoru menja vojnu računicu na širem frontu.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su tokom noći više od 430 dronova koji su leteli ka Moskovskoj oblasti, saopštio je danas gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.
Rusija je u Baltičkom moru počela da štiti svoje transportne brodove nestandardnim merama, a snimci teških mitraljeza na gasovozu „Maršal Vasilevski“ izazvali su ozbiljnu pažnju zapadnih vojnih krugova, piše kineski portal „Sohu“.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posebno je izdvojio rad ruskih istražitelja u zoni Specijalne vojne operacije (SVO), navodeći da oni, često rizikujući život, otkrivaju neonaciste, diverzante i ljude koji im pružaju pomoć.
Rusija se više neće pridruživati pozivima za denuklearizaciju Korejskog poluostrva i u potpunosti podržava kurs Severne Koreje ka jačanju suvereniteta i odbrambene sposobnosti, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Rusije izvele su masovne udare po logističkim i vojnim objektima na teritorijama pod kontrolom Kijeva, sa glavnim pritiskom na Dnjepropetrovsku i Zaporošku oblast, gde su pogođeni industrijska zona, skladišta goriva, terminali „Nove pošte“ i objekti koje su, prema ruskim navodima, koristile Oružane snage Ukrajine (OSU).
Predsednik Rusije Vladimir Putin bi pre eventualnog udara na proizvodne objekte u Evropi najpre pozvao Belu kuću, a zatim liderima Nemačke, Francuske i Velike Britanije ostavio poslednju priliku da obustave isporuke oružja Ukrajini, ocenio je bivši komandant britanskih pomorskih snaga Stiv Džermin.
Monstrum koji je zgrozio javnost najjezivijim pretnjama, kleo srpsku decu i priželjkivao da deca i penzioneri umiru, Miroslav Filipović, večeras je brutalno prekršio meru zabrane koju mu je odredio sud na zahtev tužilaštva.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević reagovao je na skandalozno ponašanje blokadera Miroslava Filipovića iz Loznice, koji je nakon izlaska iz Palate pravde nastavio sa uvredama i pretnjama, poručivši da institucije moraju da reaguju.
Najnoviji tekst ustaškog Jutarnjeg lista pod naslovom "Srbija je u izvanrednom stanju, slijedi erupcija nasilja!? Vučić je spreman na sve...", ogolio je želje naših komšija da Srbiju vide na kolenima, ako je moguće uz najkrvaviji scenario.
Poslanici Skupštine Srbije nastaviće sutra vanrednu sednicu parlamenta, čija je jedina tačka Predlog za glasanje o nepoverenju Vladi, koji su podnela 62 poslanika opozicije.
Ispitivanjem svedoka tužilaštva, jednog od direktora JKP "Ibar-Lepenac" Ernesta Krćelija, pred tzv. Osnovnim sudom u Prištini danas je nastavljeno ročište u procesu protiv trojice Srba iz okoline Zubinog Potoka, braći Jovanu i Dragiši Vićentijeviću, optuženim da su navodno izazvali eksploziju na kanalu Ibar - Lepenac 29. novembra 2024. godine, kao i Igoru Dimoviću optuženom za " neovlašćeno posedovanje oružja".
Ministar Siniša Mali najavio je u Skupštini novu novčanu pomoć države za penzionere, socijalno ugrožene i sve punoletne građane, kao i vaučere za odmor.
Snažan pljusak zahvatio je grad Čačak i okolinu. U mestu Pakovraće, kod uključenja na auto-put Miloš Veliki, zbog obilne kiše vidljivost je veoma slaba, pa se vozačima savetuje dodatni oprez i prilagođena brzina kretanja.
Postoje ubistva kod kojih počinilac iza sebe ostavi samo tragove koje nije uspeo da sakrije, ali i ona u kojima se čini da ubica želi da bude „čut“. Poruka ispisana na mestu zločina, šifra poslata novinama ili predmet koji potvrđuje da se iza pisma zaista krije ubica mogu postati deo svojevrsne komunikacije počinioca sa policijom, javnošću ili čak samom žrtvom.
Državljanin Severne Makedonije Andrej Tanaskovski (19) uhapšen je u Nikšiću u akciji crnogorske policije zbog sumnje da je pokušao da ubije Budvanina Marka Ljubišu, zvanog Kan. Za njim je bila raspisana međunarodna poternica Interpola.
Na zlatiborskom putu, nedaleko od baze užičkih "Puteva", večeras je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su se direktno sudarila dva putnička automobila.
Posle potrage otežane izuzetno lošim vremenskim uslovima, ruski spasioci završili su akciju evakuacije tela pet stradalih planinara iz Bosne i Hercegovine koji su poginuli tokom uspona na Elbrus.
Dok novi filmski spektakl Kristofera Nolana "Odiseja" uveliko hara bioskopskim dvoranama širom sveta i Srbije i ruši sve rekorde gledanosti, na Iksu se pojavio snimak koji je sve nasmejao do suza.
Glumica Ivana Jovanović, koja se proslavila ulogom Nede u seriji "Greh njene majke", ponovo je izazvala pravu buru i gnev javnosti na društvenim mrežama.
Ljudsko telo često šalje signale koje mnogi doživljavaju kao neprijatne ili estetski nepoželjne, ali upravo oni ponekad mogu otkriti mnogo o našem zdravstvenom stanju.
Kira Kasins (23) iz Škotske dospela je u centar pažnje nakon što je otkriveno da je obmanula svog dečka i članove porodice, tvrdeći da je bila trudna i da se porodila. Kasnije se ispostavilo da je umesto bebe pokazala plastičnu lutku.
Crni luk i šargarepa predstavljaju nezaobilaznu osnovu mnogih domaćih jela. Ipak, mnogi ih iz navike ubacuju u tiganj u isto vreme, a to je velika greška.
Epl je otklonio bezbednosni propust u funkciji "Hide My Email" u okviru iCloud+ usluge, koji je mogao da omogući otkrivanje e-mail adresa koje je ova opcija trebalo da zaštiti. Problem je prvi put javno otkriven početkom jula, a ispostavilo se da je Epl za ranjivost znao najmanje godinu dana pre njenog rešavanja.
Usitnjene ljuske od oraha su prirodni malč koji se raspoređuje oko biljaka. Kada se nanesu u tankom sloju oko cveća, povrća ili ukrasnog bilja, pomažu da se zadrži vlaga u zemlji i štite korenje od naglih temperaturnih oscilacija.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.