Dok su se iznad Bliskog istoka vodile borbe raketama i dronovima, američki vojnici i civilni saradnici navodno su praćeni preko mobilnih telefona
Telekomunikacioni podaci do kojih je došao Fajnenšel tajms ukazuju na organizovane pokušaje otkrivanja njihovih lokacija uoči američko-izraelskih udara na Iran i tokom prvih dana rata.
Sumnja je pala na Iran i grupe povezane sa Teheranom, ali za sada nema dokaza da su podaci prikupljeni na ovaj način neposredno korišćeni za navođenje raketa i dronova na američke ciljeve. Američka Centralna komanda (CENTKOM), međutim, potvrdila je Kongresu da je dobila više izveštaja o pokušajima protivnika da komercijalne podatke o lokaciji iskoriste za praćenje američkog osoblja u zoni borbenih dejstava.
Talas zahteva za lociranje telefona
Pokušaji digitalnog praćenja počeli su pred američko-izraelske napade na Iran krajem februara, a nastavili su se dok je Teheran uzvraćao udarima na američke baze, vojne objekte i mesta na kojima je bilo smešteno američko osoblje.
Podaci projekta „Monitor mobilnog nadzora“ pokazali su da su telekomunikacione mreže širom regiona odbile veliki broj zahteva preko Signalizacionog sistema broj 7 (SS7). Reč je o protokolu koji mobilnim operaterima omogućava razmenu podataka potrebnih za pozive, poruke i roming, ali čije slabosti mogu da budu iskorišćene za određivanje približne lokacije telefona.
Dvojica stručnjaka za sajber bezbednost koja su pregledala podatke ocenila su da broj zahteva, vreme njihovog slanja i izbor uređaja ukazuju na koordinisanu operaciju, a ne na nasumične pokušaje. Najmanje deo blokiranih zahteva imao je digitalni trag koji je vodio do jednog iranskog mobilnog operatera.
Iranski operateri imaju pristup mrežama širom regiona
Iranske telekomunikacione kompanije imaju sporazume o romingu sa operaterima u Persijskom zalivu i drugim delovima Bliskog istoka. Takve veze daju im tehničku mogućnost da šalju SS7 zahteve van granica Irana i pokušaju da lociraju uređaje povezane sa lokalnim mrežama.
Američke službe su još 2017. godine označile Iran, zajedno sa Rusijom, Kinom i Izraelom, kao jednu od država koje koriste pristup stranim telekomunikacionim sistemima za praćenje američkih pretplatnika. To pokazuje da sumnje u iranske mogućnosti nisu nastale tek tokom poslednjeg rata.
Viši istraživač kanadskog centra Sitizen lab Geri Miler, koji je analizirao podatke, ocenio je da su napadači tražili konkretne uređaje. Prema njegovoj proceni, Iran raspolaže mogućnostima za gotovo neprekidno praćenje lokacije telefona preko mobilnih mreža.
Foto: Tanjug/AP
Hoteli sa Amerikancima postali mete
SAD su tokom sukoba deo osoblja premestile iz velikih vojnih baza u hotele i manje objekte, računajući da će tako otežati Iranu da ih pronađe. Međutim, i pojedini hoteli u Iraku, Bahreinu i drugim zemljama Zaliva ubrzo su se našli pod udarima.
U Bahreinu je projektil pogodio hotel Kraun plaza u Manami, koji je, prema američkim bazama podataka o državnoj potrošnji, imao više ugovora za smeštaj, pranje odeće i druge usluge Ministarstvu odbrane SAD. U toj zemlji nalazi se i sedište Pete flote Ratne mornarice SAD.
Američki i britanski izvori ipak upozoravaju da se iz toga ne može zaključiti da je hotel pronađen upravo preko mobilnih telefona. Iran je mogao da koristi i ljudske izvore, objave na društvenim mrežama, javne podatke o državnim ugovorima, fotografije, hotelske recenzije i druge obaveštajne tragove.
Telefoni praćeni i preko reklamnih baza
U Iračkom Kurdistanu, prema tvrdnji jednog američkog zvaničnika, akteri povezani sa Iranom koristili su i komercijalne baze namenjene digitalnom oglašavanju kako bi pronašli uređaje američkih državnih službenika i ugovornih saradnika.
Mobilni telefoni dobijaju posebne reklamne identifikacione oznake, preko kojih marketinške kompanije prate kretanje i navike korisnika kako bi im prikazivale prilagođene oglase. Kada se takvi podaci prodaju posrednicima, moguće je izdvojiti određeni uređaj, pratiti gde se redovno pojavljuje i povezati ga sa hotelom, bazom ili radnim mestom.
Grupa američkih senatora i članova Predstavničkog doma upozorila je Pentagon da komercijalni podaci mogu da pokažu gde se američki vojnici okupljaju, kojim rutama se kreću i kakve su im svakodnevne navike. Protivnik zatim te informacije može da koristi za planiranje raketnih i napada dronovima, postavljanje bombi ili kontraobaveštajne operacije.
CENTCOM potvrdio izveštaje Kongresu
CENTCOM je 14. aprila obavestio Kongres da je tokom operacije na Bliskom istoku primio više upozorenja o protivničkom korišćenju komercijalnih podataka za praćenje ili nadzor američkog osoblja.
Komanda je navela da je uvela vanredne mere zaštite koje zbog bezbednosti ne može javno da opiše. Američki zvaničnik istovremeno je odbacio tvrdnju da je digitalno praćenje imalo presudnu ulogu u iranskim napadima, navodeći da dostupni podaci ne potvrđuju takav zaključak.
Demokratski senator iz Oregona Ron Vajden ocenio je da bi potvrđena upotreba komercijalnih podataka predstavljala prvi poznati slučaj u kojem je protivnik SAD tokom aktivnog rata na taj način pratio američke vojnike.
Vajden i još 13 članova Kongresa zatražili su da Ministarstvo odbrane spreči prikupljanje i prodaju ličnih podataka pripadnika vojske, posebno kada se nalaze u ratnim zonama. Otkriveno je i da reklamne identifikacione oznake još nisu automatski isključene čak ni na telefonima koje izdaje Pentagon, iako američke bezbednosne agencije to godinama preporučuju.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Rusija priprema preusmeravanje pošiljki žita iz Azovskog mora nakon ukrajinskih napada na više brodova, koji su poremetili pomorski saobraćaj na ruti preko koje prolazi približno četvrtina ruskog izvoza žitarica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026" na privremenom poligonu "Pešter", nakon čega se obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Influenserka Marijana Rakočević, poznata na Instagramu pod imenom „Zmajček", oglasila se nakon niza napada i prozivki koje je, prema njenim tvrdnjama, doživela na društvenim mrežama zbog svojih stavova.
Jovo Bakić, arhitekta blokaderskog terora, sociolog koji je pretio "prženjem" i "dinstanjem", priznao je da je uzurpator pozicije rektora Vladan Đokić vetiran sa blokaderske liste.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Svetom Nektariju Eginskom mole se ljudi svih veroispovesti koji boluju od teških telesnih i duhovnih bolesti, čuda koja im se nakon molitve događaju daleko su poznata.
S početkom školske godine stiže i večita roditeljska dilema: koliko džeparca dati detetu, koliko često i za šta. Prema računici, u zavisnosti od uzrasta, zanedelju dana treba izdvojiti od 300 do 4.000 dinara.
Krštenje deteta u Srbiji može da košta od 3.000 do 20.000 dinara, zavisno od parohije, ali SPC nema zvaničan cenovnik i nijedna porodica ne treba da odustane od obreda zbog novca.
Na krstarenju Savom i Dunavom u Beogradu predstavljen je program "Garancija za mlade", namenjen mladima od 15 do 29 godina, koji im pruža podršku pri prelasku iz sistema obrazovanja na tržište rada i omogućava da u što kraćem roku dobiju priliku za prvo zaposlenje, praksu, obuku ili nastavak školovanja.
Neki kriminalci mesecima planiraju kako da izvedu zločin, uklone tragove i naprave alibi. Onda naprave jednu malu grešku koja čitavu priču okrene protiv njih.
Trojica tinejdžera koji su uhapšeni na Novom Beogradu zbog sumnje da su od mladića (19) pokušali da iznude 30.000 evra identifikovani su nakon što su na jednom parkingu ostavili džip koji su prethodno oteli oštećenom.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Visok krvni pritisak često ne izaziva jasne simptome, zbog čega se naziva i "tihim ubicom". Redovno merenje kod kuće može pomoći da se povišene vrednosti otkriju na vreme i spreče ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Pamela Anderson pojavila se pre dva dana u Njujorku na petoj po redu donatorskoj večeri "Caring for Women", koju organizuje prestižna Kering fondacija.
Povezivanje na javne Wi-Fi mreže u kafićima, hotelima i drugim ugostiteljskim objektima može biti veoma praktično, ali istovremeno predstavlja rizik za privatnost i bezbednost korisnika.
Ako vaš pas čim zaspi počne da se oblizuje, ne brinite - ne sanja nužno hranu. Ova neobična navika privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama, a evo šta zapravo poručuje o vašem odnosu sa ljubimcem.
Nakon 50. i 60. godine, dobro odabrane šiške mogu veoma lepo da upotpune izgled. Važno je pažljivo izabrati njihov oblik, jer neće svaki stil odgovarati zrelijem licu.
Pevaćica Snežana Đurišić doživela je neprijatnost na jednom nastupu, nakon što je gost na neprimeren način prekinuo njeno pevanje, a ona ga je zbog toga "prevaspitala".
Pevačica Sandra Afrika nedavno je podelila svoje utiske nakon što je nastupala u klubu Asmina Durdžića, a tom prilikom je upoznala injegovu bivšu devojku Staniu Dobrojević.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.