Dok su se iznad Bliskog istoka vodile borbe raketama i dronovima, američki vojnici i civilni saradnici navodno su praćeni preko mobilnih telefona
Telekomunikacioni podaci do kojih je došao Fajnenšel tajms ukazuju na organizovane pokušaje otkrivanja njihovih lokacija uoči američko-izraelskih udara na Iran i tokom prvih dana rata.
Sumnja je pala na Iran i grupe povezane sa Teheranom, ali za sada nema dokaza da su podaci prikupljeni na ovaj način neposredno korišćeni za navođenje raketa i dronova na američke ciljeve. Američka Centralna komanda (CENTKOM), međutim, potvrdila je Kongresu da je dobila više izveštaja o pokušajima protivnika da komercijalne podatke o lokaciji iskoriste za praćenje američkog osoblja u zoni borbenih dejstava.
Talas zahteva za lociranje telefona
Pokušaji digitalnog praćenja počeli su pred američko-izraelske napade na Iran krajem februara, a nastavili su se dok je Teheran uzvraćao udarima na američke baze, vojne objekte i mesta na kojima je bilo smešteno američko osoblje.
Podaci projekta „Monitor mobilnog nadzora“ pokazali su da su telekomunikacione mreže širom regiona odbile veliki broj zahteva preko Signalizacionog sistema broj 7 (SS7). Reč je o protokolu koji mobilnim operaterima omogućava razmenu podataka potrebnih za pozive, poruke i roming, ali čije slabosti mogu da budu iskorišćene za određivanje približne lokacije telefona.
Dvojica stručnjaka za sajber bezbednost koja su pregledala podatke ocenila su da broj zahteva, vreme njihovog slanja i izbor uređaja ukazuju na koordinisanu operaciju, a ne na nasumične pokušaje. Najmanje deo blokiranih zahteva imao je digitalni trag koji je vodio do jednog iranskog mobilnog operatera.
Iranski operateri imaju pristup mrežama širom regiona
Iranske telekomunikacione kompanije imaju sporazume o romingu sa operaterima u Persijskom zalivu i drugim delovima Bliskog istoka. Takve veze daju im tehničku mogućnost da šalju SS7 zahteve van granica Irana i pokušaju da lociraju uređaje povezane sa lokalnim mrežama.
Američke službe su još 2017. godine označile Iran, zajedno sa Rusijom, Kinom i Izraelom, kao jednu od država koje koriste pristup stranim telekomunikacionim sistemima za praćenje američkih pretplatnika. To pokazuje da sumnje u iranske mogućnosti nisu nastale tek tokom poslednjeg rata.
Viši istraživač kanadskog centra Sitizen lab Geri Miler, koji je analizirao podatke, ocenio je da su napadači tražili konkretne uređaje. Prema njegovoj proceni, Iran raspolaže mogućnostima za gotovo neprekidno praćenje lokacije telefona preko mobilnih mreža.
Foto: Tanjug/AP
Hoteli sa Amerikancima postali mete
SAD su tokom sukoba deo osoblja premestile iz velikih vojnih baza u hotele i manje objekte, računajući da će tako otežati Iranu da ih pronađe. Međutim, i pojedini hoteli u Iraku, Bahreinu i drugim zemljama Zaliva ubrzo su se našli pod udarima.
U Bahreinu je projektil pogodio hotel Kraun plaza u Manami, koji je, prema američkim bazama podataka o državnoj potrošnji, imao više ugovora za smeštaj, pranje odeće i druge usluge Ministarstvu odbrane SAD. U toj zemlji nalazi se i sedište Pete flote Ratne mornarice SAD.
Američki i britanski izvori ipak upozoravaju da se iz toga ne može zaključiti da je hotel pronađen upravo preko mobilnih telefona. Iran je mogao da koristi i ljudske izvore, objave na društvenim mrežama, javne podatke o državnim ugovorima, fotografije, hotelske recenzije i druge obaveštajne tragove.
Telefoni praćeni i preko reklamnih baza
U Iračkom Kurdistanu, prema tvrdnji jednog američkog zvaničnika, akteri povezani sa Iranom koristili su i komercijalne baze namenjene digitalnom oglašavanju kako bi pronašli uređaje američkih državnih službenika i ugovornih saradnika.
Mobilni telefoni dobijaju posebne reklamne identifikacione oznake, preko kojih marketinške kompanije prate kretanje i navike korisnika kako bi im prikazivale prilagođene oglase. Kada se takvi podaci prodaju posrednicima, moguće je izdvojiti određeni uređaj, pratiti gde se redovno pojavljuje i povezati ga sa hotelom, bazom ili radnim mestom.
Grupa američkih senatora i članova Predstavničkog doma upozorila je Pentagon da komercijalni podaci mogu da pokažu gde se američki vojnici okupljaju, kojim rutama se kreću i kakve su im svakodnevne navike. Protivnik zatim te informacije može da koristi za planiranje raketnih i napada dronovima, postavljanje bombi ili kontraobaveštajne operacije.
CENTCOM potvrdio izveštaje Kongresu
CENTCOM je 14. aprila obavestio Kongres da je tokom operacije na Bliskom istoku primio više upozorenja o protivničkom korišćenju komercijalnih podataka za praćenje ili nadzor američkog osoblja.
Komanda je navela da je uvela vanredne mere zaštite koje zbog bezbednosti ne može javno da opiše. Američki zvaničnik istovremeno je odbacio tvrdnju da je digitalno praćenje imalo presudnu ulogu u iranskim napadima, navodeći da dostupni podaci ne potvrđuju takav zaključak.
Demokratski senator iz Oregona Ron Vajden ocenio je da bi potvrđena upotreba komercijalnih podataka predstavljala prvi poznati slučaj u kojem je protivnik SAD tokom aktivnog rata na taj način pratio američke vojnike.
Vajden i još 13 članova Kongresa zatražili su da Ministarstvo odbrane spreči prikupljanje i prodaju ličnih podataka pripadnika vojske, posebno kada se nalaze u ratnim zonama. Otkriveno je i da reklamne identifikacione oznake još nisu automatski isključene čak ni na telefonima koje izdaje Pentagon, iako američke bezbednosne agencije to godinama preporučuju.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Rusija priprema preusmeravanje pošiljki žita iz Azovskog mora nakon ukrajinskih napada na više brodova, koji su poremetili pomorski saobraćaj na ruti preko koje prolazi približno četvrtina ruskog izvoza žitarica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Velika Britanija godišnje trpi ekonomsku štetu procenjenu na čak 2,5 milijardi funti zbog sajber napada, sabotaža i ugrožavanja ključne infrastrukture, za koje britanski zvaničnici odgovornost pripisuju Rusiji.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Prvi na listi i nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji na RT Balkan, razmontirao je licemerje opozicije i takozvane "Studentske liste", istakavši da narod vrlo dobro zna ko vodi odgovornu politiku, a ko bi bez razmišljanja izdao nacionalne interese Srbije.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i prvi na listi, Aleksandar Vučić, se tokom gostovanja u emisiji na televiziji RT Balkan dotakao ključnih ekonomskih i geopolitičkih pitanja koja potresaju region i svet.
Siniša Mali i Zlatibor Lončar posetili su zaposlene u kol centru beogradske Hitne pomoći. Tom prilikom Mali se za Srpski Dnevnik osvrnuo i na delovanje lažne studentske liste i lažnog profesora Dejana Šoškića.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić oštro je reagovao na izmišljotine da je u Kragujevac putovao helikopterom, objasnivši da se sve vreme vozio automobilom marke "škoda" zbog uživo uključenja na društvenim mrežama, te poručio da ubuduće više neće reagovati na takve besmislice.
Večeras je u Exatlonu Srbija, najvećem sportskom rijalitiju koji se emituje na televiziji Informer, održana još jedna uzbudljiva borba za luksuzni smeštaj, a pobedu je odneo Crveni tim.
U najnovijoj epizodi emisije "Druga strana Exatlona" otkriveno je gde je bivši takmičar ovog sportskog rijalitija, Mensur Ajdarpašić, završio nakon diskvalifikacije, a osim toga, on je progovorio i o odnosu sa Nikolom Lakićem u kojeg se, kako je priznao, mnogo razočarao.
Novi Satelit Copernicus Sentinel-3C, napravljen za praćenje boje, visine i temperature okeana, kopna i leda, poslao je prve snimke iz svemira, koji prikazuju delove Evrope, Arktika, Karipskog mora i Antarktika.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Sadu izveli su novu akciju u kojoj je zaplenjena velika količina narkotika, a uhapšen je B. S. (46) iz ovog grada pod sumnjom da je u stanu organizovao ilegalni pogon za uzgoj i pripremu marihuane.
Bombe bačene u dvorišta porodičnih kuća i snažne detonacije usred noći, koje bude preplašene stanare, nažalost, nisu retkost u Srbiji. Jedan od takvih slučajeva dogodio se nedavno i u Obrenovcu, kada je uhapšen Jovan R.(22) zbog sumnje da je bacio razornu ručnu bombu u dvorište porodične kuće.
Komšijske čarke i kavge gotovo su svakodnevica u Srbiji, ali neke često prelaze granice običnog neslaganja i prerastaju u apsurdne, pa čak i opasne situacije.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Raskošno venčanje umetnice Kristl Moli u sunčanom Kankunu trebalo je da ostane zapamćeno po tropskoj idili, ali je svu pažnju javnosti ukrao samo jedan modni potez.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Starija ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića, Atina Tošić, čim je postala punoletna, novu životnu etapu započela je u Milanu, gde živi s Darijom Šarić, naslednicom Duška Šarića i Svetlane Dimitrić.
Pop diva Jelena Karleuša još jednom je pokazala da je moda njeno moćno oružje, a stajlinzi koje je pripremila za novu sezonu muzičkog takmičenja "Pinkove zvezde" donose čitavu paletu različitih izdanja - od nežne, elegantne dame do provokativne, seksepilne rokerke koja prkosi svim pravilima!
Pevačica Mina Kostić istakla je da nije upućena u detalje tužbe koju je njen verenik Kasper podneo protiv voditeljke Jovane Jeremić, kao i da se on trenutno nalazi u Americi, odakle bi u Srbiju trebalo da se vrati u decembru.
Legendarni pevač Milanče Radosavljević danas proslavlja 82. rođendan, a tim povodom oglasio se i njegov saradnik, muzičar Aleksandar Sofronijević, koji mu je uputio emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.