Dok su se iznad Bliskog istoka vodile borbe raketama i dronovima, američki vojnici i civilni saradnici navodno su praćeni preko mobilnih telefona
Telekomunikacioni podaci do kojih je došao Fajnenšel tajms ukazuju na organizovane pokušaje otkrivanja njihovih lokacija uoči američko-izraelskih udara na Iran i tokom prvih dana rata.
Sumnja je pala na Iran i grupe povezane sa Teheranom, ali za sada nema dokaza da su podaci prikupljeni na ovaj način neposredno korišćeni za navođenje raketa i dronova na američke ciljeve. Američka Centralna komanda (CENTKOM), međutim, potvrdila je Kongresu da je dobila više izveštaja o pokušajima protivnika da komercijalne podatke o lokaciji iskoriste za praćenje američkog osoblja u zoni borbenih dejstava.
Talas zahteva za lociranje telefona
Pokušaji digitalnog praćenja počeli su pred američko-izraelske napade na Iran krajem februara, a nastavili su se dok je Teheran uzvraćao udarima na američke baze, vojne objekte i mesta na kojima je bilo smešteno američko osoblje.
Podaci projekta „Monitor mobilnog nadzora“ pokazali su da su telekomunikacione mreže širom regiona odbile veliki broj zahteva preko Signalizacionog sistema broj 7 (SS7). Reč je o protokolu koji mobilnim operaterima omogućava razmenu podataka potrebnih za pozive, poruke i roming, ali čije slabosti mogu da budu iskorišćene za određivanje približne lokacije telefona.
Dvojica stručnjaka za sajber bezbednost koja su pregledala podatke ocenila su da broj zahteva, vreme njihovog slanja i izbor uređaja ukazuju na koordinisanu operaciju, a ne na nasumične pokušaje. Najmanje deo blokiranih zahteva imao je digitalni trag koji je vodio do jednog iranskog mobilnog operatera.
Iranski operateri imaju pristup mrežama širom regiona
Iranske telekomunikacione kompanije imaju sporazume o romingu sa operaterima u Persijskom zalivu i drugim delovima Bliskog istoka. Takve veze daju im tehničku mogućnost da šalju SS7 zahteve van granica Irana i pokušaju da lociraju uređaje povezane sa lokalnim mrežama.
Američke službe su još 2017. godine označile Iran, zajedno sa Rusijom, Kinom i Izraelom, kao jednu od država koje koriste pristup stranim telekomunikacionim sistemima za praćenje američkih pretplatnika. To pokazuje da sumnje u iranske mogućnosti nisu nastale tek tokom poslednjeg rata.
Viši istraživač kanadskog centra Sitizen lab Geri Miler, koji je analizirao podatke, ocenio je da su napadači tražili konkretne uređaje. Prema njegovoj proceni, Iran raspolaže mogućnostima za gotovo neprekidno praćenje lokacije telefona preko mobilnih mreža.
Foto: Tanjug/AP
Hoteli sa Amerikancima postali mete
SAD su tokom sukoba deo osoblja premestile iz velikih vojnih baza u hotele i manje objekte, računajući da će tako otežati Iranu da ih pronađe. Međutim, i pojedini hoteli u Iraku, Bahreinu i drugim zemljama Zaliva ubrzo su se našli pod udarima.
U Bahreinu je projektil pogodio hotel Kraun plaza u Manami, koji je, prema američkim bazama podataka o državnoj potrošnji, imao više ugovora za smeštaj, pranje odeće i druge usluge Ministarstvu odbrane SAD. U toj zemlji nalazi se i sedište Pete flote Ratne mornarice SAD.
Američki i britanski izvori ipak upozoravaju da se iz toga ne može zaključiti da je hotel pronađen upravo preko mobilnih telefona. Iran je mogao da koristi i ljudske izvore, objave na društvenim mrežama, javne podatke o državnim ugovorima, fotografije, hotelske recenzije i druge obaveštajne tragove.
Telefoni praćeni i preko reklamnih baza
U Iračkom Kurdistanu, prema tvrdnji jednog američkog zvaničnika, akteri povezani sa Iranom koristili su i komercijalne baze namenjene digitalnom oglašavanju kako bi pronašli uređaje američkih državnih službenika i ugovornih saradnika.
Mobilni telefoni dobijaju posebne reklamne identifikacione oznake, preko kojih marketinške kompanije prate kretanje i navike korisnika kako bi im prikazivale prilagođene oglase. Kada se takvi podaci prodaju posrednicima, moguće je izdvojiti određeni uređaj, pratiti gde se redovno pojavljuje i povezati ga sa hotelom, bazom ili radnim mestom.
Grupa američkih senatora i članova Predstavničkog doma upozorila je Pentagon da komercijalni podaci mogu da pokažu gde se američki vojnici okupljaju, kojim rutama se kreću i kakve su im svakodnevne navike. Protivnik zatim te informacije može da koristi za planiranje raketnih i napada dronovima, postavljanje bombi ili kontraobaveštajne operacije.
CENTCOM potvrdio izveštaje Kongresu
CENTCOM je 14. aprila obavestio Kongres da je tokom operacije na Bliskom istoku primio više upozorenja o protivničkom korišćenju komercijalnih podataka za praćenje ili nadzor američkog osoblja.
Komanda je navela da je uvela vanredne mere zaštite koje zbog bezbednosti ne može javno da opiše. Američki zvaničnik istovremeno je odbacio tvrdnju da je digitalno praćenje imalo presudnu ulogu u iranskim napadima, navodeći da dostupni podaci ne potvrđuju takav zaključak.
Demokratski senator iz Oregona Ron Vajden ocenio je da bi potvrđena upotreba komercijalnih podataka predstavljala prvi poznati slučaj u kojem je protivnik SAD tokom aktivnog rata na taj način pratio američke vojnike.
Vajden i još 13 članova Kongresa zatražili su da Ministarstvo odbrane spreči prikupljanje i prodaju ličnih podataka pripadnika vojske, posebno kada se nalaze u ratnim zonama. Otkriveno je i da reklamne identifikacione oznake još nisu automatski isključene čak ni na telefonima koje izdaje Pentagon, iako američke bezbednosne agencije to godinama preporučuju.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Rusija priprema preusmeravanje pošiljki žita iz Azovskog mora nakon ukrajinskih napada na više brodova, koji su poremetili pomorski saobraćaj na ruti preko koje prolazi približno četvrtina ruskog izvoza žitarica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, ponovo se oglasio nakon što je policija sinoć došla na njegovu kućnu adresu, a povodom ovog događaja uputio je novu poruku na društvenim mrežama.
Iranske snage saopštile su da su sa šest bespilotnih letelica gađale američki radar protivvazdušne odbrane u helikopterskoj bazi Al Rifaa u Bahreinu, navodeći da je operacija izvedena kao odgovor na najnovije američke napade.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović, ocenio je da je postupanje komisije koja je kontrolisala rad tog tužilaštva jedna vrsta pravnog nasilja, ističući da je cilj da se on lično targetira i navede da podnese ostavku.
Nakon skandala u sinoćnjem Dnevniku 2 RTS-a, gde je preko fotografije aktuelnog ministra poljoprivrede prof. dr Dragana Glamočića postavljen natpis "LICE BEZ OBRAZA", ministar se oglasio žestokim saopštenjem za javnost.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je reagovao na izjavu Radomira Lazovića, poručivši da je krajnji cilj nametanje jednoumlja i zabrana drugačijeg mišljenja.
Siniša Kovačević izneo je niz optužbi na račun države i Aleksandra Vučića, tvrdeći da je upad u redakciju Informera unapred dogovoren i da iza svega stoje nekadašnja Državna bezbednost i UDBA.
Ideolog blokadera Dušan Janjić otkrio je skandalozan plan "Studentske liste" za Srbe na Kosovu i Metohiji, a zatim je iskoristio priliku da veliča Aljbina Kurtija, premijera lažne države.
Plavi tim govorio je o situaciji u Crvenom timu, te su došli do zaključka da iako na prvi pogled njihova ekipa funkcioniše složno, i kod njih postoje nesuglasice koje i te kako dolaze do izražaja.
Ivana Ivanović napustila je Exatlon Srbija, a kako je sama istakla, ne žali ni za čim i srećna je što je bila deo najpopularnijeg sportskog rijalitija.
Bivša učesnica "Exatlona 2" Ivana Ivanović gostovala je nakon ispadanja u emisiji "Srbija zove Dominikanu", te okrila da navija da pobedi Boris Stanojević.
Sveštenik Dejan Krstić objasnio je da nošenje crnine nije crkvena obaveza niti uslov za pokazivanje ljubavi prema preminulima, već lični i porodični izbor.
Temperature ovog jutra, širom Srbije, kretale su se od -1 do 7 stepeni, a ono što je posebno zanimljivo jeste da "minus" nije zabeležen na planinama nego u Valjevu.
Od 1. decembra na snagu stupaju novi iznosi iznosi lokalnih komunalnih taksi za držanje motornih vozila, koje će se kretati od 860 do 8.750 dinara, u zavisnosti od kubikaže.
Suđenje kriminalnoj grupi koju su, prema optužnici, formirali Vaso Ulić i vođe "kavačkog klana" Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan, nakon skoro godinu i po dana od potvrđivanja optužnice, počeće ispočetka zbog promene u sastavu sudskog veća.
U lančanom sudaru pet automobila koji se u subotu uveče dogodio na južnoj osječkoj obilaznici lakše je povređeno 11 osoba, dok su protiv dvoje vozača podnete prekršajne prijave.
Crnogorska policija uhapsila je sinoć u Nikšiću Uroša Đ. (32), pripadnika organizovane kriminalne grupe, zbog sumnje da je učestvovao u oružanoj pljački u podgoričkom naselju Stari aerodrom.
Ministarka zdravlja Hrvatske Irena Hrstić izjavila je da je snimak događaja, u kojem je u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u Jankomiru preminuo Kristian Josip Periš, na nju ostavio grozan utisak, potvrdivši da je zdravstvena inspekcija preliminarno utvrdila značajne propuste u radu bolnice.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Konačno je kraj retrogradnog Merkura i Venere, tako da se stvari polako, ali sigurno, vraćaju u normalu. Pred kraj sedmice, 22. novembra, počinje sezona Strelca koja će doneti pozitivniju energiju i iznenadan obrt za Strelčeve, Lavove i Ovnove.
Nakon dužeg vremena, bivša rijaliti učesnica Zorica Marković Keva ponovo se pojavila u javnosti, i to na koncertu Halida Muslimovića, gde je nakratko zastala i porazgovarala sa predstavnicima medija, te su mnogi primetili da izgleda znatno drugačije nego što je publika pamti.
Trideset godina mlađa supruga estradnog moćnika i kompozitora Steve Simeunovića, pevačica Zorana Simeunović, pridružila se koleginici Tijani Em na bini i pokazala kako peva!
Supruga pevača Nikole Rokvića, nekadašnja manekenka Bojana Barović, nedavno se pojavila na njegovom velikom koncertu u Sava centru, a njen modni izbor izazvao je burne reakcije na društvenim mrežama.
Porodica pevačice Goce Tržan je pozirala pred početak jednog koncerta, a njihova modna izdanja pokazala su tri potpuno različita stila - od njene klasike, preko Lenine mladalačke elegancije, do Rašinog urbanog izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.