• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

15.07.2026

11:39

Šok manevar Irana koji je zapanjio i najveće stručnjake SAD! Tajno su izveli operaciju koja se završila kobno po Ameriku

EPA

Vesti

Šok manevar Irana koji je zapanjio i najveće stručnjake SAD! Tajno su izveli operaciju koja se završila kobno po Ameriku

Dok su se iznad Bliskog istoka vodile borbe raketama i dronovima, američki vojnici i civilni saradnici navodno su praćeni preko mobilnih telefona

Telekomunikacioni podaci do kojih je došao Fajnenšel tajms ukazuju na organizovane pokušaje otkrivanja njihovih lokacija uoči američko-izraelskih udara na Iran i tokom prvih dana rata.

Sumnja je pala na Iran i grupe povezane sa Teheranom, ali za sada nema dokaza da su podaci prikupljeni na ovaj način neposredno korišćeni za navođenje raketa i dronova na američke ciljeve. Američka Centralna komanda (CENTKOM), međutim, potvrdila je Kongresu da je dobila više izveštaja o pokušajima protivnika da komercijalne podatke o lokaciji iskoriste za praćenje američkog osoblja u zoni borbenih dejstava.

Talas zahteva za lociranje telefona

Pokušaji digitalnog praćenja počeli su pred američko-izraelske napade na Iran krajem februara, a nastavili su se dok je Teheran uzvraćao udarima na američke baze, vojne objekte i mesta na kojima je bilo smešteno američko osoblje.

Podaci projekta „Monitor mobilnog nadzora“ pokazali su da su telekomunikacione mreže širom regiona odbile veliki broj zahteva preko Signalizacionog sistema broj 7 (SS7). Reč je o protokolu koji mobilnim operaterima omogućava razmenu podataka potrebnih za pozive, poruke i roming, ali čije slabosti mogu da budu iskorišćene za određivanje približne lokacije telefona.

Dvojica stručnjaka za sajber bezbednost koja su pregledala podatke ocenila su da broj zahteva, vreme njihovog slanja i izbor uređaja ukazuju na koordinisanu operaciju, a ne na nasumične pokušaje. Najmanje deo blokiranih zahteva imao je digitalni trag koji je vodio do jednog iranskog mobilnog operatera.

Iranski operateri imaju pristup mrežama širom regiona

Iranske telekomunikacione kompanije imaju sporazume o romingu sa operaterima u Persijskom zalivu i drugim delovima Bliskog istoka. Takve veze daju im tehničku mogućnost da šalju SS7 zahteve van granica Irana i pokušaju da lociraju uređaje povezane sa lokalnim mrežama.

Američke službe su još 2017. godine označile Iran, zajedno sa Rusijom, Kinom i Izraelom, kao jednu od država koje koriste pristup stranim telekomunikacionim sistemima za praćenje američkih pretplatnika. To pokazuje da sumnje u iranske mogućnosti nisu nastale tek tokom poslednjeg rata.

Viši istraživač kanadskog centra Sitizen lab Geri Miler, koji je analizirao podatke, ocenio je da su napadači tražili konkretne uređaje. Prema njegovoj proceni, Iran raspolaže mogućnostima za gotovo neprekidno praćenje lokacije telefona preko mobilnih mreža.

Foto: Tanjug/AP

 

Hoteli sa Amerikancima postali mete

SAD su tokom sukoba deo osoblja premestile iz velikih vojnih baza u hotele i manje objekte, računajući da će tako otežati Iranu da ih pronađe. Međutim, i pojedini hoteli u Iraku, Bahreinu i drugim zemljama Zaliva ubrzo su se našli pod udarima.

U Bahreinu je projektil pogodio hotel Kraun plaza u Manami, koji je, prema američkim bazama podataka o državnoj potrošnji, imao više ugovora za smeštaj, pranje odeće i druge usluge Ministarstvu odbrane SAD. U toj zemlji nalazi se i sedište Pete flote Ratne mornarice SAD.

Američki i britanski izvori ipak upozoravaju da se iz toga ne može zaključiti da je hotel pronađen upravo preko mobilnih telefona. Iran je mogao da koristi i ljudske izvore, objave na društvenim mrežama, javne podatke o državnim ugovorima, fotografije, hotelske recenzije i druge obaveštajne tragove.

Telefoni praćeni i preko reklamnih baza

U Iračkom Kurdistanu, prema tvrdnji jednog američkog zvaničnika, akteri povezani sa Iranom koristili su i komercijalne baze namenjene digitalnom oglašavanju kako bi pronašli uređaje američkih državnih službenika i ugovornih saradnika.

Mobilni telefoni dobijaju posebne reklamne identifikacione oznake, preko kojih marketinške kompanije prate kretanje i navike korisnika kako bi im prikazivale prilagođene oglase. Kada se takvi podaci prodaju posrednicima, moguće je izdvojiti određeni uređaj, pratiti gde se redovno pojavljuje i povezati ga sa hotelom, bazom ili radnim mestom.

Grupa američkih senatora i članova Predstavničkog doma upozorila je Pentagon da komercijalni podaci mogu da pokažu gde se američki vojnici okupljaju, kojim rutama se kreću i kakve su im svakodnevne navike. Protivnik zatim te informacije može da koristi za planiranje raketnih i napada dronovima, postavljanje bombi ili kontraobaveštajne operacije.

CENTCOM potvrdio izveštaje Kongresu

CENTCOM je 14. aprila obavestio Kongres da je tokom operacije na Bliskom istoku primio više upozorenja o protivničkom korišćenju komercijalnih podataka za praćenje ili nadzor američkog osoblja.

Komanda je navela da je uvela vanredne mere zaštite koje zbog bezbednosti ne može javno da opiše. Američki zvaničnik istovremeno je odbacio tvrdnju da je digitalno praćenje imalo presudnu ulogu u iranskim napadima, navodeći da dostupni podaci ne potvrđuju takav zaključak.

Demokratski senator iz Oregona Ron Vajden ocenio je da bi potvrđena upotreba komercijalnih podataka predstavljala prvi poznati slučaj u kojem je protivnik SAD tokom aktivnog rata na taj način pratio američke vojnike.

Vajden i još 13 članova Kongresa zatražili su da Ministarstvo odbrane spreči prikupljanje i prodaju ličnih podataka pripadnika vojske, posebno kada se nalaze u ratnim zonama. Otkriveno je i da reklamne identifikacione oznake još nisu automatski isključene čak ni na telefonima koje izdaje Pentagon, iako američke bezbednosne agencije to godinama preporučuju. 

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set