Američka vojska završila je novu seriju udara na desetine iranskih vojnih objekata duž obale i u području Ormuskog moreuza.
U operaciji su, prema američkim navodima, gađani raketni položaji, skladišta dronova, pomorske snage, sistemi obalske odbrane i vojna logistika Irana.
Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da je cilj napada dalje slabljenje sposobnosti Teherana da ugrožava trgovačke brodove i pomorski saobraćaj kroz jednu od najvažnijih energetskih ruta na svetu.
Sedam sati udara iz vazduha i sa mora
Prema objavljenim informacijama, operacija je trajala približno sedam sati, a u njoj su učestvovali američki borbeni avioni, bespilotne letelice i ratni brodovi naoružani preciznim projektilima.
Napadi su bili usmereni na objekte raspoređene uz iransku obalu i oko Ormuskog moreuza, uključujući mesta za skladištenje raketa i dronova, položaje protivvazdušne odbrane, sredstva za nadzor obale, pomorske kapacitete i infrastrukturu za snabdevanje iranskih snaga.
CENTCOM je u svom zvaničnom saopštenju naveo da je tokom poslednjeg talasa pogođeno oko 90 iranskih vojnih ciljeva. Američka vojska tvrdi da su napadi izvedeni kako bi Iran imao manje mogućnosti za udare na komercijalnu plovidbu i posade civilnih brodova.
Među metama prethodnog napada bili su iranski sistemi protivvazdušne odbrane, komandne i komunikacione mreže, obalski radari, protivbrodske rakete i više od 60 manjih plovila Korpusa čuvara Islamske revolucije.
Vašington tvrdi da je taj napad bio odgovor na iranske udare na tri trgovačka broda koja su prolazila kroz Ormuski moreuz. Američka strana te incidente predstavlja kao kršenje primirja i direktnu pretnju slobodi plovidbe.
Obnovljena blokada iranskih luka
Nova serija udara izvedena je ubrzo nakon što su Sjedinjene Američke Države obnovile pomorsku blokadu brodova koji ulaze u iranske luke ili ih napuštaju.
Američka vojska navodi da se blokada odnosi na saobraćaj prema iranskim lukama u Persijskom i Omanskom zalivu, dok brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz prema lukama drugih država formalno ne bi trebalo da bude ometana plovidba.
Takva odluka dodatno povećava rizik od novih sukoba na moru. Svaki pokušaj iranskih brodova da probiju blokadu mogao bi da izazove nova presretanja, a eventualni odgovor Teherana otvorio bi prostor za još šire američke napade duž iranske obale.
Vašington tvrdi da brani plovidbu
Američka administracija operaciju predstavlja kao pokušaj da se smanji sposobnost Irana da raketama, dronovima i manjim ratnim čamcima ugrožava brodove u moreuzu.
Teheran, međutim, američke napade i blokadu smatra vojnom agresijom i pokušajem gušenja iranske trgovine. Zbog toga završetak ove operacije ne znači i kraj udara.
CENTCOM je poručio da američke snage ostaju u pripravnosti i spremne za nove akcije po naredbi predsednika SAD Donalda Trampa. Posle približno 170 pogođenih ciljeva u dve uzastopne operacije, američki pritisak više nije ograničen na pojedinačne odmazde, već se pretvara u sistematski udar na iransku vojnu infrastrukturu uz Ormuski moreuz.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbacio je tvrdnje da je Rusija možda umešana u smrt senatora Lindzija Grejema i rekao da lekarski nalazi ukazuju na ozbiljan, nasledni problem sa srcem i aortom.
Rusija priprema preusmeravanje pošiljki žita iz Azovskog mora nakon ukrajinskih napada na više brodova, koji su poremetili pomorski saobraćaj na ruti preko koje prolazi približno četvrtina ruskog izvoza žitarica.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da će ključna kamatna stopa u zemlji postepeno padati, ocenjujući da trenutno stanje privrede otvara prostor za dalje popuštanje monetarne politike. Sledeća odluka Centralne banke Rusije biće doneta 24. jula, a stopa sada iznosi 14,25 odsto.
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Žene u Lavovu pokušale su da spreče pripadnike ukrajinskog Teritorijalnog centra za popunu i socijalnu podršku (TCK) i policiju da odvedu mladića tokom mobilizacije.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Rusija optužuje Oružane snage Ukrajine (OSU) da sve češće koriste dronove za napade na civilni saobraćaj i stanovništvo, dok novo svedočenje iz Konstantinovke govori o porodici sa bebom koja je, uprkos pokušaju da operateru pokaže dete, napadnuta tokom evakuacije.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki senatori iz obe stranke predstavili su novi paket sankcija protiv Rusije i zatražili da ga Kongres usvoji pre avgusta, kao političko nasleđe pokojnog republikanskog senatora Lindzija Grejema.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je taktičkoj vežbi sa bojevim gađanjima "Pobednik 2026" na privremenom poligonu "Pešter", nakon čega se obratio javnosti i odgovarao na pitanja novinara.
Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT), u saradnji sa drugim državnim organima, uradilo je analizu svih relevantnih događaja, podataka, činjenica i dokaza koji se tiču navodne upotrebe tzv. "zvučnog topa", na neprijavljenom javnom okupljanju građana 15. marta 2025. godine u Beogradu.
Jovo Bakić, arhitekta blokaderskog terora, sociolog koji je pretio "prženjem" i "dinstanjem", priznao je da je uzurpator pozicije rektora Vladan Đokić vetiran sa blokaderske liste.
Tajkunska Nova S još jednom je pokazala da će rado objaviti bilo kakav pamflet samo ako to može da koristi za napad na Srbiju i predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Svetom Nektariju Eginskom mole se ljudi svih veroispovesti koji boluju od teških telesnih i duhovnih bolesti, čuda koja im se nakon molitve događaju daleko su poznata.
S početkom školske godine stiže i večita roditeljska dilema: koliko džeparca dati detetu, koliko često i za šta. Prema računici, u zavisnosti od uzrasta, zanedelju dana treba izdvojiti od 300 do 4.000 dinara.
Na krstarenju Savom i Dunavom u Beogradu predstavljen je program "Garancija za mlade", namenjen mladima od 15 do 29 godina, koji im pruža podršku pri prelasku iz sistema obrazovanja na tržište rada i omogućava da u što kraćem roku dobiju priliku za prvo zaposlenje, praksu, obuku ili nastavak školovanja.
Neki kriminalci mesecima planiraju kako da izvedu zločin, uklone tragove i naprave alibi. Onda naprave jednu malu grešku koja čitavu priču okrene protiv njih.
Trojica tinejdžera koji su uhapšeni na Novom Beogradu zbog sumnje da su od mladića (19) pokušali da iznude 30.000 evra identifikovani su nakon što su na jednom parkingu ostavili džip koji su prethodno oteli oštećenom.
U Krilu Jesenice danas nešto posle 11.30 časova na Jadranskoj magistrali (D8) došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali motocikl i putnički automobil, piše Dalmacija Danas.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
Visok krvni pritisak često ne izaziva jasne simptome, zbog čega se naziva i "tihim ubicom". Redovno merenje kod kuće može pomoći da se povišene vrednosti otkriju na vreme i spreče ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Pamela Anderson pojavila se pre dva dana u Njujorku na petoj po redu donatorskoj večeri "Caring for Women", koju organizuje prestižna Kering fondacija.
Kada poželite nešto slatko, ne morate da uključujete rernu niti da trošite mnogo novca na pripremu torte. Ovaj starinski kolač na čaše pravi se od nekoliko sastojaka, a njegov kremasti ukus učiniće da sa stola nestane za čas.
Povezivanje na javne Wi-Fi mreže u kafićima, hotelima i drugim ugostiteljskim objektima može biti veoma praktično, ali istovremeno predstavlja rizik za privatnost i bezbednost korisnika.
Ako vaš pas čim zaspi počne da se oblizuje, ne brinite - ne sanja nužno hranu. Ova neobična navika privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama, a evo šta zapravo poručuje o vašem odnosu sa ljubimcem.
Nakon vesti da se pomirio sa bivšom devojkom, odbojkašicom Majom Ognjenović - Teodosić je uhvaćen veoma zabrinut na malim ekranima na utakmici Crvene Zvezde.
Reperka Dia Kostić podelila je fotografije sa odmora koje su uzburkale strasti na društvenim mrežama - posebno jer su njene ogromne grudi bile u prvom planu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.