Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Prema njegovoj proceni, strani savetnici mogli su da učestvuju u izboru ciljeva, planiranju ruta bespilotnih letelica i pronalaženju slabih tačaka ruske protivvazdušne odbrane. Kao posebno važnu navodi mogućnost da su korišćeni satelitski i radio-tehnički podaci kojima raspolažu članice Alijanse.
Today, our long-range sanctions worked across three areas on Russian territory, as well as on our temporarily occupied land and at sea. In particular, in response to Russian strikes on our civilian infrastructure and on our cities and communities, two major logistics facilities… pic.twitter.com/oK87chn24u
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 18, 2026
- Ovakav napad ne može se posmatrati kao samostalna improvizacija Oružanih snaga Ukrajine. Ovde se vidi ozbiljna priprema, izbor osetljivih civilnih objekata i pokušaj da se istovremeno izazovu ljudske žrtve, ekonomska šteta i društveno nezadovoljstvo - ocenio je Perendžijev.
Veliki logistički kompleksi uglavnom nisu pokriveni stalnim sistemima protivvazdušne odbrane niti sredstvima za radio-elektronsko ratovanje. Istovremeno su dobro vidljivi iz satelita, nalaze se uz velike saobraćajnice i svakodnevno primaju hiljade radnika, kamiona i pošiljaka.
Perendžijev tvrdi da su zapadne obaveštajne mogućnosti mogle da budu iskorišćene za utvrđivanje vremena smena, rasporeda objekata, prilaznih pravaca i položaja ruske protivvazdušne odbrane.
Kao političku pozadinu svojih optužbi naveo je izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o podršci napadima na ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Prema njegovom tumačenju, takve poruke predstavljaju signal da pojedine članice NATO-a ne pružaju Kijevu samo oružje, već i pomoć u izboru meta.
Za neposredno učešće Alijanse u napadu nisu javno predstavljeni dokazi, ali ruski stručnjak smatra da složenost operacije ukazuje na širu koordinaciju.
Cilj nije bilo samo uništenje skladišta
Perendžijev ocenjuje da udar nije imao samo vojni ili ekonomski cilj. Prema njegovim rečima, napadom na Vajldberis pokušano je da se poremeti svakodnevni život miliona građana i izazove sukob između kupaca, dobavljača, kompanije i državnih institucija.
Uništavanje distributivnih centara otvara pitanje ko će nadoknaditi izgubljenu robu, da li će kupcima biti vraćen novac, ko odgovara prodavcima i može li se napad proglasiti višom silom.
Takva neizvesnost, prema njegovoj proceni, trebalo je da izazove nezadovoljstvo i stvori utisak da ruske vlasti nisu sposobne da zaštite ni civilne objekte daleko od linije fronta.
- Cilj je da se strah prenese na običnog čoveka i da on posledice napada poveže sa ruskim rukovodstvom i sprovođenjem specijalne vojne operacije - tvrdi Perendžijev.
Pokušaj razvlačenja ruske PVO
Još jedan mogući cilj operacije bio je da se rusko Ministarstvo odbrane primora da sisteme „Pancir“ i „Tor“ premešta sa važnijih pravaca radi zaštite civilnih skladišta, fabrika i trgovačkih centara.
Rusija ne može da postavi protivvazdušnu odbranu oko svakog logističkog kompleksa, pošto je najveći deo raspoloživih sistema raspoređen uz liniju borbenog kontakta, oko vojnih baza, energetskih postrojenja i najvažnijih državnih objekata.
Perendžijev zato smatra da Oružane snage Ukrajine, uz pomoć zapadnih stručnjaka, sistematski traže nezaštićene tačke kako bi razvukle rusku odbranu i povećale broj mogućih pravaca za nove napade.
U subotnjim udarima pogođeni su distributivni centri Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, i Elektrostalju, u Moskovskoj oblasti. U Kotovsku je poginulo sedam ljudi, dok je 25 povređeno. U Moskovskoj oblasti povređeno je još 26 osoba.
Za Perendžijeva, međutim, glavna poruka napada nije samo broj žrtava i razmera štete. On tvrdi da se iza udara vidi pokušaj NATO-a da preko Ukrajine istovremeno pogodi rusku ekonomiju, razvlači njenu protivvazdušnu odbranu i izazove nezadovoljstvo unutar društva.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komercijalni satelitski snimci od 19. jula pokazali su uništeni ruski strateški bombarder Tu-95M, koji može da nosi i nuklearne projektile, na stajanci vazduhoplovne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti, čime su potvrđene tvrdnje Kijeva da je letelica razorena u ukrajinskom napadu dronovima izvedenom tokom noći 16. jula.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
Ako sumnjate da posedujete falsifikovanu novčanicu, a onda je pustite u promet umesto da je predate banci ili policiji, rizikujete da budete osuđeni na zatvorsku kaznu do tri godine.
Svega 146 kilometara od Beograda leži Radaljska banja, skriveni biser zapadne Srbije koji nudi lekovite vode, netaknutu prirodu i smeštaj od oko 18 evra, odnosno 2.000 dinara po noćenju.
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari