Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Prema njegovoj proceni, strani savetnici mogli su da učestvuju u izboru ciljeva, planiranju ruta bespilotnih letelica i pronalaženju slabih tačaka ruske protivvazdušne odbrane. Kao posebno važnu navodi mogućnost da su korišćeni satelitski i radio-tehnički podaci kojima raspolažu članice Alijanse.
Today, our long-range sanctions worked across three areas on Russian territory, as well as on our temporarily occupied land and at sea. In particular, in response to Russian strikes on our civilian infrastructure and on our cities and communities, two major logistics facilities… pic.twitter.com/oK87chn24u
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 18, 2026
- Ovakav napad ne može se posmatrati kao samostalna improvizacija Oružanih snaga Ukrajine. Ovde se vidi ozbiljna priprema, izbor osetljivih civilnih objekata i pokušaj da se istovremeno izazovu ljudske žrtve, ekonomska šteta i društveno nezadovoljstvo - ocenio je Perendžijev.
Veliki logistički kompleksi uglavnom nisu pokriveni stalnim sistemima protivvazdušne odbrane niti sredstvima za radio-elektronsko ratovanje. Istovremeno su dobro vidljivi iz satelita, nalaze se uz velike saobraćajnice i svakodnevno primaju hiljade radnika, kamiona i pošiljaka.
Perendžijev tvrdi da su zapadne obaveštajne mogućnosti mogle da budu iskorišćene za utvrđivanje vremena smena, rasporeda objekata, prilaznih pravaca i položaja ruske protivvazdušne odbrane.
Kao političku pozadinu svojih optužbi naveo je izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o podršci napadima na ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Prema njegovom tumačenju, takve poruke predstavljaju signal da pojedine članice NATO-a ne pružaju Kijevu samo oružje, već i pomoć u izboru meta.
Za neposredno učešće Alijanse u napadu nisu javno predstavljeni dokazi, ali ruski stručnjak smatra da složenost operacije ukazuje na širu koordinaciju.
Cilj nije bilo samo uništenje skladišta
Perendžijev ocenjuje da udar nije imao samo vojni ili ekonomski cilj. Prema njegovim rečima, napadom na Vajldberis pokušano je da se poremeti svakodnevni život miliona građana i izazove sukob između kupaca, dobavljača, kompanije i državnih institucija.
Uništavanje distributivnih centara otvara pitanje ko će nadoknaditi izgubljenu robu, da li će kupcima biti vraćen novac, ko odgovara prodavcima i može li se napad proglasiti višom silom.
Takva neizvesnost, prema njegovoj proceni, trebalo je da izazove nezadovoljstvo i stvori utisak da ruske vlasti nisu sposobne da zaštite ni civilne objekte daleko od linije fronta.
- Cilj je da se strah prenese na običnog čoveka i da on posledice napada poveže sa ruskim rukovodstvom i sprovođenjem specijalne vojne operacije - tvrdi Perendžijev.
Pokušaj razvlačenja ruske PVO
Još jedan mogući cilj operacije bio je da se rusko Ministarstvo odbrane primora da sisteme „Pancir“ i „Tor“ premešta sa važnijih pravaca radi zaštite civilnih skladišta, fabrika i trgovačkih centara.
Rusija ne može da postavi protivvazdušnu odbranu oko svakog logističkog kompleksa, pošto je najveći deo raspoloživih sistema raspoređen uz liniju borbenog kontakta, oko vojnih baza, energetskih postrojenja i najvažnijih državnih objekata.
Perendžijev zato smatra da Oružane snage Ukrajine, uz pomoć zapadnih stručnjaka, sistematski traže nezaštićene tačke kako bi razvukle rusku odbranu i povećale broj mogućih pravaca za nove napade.
U subotnjim udarima pogođeni su distributivni centri Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, i Elektrostalju, u Moskovskoj oblasti. U Kotovsku je poginulo sedam ljudi, dok je 25 povređeno. U Moskovskoj oblasti povređeno je još 26 osoba.
Za Perendžijeva, međutim, glavna poruka napada nije samo broj žrtava i razmera štete. On tvrdi da se iza udara vidi pokušaj NATO-a da preko Ukrajine istovremeno pogodi rusku ekonomiju, razvlači njenu protivvazdušnu odbranu i izazove nezadovoljstvo unutar društva.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komercijalni satelitski snimci od 19. jula pokazali su uništeni ruski strateški bombarder Tu-95M, koji može da nosi i nuklearne projektile, na stajanci vazduhoplovne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti, čime su potvrđene tvrdnje Kijeva da je letelica razorena u ukrajinskom napadu dronovima izvedenom tokom noći 16. jula.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Ilija Srdanović, prvi na takozvanoj 'studentskoj listi' i kandidat blokadera za premijera Srbije, i dalje odbija televizijski duel i svaki dijalog sa predsednikom Vučićem, ali zato "Sprdanović" pokušava da sprdnjom ispadne duhovit!
Lider SNS-a, Miloš Vučević, oglasio se na svom Iks nalogu i brutalno odgovorio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je iskoristio govornicu Generalne skupštine UN u Njujorku za sramne napade na Srbiju!
Nakon što su šokirali i zgrozili čitav narod objavljivanjem jezivog spota u kojem otvoreno prete silovanjem predsedniku Srbije, ali i svim ženama u našoj zemlji, uličarski monstrumi otišli su korak dalje u svojoj izopačenosti.
Na društvenoj mreži Iks izbio je nezapamćen rat i opšti potop među dojučerašnjim blokaderskim saveznicima, a glavna meta brutalnih napada postao je bivši poverenik Rodoljub Šabić.
Željko Bodrožić, predsednik ozloglašenog Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) - organizacije koja se bavi prljavom politikom a ne pravima novinara, ne može da sakrije bes zbog izbora Stevice Smederevca za prvog čoveka Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Došlo je do verbalnog sukoba između Mensura Ajdarpašića i Nikole Lakića, a Crveni tim sve više zamera svom protivniku iz Plavog tima, njegovo ponašanje.
Pomoć države od 6.000 dinara isplaćena je tokom jučerašnjeg dana svim korisnicima koji su u Akcionarskom fondu, a od danas kreće isplata onima koji su za novac morali da se prijave.
U Višem javnom tužilaštvu u Smederevu je saslušan M.S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izazvao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je stradao bračni par iz Subotice.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu podnelo je Osnovnom sudu u tom gradu pritvorsku optužnicu protiv M. P. (51) iz Starčeva, zbog sumnje da je izvršio četiri krivična dela nasilje u porodici.
Mevlid Jašarević, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, izlazi na slobodu 27. oktobra nakon što je u potpunosti odslužio zatvorsku kaznu, ali će do okončanja novog postupka pred Sudom BiH imati obavezu redovnog javljanja policiji.
Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona evra odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.
Glumac i reditelj Arno Deni, koji je nakon ugradnje implantata za kilu ostao teško onesposobljen, podvrgnut je eutanaziji u Belgiji u utorak, u 43. godini.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Posle berbe paradajza i paprike, prostor u plasteniku može se iskoristiti za sadnju salate. Ona brzo raste i relativno brzo stiže za berbu, pa omogućava da plastenik ostane iskorišćen i tokom jeseni i zime.
Kada sirovi beli luk stoji u ulju na sobnoj temperaturi, stvara se izuzetno opasna sredina za razvoj bakterije Clostridium botulinum, koja proizvodi smrtonosni toksin odgovoran za botulizam.
Ako volite sočne i bogate čokoladne kolače, a ne želite da provodite sate u kuhinji, ovaj recept bi mogao da postane vaš novi favorit. Ekipa Magazina ga je isprobala i oduševila se rezultatom. Uz malo truda dobili smo kolač kojem je teško odoleti.
Pevačica Jelena Karleuša zaplesala je sa koleginicom Zoricom Brunclik na snimanju "Pinkovih zvezde", a njihov snimak masovno je krenuo da se širi društvenim mrežama.
Pevačica Marija Šerifović iznenadila je pratioce na društvenoj mreži Instagram nesvakidašnjom i emotivnom objavom u kojoj je podelila svoja razmišljanja o ljubavi i spajanju srodnih duša.
Damir Radoičić, poznatiji kao Dača Dak, otkrio je da nije bilo problema nakon što je pesma "Pedro" napravljena, iako je bila parodija jednog Madoninog hita.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.