Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Prema njegovoj proceni, strani savetnici mogli su da učestvuju u izboru ciljeva, planiranju ruta bespilotnih letelica i pronalaženju slabih tačaka ruske protivvazdušne odbrane. Kao posebno važnu navodi mogućnost da su korišćeni satelitski i radio-tehnički podaci kojima raspolažu članice Alijanse.
Today, our long-range sanctions worked across three areas on Russian territory, as well as on our temporarily occupied land and at sea. In particular, in response to Russian strikes on our civilian infrastructure and on our cities and communities, two major logistics facilities… pic.twitter.com/oK87chn24u
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 18, 2026
- Ovakav napad ne može se posmatrati kao samostalna improvizacija Oružanih snaga Ukrajine. Ovde se vidi ozbiljna priprema, izbor osetljivih civilnih objekata i pokušaj da se istovremeno izazovu ljudske žrtve, ekonomska šteta i društveno nezadovoljstvo - ocenio je Perendžijev.
Veliki logistički kompleksi uglavnom nisu pokriveni stalnim sistemima protivvazdušne odbrane niti sredstvima za radio-elektronsko ratovanje. Istovremeno su dobro vidljivi iz satelita, nalaze se uz velike saobraćajnice i svakodnevno primaju hiljade radnika, kamiona i pošiljaka.
Perendžijev tvrdi da su zapadne obaveštajne mogućnosti mogle da budu iskorišćene za utvrđivanje vremena smena, rasporeda objekata, prilaznih pravaca i položaja ruske protivvazdušne odbrane.
Kao političku pozadinu svojih optužbi naveo je izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o podršci napadima na ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Prema njegovom tumačenju, takve poruke predstavljaju signal da pojedine članice NATO-a ne pružaju Kijevu samo oružje, već i pomoć u izboru meta.
Za neposredno učešće Alijanse u napadu nisu javno predstavljeni dokazi, ali ruski stručnjak smatra da složenost operacije ukazuje na širu koordinaciju.
Cilj nije bilo samo uništenje skladišta
Perendžijev ocenjuje da udar nije imao samo vojni ili ekonomski cilj. Prema njegovim rečima, napadom na Vajldberis pokušano je da se poremeti svakodnevni život miliona građana i izazove sukob između kupaca, dobavljača, kompanije i državnih institucija.
Uništavanje distributivnih centara otvara pitanje ko će nadoknaditi izgubljenu robu, da li će kupcima biti vraćen novac, ko odgovara prodavcima i može li se napad proglasiti višom silom.
Takva neizvesnost, prema njegovoj proceni, trebalo je da izazove nezadovoljstvo i stvori utisak da ruske vlasti nisu sposobne da zaštite ni civilne objekte daleko od linije fronta.
- Cilj je da se strah prenese na običnog čoveka i da on posledice napada poveže sa ruskim rukovodstvom i sprovođenjem specijalne vojne operacije - tvrdi Perendžijev.
Pokušaj razvlačenja ruske PVO
Još jedan mogući cilj operacije bio je da se rusko Ministarstvo odbrane primora da sisteme „Pancir“ i „Tor“ premešta sa važnijih pravaca radi zaštite civilnih skladišta, fabrika i trgovačkih centara.
Rusija ne može da postavi protivvazdušnu odbranu oko svakog logističkog kompleksa, pošto je najveći deo raspoloživih sistema raspoređen uz liniju borbenog kontakta, oko vojnih baza, energetskih postrojenja i najvažnijih državnih objekata.
Perendžijev zato smatra da Oružane snage Ukrajine, uz pomoć zapadnih stručnjaka, sistematski traže nezaštićene tačke kako bi razvukle rusku odbranu i povećale broj mogućih pravaca za nove napade.
U subotnjim udarima pogođeni su distributivni centri Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, i Elektrostalju, u Moskovskoj oblasti. U Kotovsku je poginulo sedam ljudi, dok je 25 povređeno. U Moskovskoj oblasti povređeno je još 26 osoba.
Za Perendžijeva, međutim, glavna poruka napada nije samo broj žrtava i razmera štete. On tvrdi da se iza udara vidi pokušaj NATO-a da preko Ukrajine istovremeno pogodi rusku ekonomiju, razvlači njenu protivvazdušnu odbranu i izazove nezadovoljstvo unutar društva.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komercijalni satelitski snimci od 19. jula pokazali su uništeni ruski strateški bombarder Tu-95M, koji može da nosi i nuklearne projektile, na stajanci vazduhoplovne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti, čime su potvrđene tvrdnje Kijeva da je letelica razorena u ukrajinskom napadu dronovima izvedenom tokom noći 16. jula.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Norveška sve ozbiljnije strahuje da bi Rusija mogla da iskoristi Svalbard za ograničenu vojnu operaciju ili hibridni incident kojim bi testirala spremnost NATO-a da brani ovu udaljenu arktičku teritoriju, dok su lokalne vlasti već pripremile plan za brzu evakuaciju stanovništva.
Poruke namenjene ruskojezičnom stanovništvu Estonije, sa pozivima da se naoruža i upozorenjima na moguće krvoproliće, počele su da kruže društvenim mrežama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", najavio je poseban program "Prva plata Istoka", kojim bi država znatno većim subvencijama pomagala poslodavcima koji zaposle mlade bez prethodnog radnog iskustva.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić rekao je na velikom skupu u Zaječaru, da su tokom prethodnog perioda postojali pokušaji da se, ne sruši samo vlast, već i država. Vučić je poručio i da će izborna volja građana biti odbranjena.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" objavio je na Instagramu fotografiju sa porodicom Ničić i njihovim sinom Vidom, uz emotivnu poruku.
Potpredsednik i internacionalni sekretar Srpske napredne stranke Ana Brnabić ugostila je delegaciju omladine ”Forza Italia”, vladajuće stranke Italije i sestrinske organizacije Srpske napredne stranke u okviru Evropske narodne partije (EPP). Delegaciju predvodi nacionalni sekretar ”Forza Italia Giovani” Simone Leoni.
Laparoskopska operacija hipertrofične stenoze pilorusa – laparoskopska piloromiotomija prvi put je izvedena na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić".
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Durbavka Đedović Handanović ističe da je Srbija spremna za predstojeću grejnu sezonu, uprkos veoma izazovnoj situaciji u Evropi i svetu.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je otvaranje novih radnih mesta u Zaječaru, tokom velikog skupa Ujedinjene Srbije u tom gradu.
Povodom prijave smrti profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimira Vuletića, u njegovom stanu, dežurni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavlja uviđaj na licu mesta.
Državljanin Avganistana (23), kojeg švedske vlasti potražuju radi izdržavanja zatvorske kazne zbog silovanja, uhapšen je na Aerodromu Tivat, saopšteno je iz Uprave policije.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je Jovan M. (21) zbog postojanja osnova sumnje da je 10. oktobra 2026. godine na teritoriji GO Zemun nakon saobraćajnog incidenta pokušao da ubije N. P.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Ar Džej Miti, zvezda serije "Breaking Bad" i aktivista za prava osoba sa invaliditetom, preminuo je 12. oktobra u 34. godini, a njegov predstavnik potvrdio je da je glumac izvršio samoubistvo.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Radoznali koker španijel jednostavno nije mogao da ostane po strani kada je njegova vlasnica krenula da uključi mašinu za veš, a ono što je uradio popravilo je dan hiljadama ljudi.
Pesma "Ruzmarin" legendarne pevačice Merime Njegomir već decenijama važi za jednu od najlepših i najemotivnijih pesama narodne muzike, a orila se danas i u Zaječaru na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Poznata pevačica Ana Bekuta nastupila je danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukla pažnju okupljenih.
Poznate sestre pevačice Marija i Marina Gobović nastupile su danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, a malo ko zna da su obe diplomirale na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Pevač Darko Lazić je nastupao na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukao pažnju okupljenih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.