Vojni stručnjak Aleksandar Perendžijev optužio je NATO da je učestvovao u pripremi masovnog napada dronovima na distributivne centre Vajldberisa u Kotovsku i Elektrostalju.
Prema njegovoj proceni, strani savetnici mogli su da učestvuju u izboru ciljeva, planiranju ruta bespilotnih letelica i pronalaženju slabih tačaka ruske protivvazdušne odbrane. Kao posebno važnu navodi mogućnost da su korišćeni satelitski i radio-tehnički podaci kojima raspolažu članice Alijanse.
Today, our long-range sanctions worked across three areas on Russian territory, as well as on our temporarily occupied land and at sea. In particular, in response to Russian strikes on our civilian infrastructure and on our cities and communities, two major logistics facilities… pic.twitter.com/oK87chn24u
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 18, 2026
- Ovakav napad ne može se posmatrati kao samostalna improvizacija Oružanih snaga Ukrajine. Ovde se vidi ozbiljna priprema, izbor osetljivih civilnih objekata i pokušaj da se istovremeno izazovu ljudske žrtve, ekonomska šteta i društveno nezadovoljstvo - ocenio je Perendžijev.
Veliki logistički kompleksi uglavnom nisu pokriveni stalnim sistemima protivvazdušne odbrane niti sredstvima za radio-elektronsko ratovanje. Istovremeno su dobro vidljivi iz satelita, nalaze se uz velike saobraćajnice i svakodnevno primaju hiljade radnika, kamiona i pošiljaka.
Perendžijev tvrdi da su zapadne obaveštajne mogućnosti mogle da budu iskorišćene za utvrđivanje vremena smena, rasporeda objekata, prilaznih pravaca i položaja ruske protivvazdušne odbrane.
Kao političku pozadinu svojih optužbi naveo je izjave nemačkog ministra odbrane Borisa Pistorijusa o podršci napadima na ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Prema njegovom tumačenju, takve poruke predstavljaju signal da pojedine članice NATO-a ne pružaju Kijevu samo oružje, već i pomoć u izboru meta.
Za neposredno učešće Alijanse u napadu nisu javno predstavljeni dokazi, ali ruski stručnjak smatra da složenost operacije ukazuje na širu koordinaciju.
Cilj nije bilo samo uništenje skladišta
Perendžijev ocenjuje da udar nije imao samo vojni ili ekonomski cilj. Prema njegovim rečima, napadom na Vajldberis pokušano je da se poremeti svakodnevni život miliona građana i izazove sukob između kupaca, dobavljača, kompanije i državnih institucija.
Uništavanje distributivnih centara otvara pitanje ko će nadoknaditi izgubljenu robu, da li će kupcima biti vraćen novac, ko odgovara prodavcima i može li se napad proglasiti višom silom.
Takva neizvesnost, prema njegovoj proceni, trebalo je da izazove nezadovoljstvo i stvori utisak da ruske vlasti nisu sposobne da zaštite ni civilne objekte daleko od linije fronta.
- Cilj je da se strah prenese na običnog čoveka i da on posledice napada poveže sa ruskim rukovodstvom i sprovođenjem specijalne vojne operacije - tvrdi Perendžijev.
Pokušaj razvlačenja ruske PVO
Još jedan mogući cilj operacije bio je da se rusko Ministarstvo odbrane primora da sisteme „Pancir“ i „Tor“ premešta sa važnijih pravaca radi zaštite civilnih skladišta, fabrika i trgovačkih centara.
Rusija ne može da postavi protivvazdušnu odbranu oko svakog logističkog kompleksa, pošto je najveći deo raspoloživih sistema raspoređen uz liniju borbenog kontakta, oko vojnih baza, energetskih postrojenja i najvažnijih državnih objekata.
Perendžijev zato smatra da Oružane snage Ukrajine, uz pomoć zapadnih stručnjaka, sistematski traže nezaštićene tačke kako bi razvukle rusku odbranu i povećale broj mogućih pravaca za nove napade.
U subotnjim udarima pogođeni su distributivni centri Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, i Elektrostalju, u Moskovskoj oblasti. U Kotovsku je poginulo sedam ljudi, dok je 25 povređeno. U Moskovskoj oblasti povređeno je još 26 osoba.
Za Perendžijeva, međutim, glavna poruka napada nije samo broj žrtava i razmera štete. On tvrdi da se iza udara vidi pokušaj NATO-a da preko Ukrajine istovremeno pogodi rusku ekonomiju, razvlači njenu protivvazdušnu odbranu i izazove nezadovoljstvo unutar društva.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Suosnivač i glavni konstruktor ukrajinske odbrambene kompanije „Fajer point“ Denis Štilerman objavio je misteriozan snimak lansiranja rakete koja po načinu poletanja podseća na balističku, ali nije otkrio o kom oružju je reč niti ka kom cilju je projektil upućen.
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji je prethodnih meseci javno zahtevao jači pritisak na Rusiju i nastavak masovnog naoružavanja Ukrajine, sada iza zatvorenih vrata priprema Berlin za pregovore sa Moskvom.
Komercijalni satelitski snimci od 19. jula pokazali su uništeni ruski strateški bombarder Tu-95M, koji može da nosi i nuklearne projektile, na stajanci vazduhoplovne baze Engels-2 u Saratovskoj oblasti, čime su potvrđene tvrdnje Kijeva da je letelica razorena u ukrajinskom napadu dronovima izvedenom tokom noći 16. jula.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Ogroman logistički centar Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, potpuno je uništen u požaru posle napada ukrajinskih bespilotnih letelica, a gust dim prekrio je grad do te mere da su vlasti pozvale stanovnike da naredna dva dana što manje izlaze iz kuća.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet ulazi u novu energetsku krizu zbog dramatičnog pada plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavka rata Sjedinjenih Američkih Država i Irana, upozorio je specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Gradonačelnik Niša Dragoslav Pavlović početak nove školske godine obeležio je sa učenicima OŠ „Stefan Nemanja“, gde je zajedno sa đacima dočekao prvo školsko zvono.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić poručila je da je ''prisluškivanje blokadera'' novi zvučni top za targetiranje predsednika Alekandra Vučića i traženje kazne za Srbiju.
Poznati advokat i poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Vladimir Đukanović objavio je na svom Instagram profilu video-snimak u kom je brutalno raskrinkao takozvanu konferenciju za štampu "studenata u blokadi".
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Populacija kakapoa, najtežeg papagaja na svetu, premašila je 300 jedinki prvi put u poslednjih 75 godina. To je rezultat rekordne sezone razmnožavanja na Novom Zelandu.
Državljanin Srbije (29) uhapšen je u Beču zbog sumnje da je povezan sa trgovinom narkoticima, nakon što je kod njega pronađeno više od dva kilograma droge i velika suma novca.
U Solunu su uhapšena dvojica stranih državljana zbog nezakonitog prevoza osoba koje nisu posedovale dokumenta potrebna za legalan boravak na teritoriji Grčke.
U Višem sudu u Beogradu danas bi trebalo da počne šesti parnični postupak protiv Vladimira i Miljane Kecmanović, roditelja dečaka-ubice koji je 3. maja 2023. godine u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" ubio 10 ljudi i ranio još šestoro.
Mladić (17) stradao je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Čaglavici, kada je na njega, pod još nerazjašnjenim okolnostima, naleteo automobil.
Nikola K. (20) iz Beograda i Bojan S. (23) iz Vladimiraca, osumnjičeni za jezivo ubistvo Novice Eleka (45) u Surčinu, biće saslušani danas u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Slavni holivudski glumac Džordž Kluni poručio je na otvaranju festivala u Veneciji da nije lako živeti u zemlji koju vode nesposobni ljudi, aludirajući direktno na predsednika SAD Donalda Trampa i njegovu administraciju.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Donald Tramp ponovo se osvrnuo na odnos Megan Markl i princa Harija prema britanskoj kraljevskoj porodici, komentarišući njihov povratak u Veliku Britaniju.
Snimak iz indijskog grada Gvaliora postao je viralni hit nakon što je policija kaznila muškarca čije je vozilo bilo prekriveno sa 3.400 otisaka poljubaca.
Za Tijanu Mun (30) iz Velike Britanije, ono što je trebalo da bude pokušaj da poboljša zdravlje i izgubi višak kilograma pretvorilo se u ozbiljan zdravstveni problem.
Pevač Mirče Radulović je sa svojom izabranicom Majom Basarom dobio ćerku kojoj su dali ime Elena, a ova informacija odjeknula je kao bomba s obzirom na to da se o njihovoj vezi i trudnoći apsolutno ništa nije znalo u javnosti.
Tiktokerka i bivša rijaliti učesnica Anja Todorović je sa pratiocima podelila izazovne fotografije u braon bikiniju te pokazala sve svoje najjače atribute.
Atraktivna pevačica Anđela Arman iskoristila je jedan od poslednjih toplih dana da uživa pored bazena i na simboličan način zatvori ovogodišnju sezonu kupanja.
I sama pop diva Jelena Karleuša potvrdila je da joj je život na selu jedna od velikih neostvarenih želja, a sada, kako tvrde mediji, kupuje imanje baš u selu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.