Velika Britanija i Nemačka ubrzavaju razvoj nove generacije projektila dometa većeg od 2.000 kilometara, sposobnih da u slučaju sukoba pogode komandne centre, logistička čvorišta i linije snabdevanja duboko na teritoriji Rusije.
Sam program više nije tajna, ali se tehnički detalji, tačne karakteristike i podela poslova između Londona i Berlina i dalje drže u strogoj tajnosti.
Zajednički projekat nosi naziv „Deep Precision Strike“ (DPS), odnosno „Duboki precizni udar“, a trebalo bi da dovede do razvoja čitave porodice prikrivenih krstarećih i hipersoničnih projektila. Britansko Ministarstvo odbrane zvanično je potvrdilo da će njihov domet premašiti 2.000 kilometara i da se uvođenje u upotrebu očekuje tokom tridesetih godina ovog veka. Nemački Velt navodi precizniji rok – 2034. godinu.
Dve rakete na stolu
Prema izvorima upoznatim sa planovima, trenutno se razmatraju dva osnovna koncepta.
Prvi je niskoleteći krstareći projektil sa smanjenom radarskom uočljivošću, projektovan da leti ispod ili zaobiđe ruske sisteme protivvazdušne odbrane. Drugi koncept je hipersonični projektil sposoban da leti brzinom najmanje pet puta većom od brzine zvuka.
Program će u početnoj fazi biti usmeren na projektile koji se lansiraju sa kopna, ali London i Berlin planiraju da kasnije ispitaju i verzije koje bi mogle biti lansirane sa aviona i ratnih brodova. Britanski zvaničnici žele da DPS već tokom naredne godine preraste iz političkog dogovora i razvojnog koncepta u formalni program sa jasno određenim rokovima, finansiranjem i industrijskim partnerima.
Osnovna namena novog oružja nije udar na samu liniju fronta. Projektili bi bili korišćeni za uništavanje štabova, skladišta, železničkih čvorišta, aerodroma, baza, centara veze i drugih ciljeva bez kojih vojska ne može da održava borbene operacije.
- Duboki precizni udar u osnovi znači sposobnost napada na strateški važne ciljeve, poput neprijateljskog štaba, ili paralizovanje njegove sposobnosti da održava front udarima na logistička čvorišta - objasnio je stručnjak za raketne sisteme britanskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) Sidart Kaušal.
Proširena inicijativa predstavljena je 8. jula na samitu Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari, gde je Velika Britanija preuzela vodeću ulogu u okupljanju evropskih država zainteresovanih za razvoj oružja velikog dometa.
Britanska vlada saopštila je da će 12 država tokom narednih deset godina izdvojiti više od 50 milijardi dolara, odnosno oko 37 milijardi funti, za razvoj različitih sistema dubokog preciznog udara. Velt vrednost programa procenjuje na približno 35 milijardi evra.
Planirani sistemi imaće domete od najmanje 300 kilometara, dok će najnaprednije verzije moći da pogađaju ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara. Britanija će samo u zajednički program sa Nemačkom tokom naredne četiri godine uložiti 770 miliona funti.
Nemačka bi u projektu trebalo da dobije jednu od ključnih uloga. Izvori iz odbrambene industrije navode da će saradnja najverovatnije biti zasnovana na nemačkom finansiranju i britanskom tehnološkom znanju u razvoju krstarećih projektila, motora, sistema navođenja i smanjene radarske uočljivosti.
Evropa pokušava da smanji zavisnost od SAD
Program DPS deo je šireg pokušaja evropskih država da razviju sposobnosti koje su decenijama gotovo u potpunosti zavisile od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Evropske članice NATO-a trenutno imaju veoma ograničene mogućnosti da konvencionalnim oružjem pogađaju strateške ciljeve hiljadama kilometara iza linije fronta. Najveći deo takve sposobnosti počiva na američkim krstarećim projektilima „tomahavk“, kojih evropske vojske imaju u ograničenom broju.
Kaušal navodi da NATO, izuzev relativno malog broja „tomahavka“, gotovo nema čime da napadne ključne ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Zajednički britansko-nemački projektil zato bi trebalo da popuni jednu od najvećih praznina u evropskom naoružanju i ojača sposobnost odvraćanja bez potpunog oslanjanja na američku vojsku.
Britanska vlada otvoreno navodi da su ukrajinski napadi na ruska skladišta, logističke centre i druge objekte daleko od fronta pokazali koliko oružje velikog dometa može da utiče na tok borbi i oteža snabdevanje trupa.
Saradnja Londona i Berlina podignuta na novi nivo
Razvoj projektila zasniva se na sporazumu o odbrambenoj saradnji potpisanom u londonskoj kući Triniti u oktobru 2024. godine. Tim dokumentom Velika Britanija i Nemačka obavezale su se da ubrzano razvijaju sisteme za duboke precizne udare i zajednički jačaju evropsku protivvazdušnu i protivraketnu odbranu.
Partnerstvo je dodatno prošireno Kensingtonskim sporazumom, odnosno britansko-nemačkim Ugovorom o prijateljstvu i bilateralnoj saradnji, potpisanim 17. jula 2025. godine. Dve države tada su se obavezale na dugoročnu saradnju u oblasti odvraćanja, vojne industrije, razvoja naoružanja i odbrane u okviru NATO-a.
Nemačke odbrambene kompanije su od potpisivanja sporazuma najavile ulaganja od oko 800 miliona funti u britansku vojnu industriju tokom deset godina, uz otvaranje približno 600 kvalifikovanih radnih mesta.
Rajnmetal je u Telfordu pokrenuo pogon za proizvodnju artiljerijskih cevi, čime je takva proizvodnja vraćena u Veliku Britaniju prvi put posle deset godina. Kompanija Helsing u Plimutu gradi fabriku pomorskih bespilotnih sistema, uz ulaganje od 350 miliona funti u tehnologije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Nemački proizvođač oružja Hekler i Koh takođe je proširio prisustvo u Engleskoj preuzimanjem pogona u Eseksu radi povećanja proizvodnje delova za naoružanje.
„Apsurdno je čekati do 2034.“
Planirani rok ipak je izazvao oštre kritike dela vojnih stručnjaka.
Bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi Ben Hodžis ocenio je kao „apsurdno“ da razvoj projektila traje do 2034. godine, ukazujući da Ukrajina već koristi bespilotne letelice sposobne da prenesu veliku bojevu glavu do ciljeva udaljenih približno 2.000 kilometara.
- Ne govorimo o slanju ljudi na Mesec - poručio je Hodžis, kritikujući nedostatak osećaja hitnosti u evropskim prestonicama.
Sličan stav izneo je nemački stručnjak za bezbednost Niko Lange, prema kojem evropske države ne bi smele da čekaju gotovo čitavu deceniju na prve rezultate. On smatra da bi Nemačka i njeni saveznici prve kopnene sisteme za duboke udare morali da rasporede u roku od nekoliko meseci, dok bi razvoj naprednijeg zajedničkog projektila tekao paralelno.
Britanska strana projekat gura kao jedan od glavnih simbola nove vojne saradnje sa Nemačkom. Berlin je oprezniji i DPS posmatra kao jednu od nekoliko mogućnosti, uz francusku inicijativu za razvoj evropskog oružja velikog dometa.
Uprkos razlikama, cilj Londona i Berlina je jasan: Evropa želi projektil sposoban da, ukoliko izbije direktan sukob NATO-a i Rusije, gađa ključnu rusku vojnu infrastrukturu hiljadama kilometara iza fronta – bez čekanja da Sjedinjene Američke Države obezbede oružje i odobre njegovu upotrebu.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Nemačka ograničava potrošnju na lekare, bolnice, apoteke i lekove, dok Velika Britanija razmatra stezanje uslova i ograničavanje novčanih isplata osobama sa invaliditetom. Istovremeno, dve zemlje nastavljaju da izdvajaju milijarde evra i funti za naoružavanje Ukrajine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Problemi koji se Rusiji stvaraju na tržištu goriva privremenog su karaktera, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin, navodeći da je ruska ekonomija ostala stabilna uprkos spoljnim pokušajima da se poremeti stanje u energetskom sektoru.
Predsednica Narodne Skupštine Ana Brnabić oglasila se povodom najnovijih monstruoznih napada na šefa naše države Aleksandra Vučića, koji su ovog puta došli od strane tužiteljke Jasmine Paunović, rekavši kako "Srbija ovo još nije čula".
Specijalizovano tužilaštvo u Hagu odbilo je danas zahtev odbrane bivšeg vođe takozvane Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašima Tačija za privremeno puštanje iz zatvora.
Jedan od glavnih blokaderskih operativaca Aleksandar Živojinović zvani Ackela, inače poznat iz afere "Ackela i Kaluđer rasturili listu u Smederevskoj Palanci", sada se u krugu svojih saradnika blokadera sa Pravnog fakulteta u Beogradu hvali svojim najnovijim manevrom prema Vladanu Đokiću, samoproglašenom "blokaderskom papi", koji je za rubriku "Verovali ili ne".
Nakon što smo saznali sve o bizarnom ponašanju i fetišarskim aktivnostima ubskog blokadera Miloša Petkovića, on je brže-bolje zaključao svoj profil na mreži Threads u strahu da i drugi korisnici ne vide šta sve lajkuje i komentariše.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U delu opštine Nova Varoš proglašena je vanredna situacija zbog velikih posledica vremenskih nepogoda koje su od nedelje ostavile traga na poljoprivrednim usevima i putevima.
Policija u Barajevu uhapsila je u ponedeljak L. B. (24), zbog sumnje da je počinio krivično delo zlostavljanje i mučenje nad svojom devojkom M. B. (19).
Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da je donelo naredbu o sprovođenju istrage i pokrenulo krivični postupak protiv 11 okrivljenih, među kojima je i Almira Vukadinović, supruga Predraga Vukadinovića koji se dovodi u vezu sa "škaljarskim" klanom, zbog sumnje da su učestvovali u ubistvu Saše Klikovca 18. jula 2020. u Zeti.
Mali Danilo (10) iz Niša, koji je teško povređen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u Crnoj Gori, uspešno je danas dopremljen u Srbiju specijalnim letom aviona Vlade Republike Srbije.
Netfliks je zvanično objavio izveštaj o gledanosti za prvu polovinu 2026. godine (od januara do juna), a najgledanija serija je "His and Hers" sa ukupno 104 miliona pregleda.
Karolina Moreno (27) se prisetila trenutka kada je rodila svog najmlađeg sina, jer tokom dela porođaja nije bila pri svesti. Svoje iskustvo podelila je u viralnom videu na TikToku.
Organizacija Vets Nov upozorila je na veliki porast slučajeva toplotnog udara kod pasa tokom ovog leta i apelovala na vlasnike da pre svake šetnje urade jednostavan test koji može zaštititi njihove ljubimce.
WhatsApp će od 30. novembra 2026. godine na Ajfon uređajima zahtevati najmanje verziju iOS 15.5. Ova promena je potvrđena u zvaničnoj dokumentaciji kompanije Meta, ali većina korisnika neće morati da brine da će njihov Ajfon odjednom izgubiti pristup aplikaciji.
U centru pažnje su se našli Aneli Hamić i kontroverzni biznismen Dejan Popović Tigar, koji je bio sa mnogim starletama iz Srbije, a Informer je došao u posed ekskluzivne fotografije sa sinoćne zabave!
U četvrtak u 20 časova na Jutjub kanalu "Informer portal" očekuje vas novo izdanje emisije koja ne beži od najškakljivijih tema, a ovoga puta emisiju vodi Vanja Jovanović.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.