Velika Britanija i Nemačka ubrzavaju razvoj nove generacije projektila dometa većeg od 2.000 kilometara, sposobnih da u slučaju sukoba pogode komandne centre, logistička čvorišta i linije snabdevanja duboko na teritoriji Rusije.
Sam program više nije tajna, ali se tehnički detalji, tačne karakteristike i podela poslova između Londona i Berlina i dalje drže u strogoj tajnosti.
Zajednički projekat nosi naziv „Deep Precision Strike“ (DPS), odnosno „Duboki precizni udar“, a trebalo bi da dovede do razvoja čitave porodice prikrivenih krstarećih i hipersoničnih projektila. Britansko Ministarstvo odbrane zvanično je potvrdilo da će njihov domet premašiti 2.000 kilometara i da se uvođenje u upotrebu očekuje tokom tridesetih godina ovog veka. Nemački Velt navodi precizniji rok – 2034. godinu.
Dve rakete na stolu
Prema izvorima upoznatim sa planovima, trenutno se razmatraju dva osnovna koncepta.
Prvi je niskoleteći krstareći projektil sa smanjenom radarskom uočljivošću, projektovan da leti ispod ili zaobiđe ruske sisteme protivvazdušne odbrane. Drugi koncept je hipersonični projektil sposoban da leti brzinom najmanje pet puta većom od brzine zvuka.
Program će u početnoj fazi biti usmeren na projektile koji se lansiraju sa kopna, ali London i Berlin planiraju da kasnije ispitaju i verzije koje bi mogle biti lansirane sa aviona i ratnih brodova. Britanski zvaničnici žele da DPS već tokom naredne godine preraste iz političkog dogovora i razvojnog koncepta u formalni program sa jasno određenim rokovima, finansiranjem i industrijskim partnerima.
Osnovna namena novog oružja nije udar na samu liniju fronta. Projektili bi bili korišćeni za uništavanje štabova, skladišta, železničkih čvorišta, aerodroma, baza, centara veze i drugih ciljeva bez kojih vojska ne može da održava borbene operacije.
- Duboki precizni udar u osnovi znači sposobnost napada na strateški važne ciljeve, poput neprijateljskog štaba, ili paralizovanje njegove sposobnosti da održava front udarima na logistička čvorišta - objasnio je stručnjak za raketne sisteme britanskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) Sidart Kaušal.
Proširena inicijativa predstavljena je 8. jula na samitu Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari, gde je Velika Britanija preuzela vodeću ulogu u okupljanju evropskih država zainteresovanih za razvoj oružja velikog dometa.
Britanska vlada saopštila je da će 12 država tokom narednih deset godina izdvojiti više od 50 milijardi dolara, odnosno oko 37 milijardi funti, za razvoj različitih sistema dubokog preciznog udara. Velt vrednost programa procenjuje na približno 35 milijardi evra.
Planirani sistemi imaće domete od najmanje 300 kilometara, dok će najnaprednije verzije moći da pogađaju ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara. Britanija će samo u zajednički program sa Nemačkom tokom naredne četiri godine uložiti 770 miliona funti.
Nemačka bi u projektu trebalo da dobije jednu od ključnih uloga. Izvori iz odbrambene industrije navode da će saradnja najverovatnije biti zasnovana na nemačkom finansiranju i britanskom tehnološkom znanju u razvoju krstarećih projektila, motora, sistema navođenja i smanjene radarske uočljivosti.
Evropa pokušava da smanji zavisnost od SAD
Program DPS deo je šireg pokušaja evropskih država da razviju sposobnosti koje su decenijama gotovo u potpunosti zavisile od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Evropske članice NATO-a trenutno imaju veoma ograničene mogućnosti da konvencionalnim oružjem pogađaju strateške ciljeve hiljadama kilometara iza linije fronta. Najveći deo takve sposobnosti počiva na američkim krstarećim projektilima „tomahavk“, kojih evropske vojske imaju u ograničenom broju.
Kaušal navodi da NATO, izuzev relativno malog broja „tomahavka“, gotovo nema čime da napadne ključne ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Zajednički britansko-nemački projektil zato bi trebalo da popuni jednu od najvećih praznina u evropskom naoružanju i ojača sposobnost odvraćanja bez potpunog oslanjanja na američku vojsku.
Britanska vlada otvoreno navodi da su ukrajinski napadi na ruska skladišta, logističke centre i druge objekte daleko od fronta pokazali koliko oružje velikog dometa može da utiče na tok borbi i oteža snabdevanje trupa.
Saradnja Londona i Berlina podignuta na novi nivo
Razvoj projektila zasniva se na sporazumu o odbrambenoj saradnji potpisanom u londonskoj kući Triniti u oktobru 2024. godine. Tim dokumentom Velika Britanija i Nemačka obavezale su se da ubrzano razvijaju sisteme za duboke precizne udare i zajednički jačaju evropsku protivvazdušnu i protivraketnu odbranu.
Partnerstvo je dodatno prošireno Kensingtonskim sporazumom, odnosno britansko-nemačkim Ugovorom o prijateljstvu i bilateralnoj saradnji, potpisanim 17. jula 2025. godine. Dve države tada su se obavezale na dugoročnu saradnju u oblasti odvraćanja, vojne industrije, razvoja naoružanja i odbrane u okviru NATO-a.
Nemačke odbrambene kompanije su od potpisivanja sporazuma najavile ulaganja od oko 800 miliona funti u britansku vojnu industriju tokom deset godina, uz otvaranje približno 600 kvalifikovanih radnih mesta.
Rajnmetal je u Telfordu pokrenuo pogon za proizvodnju artiljerijskih cevi, čime je takva proizvodnja vraćena u Veliku Britaniju prvi put posle deset godina. Kompanija Helsing u Plimutu gradi fabriku pomorskih bespilotnih sistema, uz ulaganje od 350 miliona funti u tehnologije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Nemački proizvođač oružja Hekler i Koh takođe je proširio prisustvo u Engleskoj preuzimanjem pogona u Eseksu radi povećanja proizvodnje delova za naoružanje.
„Apsurdno je čekati do 2034.“
Planirani rok ipak je izazvao oštre kritike dela vojnih stručnjaka.
Bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi Ben Hodžis ocenio je kao „apsurdno“ da razvoj projektila traje do 2034. godine, ukazujući da Ukrajina već koristi bespilotne letelice sposobne da prenesu veliku bojevu glavu do ciljeva udaljenih približno 2.000 kilometara.
- Ne govorimo o slanju ljudi na Mesec - poručio je Hodžis, kritikujući nedostatak osećaja hitnosti u evropskim prestonicama.
Sličan stav izneo je nemački stručnjak za bezbednost Niko Lange, prema kojem evropske države ne bi smele da čekaju gotovo čitavu deceniju na prve rezultate. On smatra da bi Nemačka i njeni saveznici prve kopnene sisteme za duboke udare morali da rasporede u roku od nekoliko meseci, dok bi razvoj naprednijeg zajedničkog projektila tekao paralelno.
Britanska strana projekat gura kao jedan od glavnih simbola nove vojne saradnje sa Nemačkom. Berlin je oprezniji i DPS posmatra kao jednu od nekoliko mogućnosti, uz francusku inicijativu za razvoj evropskog oružja velikog dometa.
Uprkos razlikama, cilj Londona i Berlina je jasan: Evropa želi projektil sposoban da, ukoliko izbije direktan sukob NATO-a i Rusije, gađa ključnu rusku vojnu infrastrukturu hiljadama kilometara iza fronta – bez čekanja da Sjedinjene Američke Države obezbede oružje i odobre njegovu upotrebu.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je tokom Kolegijuma Rodoljuba Šabića, član Saveta REM i upitao ga da objasni zbog čega na društvenim mrežama širi lažne informacije da je Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na miting u Kragujevac išao helikopterom.
Ruski mediji preneli su izjavu nosioca liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ Aleksandra Vučića, koji je ocenio da dogovor američkog predsednika Donalda Trampa i ruskog lidera Vladimira Putina o isporukama ruskog dizela predstavlja strateški preokret u svetskoj politici.
Prvi na listi i nosilac liste “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, Aleksandar Vučić, gostujući u emisiji na RT Balkan, razmontirao je licemerje opozicije i takozvane "Studentske liste", istakavši da narod vrlo dobro zna ko vodi odgovornu politiku, a ko bi bez razmišljanja izdao nacionalne interese Srbije.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" i prvi na listi, Aleksandar Vučić, se tokom gostovanja u emisiji na televiziji RT Balkan dotakao ključnih ekonomskih i geopolitičkih pitanja koja potresaju region i svet.
Siniša Mali i Zlatibor Lončar posetili su zaposlene u kol centru beogradske Hitne pomoći. Tom prilikom Mali se za Srpski Dnevnik osvrnuo i na delovanje lažne studentske liste i lažnog profesora Dejana Šoškića.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić oštro je reagovao na izmišljotine da je u Kragujevac putovao helikopterom, objasnivši da se sve vreme vozio automobilom marke "škoda" zbog uživo uključenja na društvenim mrežama, te poručio da ubuduće više neće reagovati na takve besmislice.
Srbija je ponovo pokazala svoje pravo, nepokolebljivo lice. Veličanstveni prizori stižu nam večeras iz Kaluđerice i sa Novog Beograda, gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih i dostojanstvenih građana kako bi pružili nepodeljenu i nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
U najnovijoj epizodi emisije "Druga strana Exatlona" otkriveno je gde je bivši takmičar ovog sportskog rijalitija, Mensur Ajdarpašić, završio nakon diskvalifikacije, a osim toga, on je progovorio i o odnosu sa Nikolom Lakićem u kojeg se, kako je priznao, mnogo razočarao.
Novi Satelit Copernicus Sentinel-3C, napravljen za praćenje boje, visine i temperature okeana, kopna i leda, poslao je prve snimke iz svemira, koji prikazuju delove Evrope, Arktika, Karipskog mora i Antarktika.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga donosi više prava za građane, a stroža pravila za banke. Niz pravila odnosi se na poslovanje banaka, lizing kuća, platnih institucija i drugih pružalaca finansijskih usluga.
Pripadnici Policijske uprave u Novom Sadu izveli su novu akciju u kojoj je zaplenjena velika količina narkotika, a uhapšen je B. S. (46) iz ovog grada pod sumnjom da je u stanu organizovao ilegalni pogon za uzgoj i pripremu marihuane.
Bombe bačene u dvorišta porodičnih kuća i snažne detonacije usred noći, koje bude preplašene stanare, nažalost, nisu retkost u Srbiji. Jedan od takvih slučajeva dogodio se nedavno i u Obrenovcu, kada je uhapšen Jovan R.(22) zbog sumnje da je bacio razornu ručnu bombu u dvorište porodične kuće.
Komšijske čarke i kavge gotovo su svakodnevica u Srbiji, ali neke često prelaze granice običnog neslaganja i prerastaju u apsurdne, pa čak i opasne situacije.
Muzički mogul Šon Kombs, poznatiji kao Paf Dedi, hitno je prebačen u bolnicu zbog povrede glave zadobijene tokom boravka u federalnom zatvoru u Nju Džersiju.
Slavna holivudska glumica Amanda Sajfred šokirala je filmsku javnost priznanjem da je bez razmišljanja odbila glavnu ulogu u novoj velikoj seriji i to samo iz razloga jer nije želela da snima brojne eksplicitne scene seksa.
Na norveškom ostrvu Somaroj, smeštenom duboko iznad Arktičkog kruga, leto ne poznaje mrak. Zahvaljujući fenomenu ponoćnog sunca, granica između dana i noći ovde potpuno nestaje.
Žućkaste naslage na kapcima i oko očiju nisu samo estetska mana. Nova istraživanja pokazuju da mogu biti rani pokazatelj povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Raskošno venčanje umetnice Kristl Moli u sunčanom Kankunu trebalo je da ostane zapamćeno po tropskoj idili, ali je svu pažnju javnosti ukrao samo jedan modni potez.
Pop zvezda Kristina Agilera (45) ponovo je dospela u centar medijske pažnje svojim upečatljivim i odvažnim modnim izborom na humanitarnom događaju zdravstvene platforme MISTR u Los Anđelesu
Starija ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića, Atina Tošić, čim je postala punoletna, novu životnu etapu započela je u Milanu, gde živi s Darijom Šarić, naslednicom Duška Šarića i Svetlane Dimitrić.
Pop diva Jelena Karleuša još jednom je pokazala da je moda njeno moćno oružje, a stajlinzi koje je pripremila za novu sezonu muzičkog takmičenja "Pinkove zvezde" donose čitavu paletu različitih izdanja - od nežne, elegantne dame do provokativne, seksepilne rokerke koja prkosi svim pravilima!
Pevačica Mina Kostić istakla je da nije upućena u detalje tužbe koju je njen verenik Kasper podneo protiv voditeljke Jovane Jeremić, kao i da se on trenutno nalazi u Americi, odakle bi u Srbiju trebalo da se vrati u decembru.
Legendarni pevač Milanče Radosavljević danas proslavlja 82. rođendan, a tim povodom oglasio se i njegov saradnik, muzičar Aleksandar Sofronijević, koji mu je uputio emotivnu čestitku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.