Velika Britanija i Nemačka ubrzavaju razvoj nove generacije projektila dometa većeg od 2.000 kilometara, sposobnih da u slučaju sukoba pogode komandne centre, logistička čvorišta i linije snabdevanja duboko na teritoriji Rusije.
Sam program više nije tajna, ali se tehnički detalji, tačne karakteristike i podela poslova između Londona i Berlina i dalje drže u strogoj tajnosti.
Zajednički projekat nosi naziv „Deep Precision Strike“ (DPS), odnosno „Duboki precizni udar“, a trebalo bi da dovede do razvoja čitave porodice prikrivenih krstarećih i hipersoničnih projektila. Britansko Ministarstvo odbrane zvanično je potvrdilo da će njihov domet premašiti 2.000 kilometara i da se uvođenje u upotrebu očekuje tokom tridesetih godina ovog veka. Nemački Velt navodi precizniji rok – 2034. godinu.
Dve rakete na stolu
Prema izvorima upoznatim sa planovima, trenutno se razmatraju dva osnovna koncepta.
Prvi je niskoleteći krstareći projektil sa smanjenom radarskom uočljivošću, projektovan da leti ispod ili zaobiđe ruske sisteme protivvazdušne odbrane. Drugi koncept je hipersonični projektil sposoban da leti brzinom najmanje pet puta većom od brzine zvuka.
Program će u početnoj fazi biti usmeren na projektile koji se lansiraju sa kopna, ali London i Berlin planiraju da kasnije ispitaju i verzije koje bi mogle biti lansirane sa aviona i ratnih brodova. Britanski zvaničnici žele da DPS već tokom naredne godine preraste iz političkog dogovora i razvojnog koncepta u formalni program sa jasno određenim rokovima, finansiranjem i industrijskim partnerima.
Osnovna namena novog oružja nije udar na samu liniju fronta. Projektili bi bili korišćeni za uništavanje štabova, skladišta, železničkih čvorišta, aerodroma, baza, centara veze i drugih ciljeva bez kojih vojska ne može da održava borbene operacije.
- Duboki precizni udar u osnovi znači sposobnost napada na strateški važne ciljeve, poput neprijateljskog štaba, ili paralizovanje njegove sposobnosti da održava front udarima na logistička čvorišta - objasnio je stručnjak za raketne sisteme britanskog Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI) Sidart Kaušal.
Proširena inicijativa predstavljena je 8. jula na samitu Severnoatlantskog saveza (NATO) u Ankari, gde je Velika Britanija preuzela vodeću ulogu u okupljanju evropskih država zainteresovanih za razvoj oružja velikog dometa.
Britanska vlada saopštila je da će 12 država tokom narednih deset godina izdvojiti više od 50 milijardi dolara, odnosno oko 37 milijardi funti, za razvoj različitih sistema dubokog preciznog udara. Velt vrednost programa procenjuje na približno 35 milijardi evra.
Planirani sistemi imaće domete od najmanje 300 kilometara, dok će najnaprednije verzije moći da pogađaju ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara. Britanija će samo u zajednički program sa Nemačkom tokom naredne četiri godine uložiti 770 miliona funti.
Nemačka bi u projektu trebalo da dobije jednu od ključnih uloga. Izvori iz odbrambene industrije navode da će saradnja najverovatnije biti zasnovana na nemačkom finansiranju i britanskom tehnološkom znanju u razvoju krstarećih projektila, motora, sistema navođenja i smanjene radarske uočljivosti.
Evropa pokušava da smanji zavisnost od SAD
Program DPS deo je šireg pokušaja evropskih država da razviju sposobnosti koje su decenijama gotovo u potpunosti zavisile od Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Evropske članice NATO-a trenutno imaju veoma ograničene mogućnosti da konvencionalnim oružjem pogađaju strateške ciljeve hiljadama kilometara iza linije fronta. Najveći deo takve sposobnosti počiva na američkim krstarećim projektilima „tomahavk“, kojih evropske vojske imaju u ograničenom broju.
Kaušal navodi da NATO, izuzev relativno malog broja „tomahavka“, gotovo nema čime da napadne ključne ciljeve duboko u ruskoj pozadini. Zajednički britansko-nemački projektil zato bi trebalo da popuni jednu od najvećih praznina u evropskom naoružanju i ojača sposobnost odvraćanja bez potpunog oslanjanja na američku vojsku.
Britanska vlada otvoreno navodi da su ukrajinski napadi na ruska skladišta, logističke centre i druge objekte daleko od fronta pokazali koliko oružje velikog dometa može da utiče na tok borbi i oteža snabdevanje trupa.
Saradnja Londona i Berlina podignuta na novi nivo
Razvoj projektila zasniva se na sporazumu o odbrambenoj saradnji potpisanom u londonskoj kući Triniti u oktobru 2024. godine. Tim dokumentom Velika Britanija i Nemačka obavezale su se da ubrzano razvijaju sisteme za duboke precizne udare i zajednički jačaju evropsku protivvazdušnu i protivraketnu odbranu.
Partnerstvo je dodatno prošireno Kensingtonskim sporazumom, odnosno britansko-nemačkim Ugovorom o prijateljstvu i bilateralnoj saradnji, potpisanim 17. jula 2025. godine. Dve države tada su se obavezale na dugoročnu saradnju u oblasti odvraćanja, vojne industrije, razvoja naoružanja i odbrane u okviru NATO-a.
Nemačke odbrambene kompanije su od potpisivanja sporazuma najavile ulaganja od oko 800 miliona funti u britansku vojnu industriju tokom deset godina, uz otvaranje približno 600 kvalifikovanih radnih mesta.
Rajnmetal je u Telfordu pokrenuo pogon za proizvodnju artiljerijskih cevi, čime je takva proizvodnja vraćena u Veliku Britaniju prvi put posle deset godina. Kompanija Helsing u Plimutu gradi fabriku pomorskih bespilotnih sistema, uz ulaganje od 350 miliona funti u tehnologije zasnovane na veštačkoj inteligenciji. Nemački proizvođač oružja Hekler i Koh takođe je proširio prisustvo u Engleskoj preuzimanjem pogona u Eseksu radi povećanja proizvodnje delova za naoružanje.
„Apsurdno je čekati do 2034.“
Planirani rok ipak je izazvao oštre kritike dela vojnih stručnjaka.
Bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi Ben Hodžis ocenio je kao „apsurdno“ da razvoj projektila traje do 2034. godine, ukazujući da Ukrajina već koristi bespilotne letelice sposobne da prenesu veliku bojevu glavu do ciljeva udaljenih približno 2.000 kilometara.
- Ne govorimo o slanju ljudi na Mesec - poručio je Hodžis, kritikujući nedostatak osećaja hitnosti u evropskim prestonicama.
Sličan stav izneo je nemački stručnjak za bezbednost Niko Lange, prema kojem evropske države ne bi smele da čekaju gotovo čitavu deceniju na prve rezultate. On smatra da bi Nemačka i njeni saveznici prve kopnene sisteme za duboke udare morali da rasporede u roku od nekoliko meseci, dok bi razvoj naprednijeg zajedničkog projektila tekao paralelno.
Britanska strana projekat gura kao jedan od glavnih simbola nove vojne saradnje sa Nemačkom. Berlin je oprezniji i DPS posmatra kao jednu od nekoliko mogućnosti, uz francusku inicijativu za razvoj evropskog oružja velikog dometa.
Uprkos razlikama, cilj Londona i Berlina je jasan: Evropa želi projektil sposoban da, ukoliko izbije direktan sukob NATO-a i Rusije, gađa ključnu rusku vojnu infrastrukturu hiljadama kilometara iza fronta – bez čekanja da Sjedinjene Američke Države obezbede oružje i odobre njegovu upotrebu.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Rusija više ne namerava da u okviru eventualnog mirovnog sporazuma vrati delove Sumske i Harkovske oblasti koje drži pod kontrolom, već planira da ih trajno zadrži kao tampon-zone prema sopstvenoj granici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin praktično je zamrznuo lične kontakte sa premijerom Jermenije Nikolom Pašinjanom posle razgovora o američkom projektu TRIPP, tokom kojeg je jermenski lider, prema tvrdnji izvora upoznatog sa tokom komunikacije, koristio ton koji je u Kremlju shvaćen kao direktna lična uvreda ruskog predsednika.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Velika Britanija je pozvala na razgovor ruskog otpravnika poslova u Londonu, kako bi osudila pokušaj napada dronom na aerodrom Lajpcig/Hale prošlog meseca, nakon što je nemačka vlada iznela tvrdnju da je Rusija odgovorna za ovaj incident.
Nemačka vojska uspešno je tokom noći na severnom Atlantiku testirala izraelsku balističku raketu LORA dometa do 500 kilometara, samo nekoliko sati nakon što je Berlin javno optužio Rusiju za pokušaj sabotaže na aerodromu Lajpcig/Hale i povukao nove poteze protiv Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Novoimenovani glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (OSU) general-major Mihail Drapati prvu poruku posle dolaska na čelo ukrajinske vojske završio je pokličem „Slava naciji, smrt neprijateljima“, koji ruski mediji označavaju kao nacistički i banderovski slogan.
Opozicionar i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović govorio je o političkim TV duelima i odluci Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi, da odbije debatu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Ukrajinska vlada odobrila je nacrt državnog budžeta za 2027. godinu sa ukupnim rashodima od čak 7,272 biliona grivni, dok će samo za odbranu i bezbednost biti izdvojeno rekordnih 4,885 biliona grivni – približno dve trećine svih planiranih državnih rashoda.
Dejan Šoškić, jedan od predstavnika blokaderskog pokreta, izjavio je na tajkunskoj televiziji da sama izborna lista nije toliko bitna i presudna, a potom potvrdio da bi, nakon izbora, na mesta odlučivanja mogli da dođu i ljudi koji se uopšte ne nalaze na njoj.
Voditeljka tajkunske N1 Danica Vučenić razgovarala je u svojoj emisiji sa Miroslavom Aleksićem, predsednikom Narodnog pokreta Srbije i tu priliku iskoristila je da ga ismeje.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović reagovala je na ponovne napade i jezik nasilja kojim se koriste blokaderi ističući da je opasno i nedopustivo pretiti mučenjem ljudi samo zato što politički misle drugačije.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, gostovala je na Informer televiziji i govorila o besprizornim pretnjama koje su blokaderi uputili ženama.
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Večeras su učesnici Exatlona imali težak zadatak da izaberu kapitena koji će ih u ovoj nedelji predvoditi u takmičenju, a ove nedelje su to Nikola Lakić i Gazda Paja.
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
Na nekoliko kilometara od Kragujevca, u selu Divostin, nalazi se istoimeni manastir posvećen Blagovestima Presvete Bogorodice. Ova svetinja vekovima privlači vernike koji u nju dolaze zbog molitve, mira i nade.
Mladi pevač Goran Maksimović (26) poginuo je rano jutros u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Slatina kod Šapca. On je nastupao na Šabačkom vašaru na kome je bio sa suprugom i prijateljima, a nekoliko sati pre nesreće podelili su zajedničku fotografiju dok su se veselili pod šatrom.
Odlukom Višeg suda u Beogradu, Jovanu T. (79) određen je kućni pritvor uz elektronski nadzor nakon saslušanja u tužilaštvu, povodom sumnje da je u Višnjičkoj ulici na Paliluli automobilom na pešačkom prelazu usmrtio Lj. L. (44).
Spasiocu sa Ade Cignalije Ivanu J. (37) počelo je suđenje u Višem sudu u Beogradu za ubistvo Harisa Beriše (28) jednog od dvojice provalnika, koji su 23. jula prošle godine upali u kuću pokojne bake njegove supruge u Vrčinu u kojoj tada niko nije živeo.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Sindi Kraford i njen suprug Rendi Gerber viđeni su po prvi put u javnosti nakon nezapamćene tragedije i iznenadne smrti njihovog sina Preslija Gerbera, koji je u 27. godini pronađen mrtav u rehabilitacionom centru u Santa Moniki.
Američka pevačica Tejlor Svift biće prva dobitnica novog priznanja MTV Video Music Awards za umetničku režiju ("Artist-Director"), koje se dodeljuje muzičarima za doprinos muzičkoj video produkciji i vizuelnom pripovedanju, saopštili su CBS i MTV.
Naučnici su u Boliviji identifikovali novu vrstu divlje mačke, nazvanu "Leopardus tilcayo", što je prva nova vrsta divlje mačke opisana u naučnoj literaturi za više od 100 godina.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Vožnja bicikla do radnog mesta može da doprinese boljem fizičkom i mentalnom zdravlju zaposlenih, smanjenju izostanaka sa posla i nižim troškovima za socijalno osiguranje i kompanije, pokazale su studije.
Legenda starogradske muzike Zvonko Bogdan živi u Somboru, a komšije su otkrile da je on čovek iz naroda i da nikada ne bi napustio svoju kuću koja je stara preko 100 godina.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.