Američki predsednik Džo Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron održali su sastanak prošle nedelje, na kojem nisu uspeli da postignu dogovor o izuzetno osetljivom pitanju – dozvoliti Ukrajini da izvodi duboke udare unutar ruske teritorije.
Prema izveštaju uglednog lista Mond, koji se poziva na izvore bliske pregovorima, unutar ove ključne četvorke NATO saveznika postoje ozbiljne razlike u pristupu ovom pitanju.
Vašington i Berlin su zauzeli jasan stav protiv napada duboko u Rusiji. Njihova pozicija je usmerena na izbegavanje eskalacije sukoba, jer veruju da bi takvi udari mogli dodatno destabilizovati situaciju, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih posledica na globalnom nivou, uključujući i rizik od širenja sukoba izvan ukrajinskih granica.
S druge strane, Pariz i London su otvoreniji za ovu mogućnost, tvrdeći da bi napadi na rusku teritoriju mogli oslabiti ruske vojne operacije i stvoriti prednost za ukrajinske snage.
Međutim, uprkos otvorenijem stavu Francuske i Velike Britanije, nijedna strana nije uspela da ubedi drugu, te je pitanje ostalo nerešeno. Prema Mondu, dodatna komplikacija je ta što se očekuje da će ovo pitanje verovatno ostati u zastoju sve do završetka američkih predsedničkih izbora 2024. godine.
Politička situacija u SAD u velikoj meri utiče na odluke unutar NATO-a, a Bajdenova administracija veruje da bi potezi poput direktnih napada na rusku teritoriju mogli dodatno polarizovati američku javnost i uneti dodatne tenzije u politički diskurs.
Iako je dogovor izostao, jedan zajednički element se pojavio na sastanku: svi lideri su se složili da čak ni uspešni udari duboko u Rusiji ne bi garantovali odlučujući vojni uspeh Ukrajine. Čak i ako bi se Ukrajina odlučila na takve napade, konsenzus među liderima je da to samo po sebi ne bi preokrenulo tok sukoba u korist Kijeva, već bi se na kraju pokazalo kao ograničeno u svojoj efikasnosti.
S druge strane, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, Žozep Borel, izjavio je 19. oktobra da će se o ovom pitanju raspravljati na sastanku ministara odbrane zemalja G7. Borel je istakao da unutar Evropske unije takođe postoje značajna neslaganja u vezi sa odobravanjem Ukrajini da koristi dalekometno oružje za napade na rusku teritoriju.
Dok neke zemlje EU smatraju da bi ovakav potez bio neophodan za vojni napredak Ukrajine, druge su skeptične i zabrinute zbog mogućih posledica takvih napada, posebno zbog potencijalne reakcije Moskve.
Borel je naglasio da odluka o ovome zavisi od svake članice EU pojedinačno, jer se takve odluke donose na nacionalnom nivou. To znači da EU kao celina nema jedinstven stav o ovom pitanju, već svaka zemlja mora doneti odluku na osnovu svojih nacionalnih interesa i spoljnopolitičkih prioriteta.
U međuvremenu, Nemačka je nagovestila da će pojačati protivvazdušnu odbranu Ukrajine, što pokazuje nastavak podrške Kijevu, ali bez prelaženja crvene linije koju bi predstavljali napadi na rusku teritoriju.
Berlin ostaje čvrsto pri stavu da pruža vojnu pomoć Ukrajini isključivo za odbrambene svrhe, ali se protivi svakoj eskalaciji koja bi uključivala udare unutar same Rusije.
Iako ostaje neizvesno kako će se ova složena situacija dalje razvijati, jasno je da će buduće odluke o dalekometnim udarima zavisiti ne samo od vojnih strategija, već i od političkih kalkulacija unutar NATO saveznika.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Bivši predsednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da je navodno pretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu udarom na Moskvu, ako Rusija „bude progonila Ukrajinu“. Ove tvrdnje republikanski kandidat izneo je tokom sastanka sa uredništvom magazina Volstrit džurnal.
Ruska Crnomorska flota je, zbog ukrajinskih napada, morala da premesti mnoge ratne brodove iz pomorske baze u Sevastopolju na Krimskom poluostrvu, godine, izjavio je zvaničnik sa Krima. I
Oružane snage Ruske Federacije su u protekla 24 časa izvele udare na mesta raspoređivanja stranih plaćenika i proizvodne pogone bespilotnih letelica u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Broj glasova na referendumu o pristupanju Moldavije Evropskoj uniji, „za“ i „protiv“, u procentima se izjednačio i podelio tačno na pola – 50,00%, dok je glasova „za“ trenutno 88 više, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 97,66% protokola.
Zarobljeni ukrajinski vojnik, Vladimir Gavrošenko, ispričao je kako su ga nasilno odveli na front, uprkos tome što nema tri prsta i nije mogao da koristi oružje.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borel, konstatovao je da se situacija u Ukrajini "pogoršava" i pozvao zemlje Unije da povećaju vojnu pomoć Kijevu, navodeći da je to navodno "jedini put".
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Ruski predsednik Vladimir Putin održao je opširan govor na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija u kojem je, usred rata protiv Ukrajine, prvi put direktno priznao da Rusija pati od ozbiljnih problema zbog sve žešćih ukrajinskih udara duboko unutar ruske teritorije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko već drugi dan zaredom vode intenzivne pregovore u potpuno zatvorenom formatu, što je presedan u dosadašnjoj praksi dva saveznika.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
Sjedinjene Američke Države udaljavaju od osnovnih dogovora koje su postigli ruski predsednik Vladimir Putin i američki predsednik Donald Tramp na samitu u Enkoridžu, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
Dok napetost na belorusko-ukrajinskoj granici dostiže vrhunac, predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko hitno je otputovao na sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.