Američki predsednik Džo Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc, britanski premijer Kir Starmer i francuski predsednik Emanuel Makron održali su sastanak prošle nedelje, na kojem nisu uspeli da postignu dogovor o izuzetno osetljivom pitanju – dozvoliti Ukrajini da izvodi duboke udare unutar ruske teritorije.
Prema izveštaju uglednog lista Mond, koji se poziva na izvore bliske pregovorima, unutar ove ključne četvorke NATO saveznika postoje ozbiljne razlike u pristupu ovom pitanju.
Vašington i Berlin su zauzeli jasan stav protiv napada duboko u Rusiji. Njihova pozicija je usmerena na izbegavanje eskalacije sukoba, jer veruju da bi takvi udari mogli dodatno destabilizovati situaciju, što bi moglo dovesti do ozbiljnijih posledica na globalnom nivou, uključujući i rizik od širenja sukoba izvan ukrajinskih granica.
S druge strane, Pariz i London su otvoreniji za ovu mogućnost, tvrdeći da bi napadi na rusku teritoriju mogli oslabiti ruske vojne operacije i stvoriti prednost za ukrajinske snage.
Međutim, uprkos otvorenijem stavu Francuske i Velike Britanije, nijedna strana nije uspela da ubedi drugu, te je pitanje ostalo nerešeno. Prema Mondu, dodatna komplikacija je ta što se očekuje da će ovo pitanje verovatno ostati u zastoju sve do završetka američkih predsedničkih izbora 2024. godine.
Politička situacija u SAD u velikoj meri utiče na odluke unutar NATO-a, a Bajdenova administracija veruje da bi potezi poput direktnih napada na rusku teritoriju mogli dodatno polarizovati američku javnost i uneti dodatne tenzije u politički diskurs.
Iako je dogovor izostao, jedan zajednički element se pojavio na sastanku: svi lideri su se složili da čak ni uspešni udari duboko u Rusiji ne bi garantovali odlučujući vojni uspeh Ukrajine. Čak i ako bi se Ukrajina odlučila na takve napade, konsenzus među liderima je da to samo po sebi ne bi preokrenulo tok sukoba u korist Kijeva, već bi se na kraju pokazalo kao ograničeno u svojoj efikasnosti.
S druge strane, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost, Žozep Borel, izjavio je 19. oktobra da će se o ovom pitanju raspravljati na sastanku ministara odbrane zemalja G7. Borel je istakao da unutar Evropske unije takođe postoje značajna neslaganja u vezi sa odobravanjem Ukrajini da koristi dalekometno oružje za napade na rusku teritoriju.
Dok neke zemlje EU smatraju da bi ovakav potez bio neophodan za vojni napredak Ukrajine, druge su skeptične i zabrinute zbog mogućih posledica takvih napada, posebno zbog potencijalne reakcije Moskve.
Borel je naglasio da odluka o ovome zavisi od svake članice EU pojedinačno, jer se takve odluke donose na nacionalnom nivou. To znači da EU kao celina nema jedinstven stav o ovom pitanju, već svaka zemlja mora doneti odluku na osnovu svojih nacionalnih interesa i spoljnopolitičkih prioriteta.
U međuvremenu, Nemačka je nagovestila da će pojačati protivvazdušnu odbranu Ukrajine, što pokazuje nastavak podrške Kijevu, ali bez prelaženja crvene linije koju bi predstavljali napadi na rusku teritoriju.
Berlin ostaje čvrsto pri stavu da pruža vojnu pomoć Ukrajini isključivo za odbrambene svrhe, ali se protivi svakoj eskalaciji koja bi uključivala udare unutar same Rusije.
Iako ostaje neizvesno kako će se ova složena situacija dalje razvijati, jasno je da će buduće odluke o dalekometnim udarima zavisiti ne samo od vojnih strategija, već i od političkih kalkulacija unutar NATO saveznika.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Bivši predsednik SAD-a Donald Tramp izjavio je da je navodno pretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu udarom na Moskvu, ako Rusija „bude progonila Ukrajinu“. Ove tvrdnje republikanski kandidat izneo je tokom sastanka sa uredništvom magazina Volstrit džurnal.
Ruska Crnomorska flota je, zbog ukrajinskih napada, morala da premesti mnoge ratne brodove iz pomorske baze u Sevastopolju na Krimskom poluostrvu, godine, izjavio je zvaničnik sa Krima. I
Oružane snage Ruske Federacije su u protekla 24 časa izvele udare na mesta raspoređivanja stranih plaćenika i proizvodne pogone bespilotnih letelica u Sumskoj i Harkovskoj oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Broj glasova na referendumu o pristupanju Moldavije Evropskoj uniji, „za“ i „protiv“, u procentima se izjednačio i podelio tačno na pola – 50,00%, dok je glasova „za“ trenutno 88 više, pokazuju preliminarni podaci Centralne izborne komisije nakon obrade 97,66% protokola.
Zarobljeni ukrajinski vojnik, Vladimir Gavrošenko, ispričao je kako su ga nasilno odveli na front, uprkos tome što nema tri prsta i nije mogao da koristi oružje.
Biznismen i bivši vlasnik najvećeg fajl-šering sajta Megaupload, Kim Dotkom, ocenio je na društvenoj mreži X da su izveštaji medija o odbijanju Nemačke da isporuči tešku vojnu tehniku Ukrajini ozbiljan udarac za Kijev.
Šef diplomatije Evropske unije, Žozep Borel, konstatovao je da se situacija u Ukrajini "pogoršava" i pozvao zemlje Unije da povećaju vojnu pomoć Kijevu, navodeći da je to navodno "jedini put".
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Uništavanje luke u Odesi postaje jedna od tema oko koje se u ruskoj javnosti sve otvorenije čuje nezadovoljstvo zbog načina na koji Moskva vodi rat u Ukrajini.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage sve više počinju da se oslanjaju na svoj najmoderniji avion, čiji razvoj prate brojne kontroverze i sumnje u pogledu pouzdanosti i sposobnosti.
Građani Ukrajine najčešće su od početka 2026. godine tražili azil u Rusiji, pokazuju podaci iz istraživanja agencije TASS, prema kojima je upravo na Ukrajince otpala polovina svih zahteva podnetih u prva tri meseca godine.
Luka Đorđević, koji je u emisiji „Utisak nedelje“ kod Olje Bećković predstavljen kao student Pravnog fakulteta, zapravo je stranački aktivista – poverenik Organizacije mladih Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića u Nišu!
Bivša potpredsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović otkrila je kako joj je Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK), na čijem čelu je Mladen Nenadić, nudilo da optuži predsednika Srbije Aleksandra Vučića za pad nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, od 18. do 31. maja ove godine, sprovodiće VI centralnu akciju pojačane kontrole saobraćaja na putevima u Srbiji.
Nova serija automobila "Ford kuga" potpuno je osvežena, moderna i dovoljno velika za prosečnu porodicu. Proizvođač je ovoga puta bacio akcenat i na ekonomičnost. Njegova cena u Srbiji kreće od od 26.990 evra.
Na planini Besna Kobila jutros je osvanuo sneg, a prizori zabeleženi sa viših predela iznenadili su mnoge građane s obzirom na to da se nalazimo usred maja.
Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za 10 osoba osumnjičenih za učešće u brutalnom ubistvu i prikrivanju likvidacije Aleksandra Nešovića Baje(48).
Vozač automobila marke Audi, koji se kretao velikom brzinom iz pravca Bukovice ka Ivanjici, izgubio je kontrolu nad vozilom kod fabrike Javor, nakon čega je usledio pravi filmski scenario.
Ime Dejana Stojanovića Keke i njegove kriminalne grupe sa Novog Beograda decenijama je sinonim za brutalnost, kontrolu fudbalske mafije i prekookanski šverc kokaina. Iako je vođa već 20 godina u bekstvu, najnoviji krvavi događaji na Senjaku – nestanak Aleksandra Nešovića Baje pokazuju da je Kekin klan i dalje aktivan.
Šest osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu oko podne, na auto-putu kod Begaljice, u smeru ka Beogradu, kada su se sudarila tri putnička vozila.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Britanska glumica za odrasle Amira Evans, visoka skoro 2 metra, otkrila je da zarađuje bogatstvo ispunjavajući bizarne zahteve muškaraca koji plaćaju i do 100 dolara po minutu da ih verbalno ponižava i pretvara se da će ih "zgnječiti" svojim telom.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu Kanskog festivala zajedno sa verenikom Filipo Testa, a njihov modni nastup privukao je pažnju zbog nenametljive elegancije i pažljivo uklopljenih detalja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar