Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Najnoviji podaci Američke svemirske agencije (NASA) ne potvrđuju doslovno njegov scenario, ali pokazuju da se procesi zbog kojih je strahovao nastavljaju: temperatura raste, led nestaje, nivo mora se ubrzano povećava, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.
Više od pola veka posmatranja Zemlje iz svemira omogućilo je naučnicima da precizno prate promene koje ranije nisu mogle da budu izmerene. Satelitski snimci i podaci danas otkrivaju da se zagrevanje planete odvija brzinom koja nije zabeležena u poslednjih 10.000 godina.
Prema podacima NASA, 2024. ostaje najtoplija godina otkako su 1880. počela sistematska merenja, dok su 2023, 2024. i 2025. tri najtoplije godine u 146 godina dugoj evidenciji. Prosečna globalna temperatura tokom 2025. bila je 1,19 stepeni Celzijusa viša od proseka za period između 1951. i 1980. godine.
NASA navodi i da je poslednjih deset godina bilo deset najtoplijih godina u istoriji merenja. Globalna površinska temperatura od 1970. raste brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu tokom najmanje prethodne dve hiljade godina.
Hoking upozoravao da Zemlja može krenuti putem Venere
Jedno od najmračnijih upozorenja Hoking je izneo 2017. godine, manje od godinu dana pre smrti. Tada je govorio o mogućnosti da nekontrolisano zagrevanje pokrene procese koje više neće biti moguće zaustaviti.
- Blizu smo tačke preokreta posle koje globalno zagrevanje postaje nepovratno. Zemlja bi mogla da bude gurnuta preko ivice i postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni i kišama sumporne kiseline - upozorio je Hoking.
Foto: profimedia
Naučnici danas ne smatraju da aktuelne emisije vode ka doslovnom pretvaranju Zemlje u Veneru u narednim vekovima. Međutim, Hokingova poruka nije bila proračun sa tačnim datumom kraja sveta, već upozorenje da klimatski sistem ima tačke preokreta posle kojih pojedine promene mogu postati nepovratne.
Na skupu održanom u Pekingu u novembru 2017. godine Hoking je izneo još dramatičniju procenu. Upozorio je da bi rast stanovništva i potrošnje energije do 2600. mogao Zemlju da pretvori u „užarenu vatrenu kuglu“.
Njegova procena nije predstavljala zvaničnu klimatsku projekciju, već krajnji scenario kojim je pokušao da upozori na posledice neograničenog rasta potrošnje na planeti sa ograničenim resursima.
Sateliti pokazuju ubrzano nestajanje leda
Podaci NASA pokazuju da Grenland između 1993. i 2019. godine gubi prosečno oko 279 milijardi tona leda godišnje. Antarktik je u istom periodu gubio približno 148 milijardi tona godišnje.
Glečeri se povlače gotovo svuda, uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Stenovite planine, Aljasku i Afriku. Sateliti istovremeno registruju smanjenje prolećnog snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i sve ranije topljenje snega.
Nivo svetskog okeana od 1993. godine porastao je za približno deset centimetara. Najnovije NASA merenje iz jula 2026. pokazuje porast od oko 10,2 centimetra u odnosu na početak satelitske evidencije.
Dve trećine sadašnjeg rasta nivoa mora posledica su topljenja kopnenog leda, dok približno jedna trećina nastaje zbog širenja okeanske vode usled zagrevanja.
Okeani su preuzeli oko 90 odsto viška energije zadržane u klimatskom sistemu. Gornjih 100 metara okeana zagrejano je za približno 0,33 stepena Celzijusa od 1969. godine.
Te brojke ne znače da je nestanak čovečanstva neposredno pred vratima, ali potvrđuju da se klimatski sistem menja brže nego što se očekivalo pre nekoliko decenija.
„Najveća pretnja čoveku je sam čovek“
Hoking je tokom života upozoravao da najveća opasnost za čovečanstvo nije nužno udar ogromnog asteroida ili dolazak vanzemaljske civilizacije. Među glavnim pretnjama izdvajao je postupke samih ljudi: nuklearni rat, globalno zagrevanje, nekontrolisani razvoj tehnologije, genetski izmenjene viruse i uništavanje prirodnih resursa.
Foto: Foto: Profimedia
U razgovoru za britanski javni servis Bi-Bi-Si objasnio je da verovatnoća planetarne katastrofe tokom jedne godine može izgledati mala, ali da se rizik nagomilava.
- Iako verovatnoća katastrofe na Zemlji tokom bilo koje pojedinačne godine može biti veoma mala, ona se vremenom sabira i postaje gotovo izvesna u narednih hiljadu ili deset hiljada godina -rekao je Hoking.
Posebno je upozoravao na period u kojem čovek još nije sposoban da izgradi samoodržive naseobine na drugim planetama.
- Nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje narednih sto godina, zbog čega u tom periodu moramo da budemo veoma oprezni - naglasio je Hoking.
Promene već pogađaju čitave ekosisteme
Zagrevanje ne menja samo temperaturu vazduha. Promene zahvataju okeane, šume, zemljište, izvore vode i prirodna staništa životinja.
Brojne vrste prinuđene su da se sele prema hladnijim područjima, dok druge gube prostor za život i razmnožavanje. Pojedine populacije mogle bi do kraja veka potpuno da nestanu ukoliko se zagrevanje i uništavanje staništa nastave sadašnjom brzinom.
Klimatske anomalije istovremeno povećavaju opasnost od dugotrajnih suša, razornih šumskih požara, velikih poplava, ekstremnih padavina i rekordnih toplotnih talasa.
Ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte nastave da rastu, posledice će zahvatiti proizvodnju hrane, dostupnost vode, privredu, zdravlje stanovništva i bezbednost velikih priobalnih gradova.
NASA zbog toga razvija nove satelitske sisteme, unapređuje klimatske modele i učestvuje u međunarodnim programima za praćenje atmosfere, okeana, oblaka, padavina, zemljišta i ledenih masa. Paralelno se razvijaju i sistemi planetarne odbrane za otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih asteroida.
Hoking je smatrao da čovečanstvo još može da promeni pravac, ali je upozoravao da vreme za delovanje nije neograničeno. Upravo postepeno nagomilavanje promena, koje u jednom trenutku mogu postati nepovratne, predstavlja najveći razlog zbog kojeg njegovo najmračnije upozorenje danas ponovo zvuči zastrašujuće.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Rusija pokušava da za pregovaračkim stolom dobije četiri ukrajinske oblasti i tako stvori uslove za novo vojno napredovanje prema Odesi, ušću Dunava i Pridnjestrovlju, upozorio je penzionisani rumunski general Virdžil Balačeanu.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević doveo je u pitanje ekonomsku održivost plana Studentske liste, ukazujući na važna pitanja na koja građani Srbije i dalje čekaju odgovore, među kojima su finansiranje vantelesne oplodnje, lečenje dece u inostranstvu i pomoć obolelima od teških i retkih bolesti.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Županijsko državno tužilaštvo u Vukovaru, u Hrvatskoj, oglasilo se povodom smrti 71-godišnje žene čije je telo sa vidljivim povredama sinoć pronađeno u Starim Mikanovcima, u Vukovarsko-sremskoj županiji.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Dok se u većem delu Evrope smenjuju hladni i kišoviti dani, na jednom španskom ostrvu i u novembru možete uživati u suncu, peščanim plažama i prijatnim temperaturama. Fuerteventura je idealna destinacija za sve koji žele da produže leto i pobegnu od jesenjih gužvi.
Jutarnje vežbanje nije nužno bolje za kvalitet sna od večernjeg, pokazala je analiza više studija. Razlika je primećena uglavnom u učestalosti noćnih buđenja, i to nakon intenzivnijih treninga.
Princ Vilijam sve više uživa u prirodi, a čini se da je za to zaslužna i njegova supruga Kejt Midlton. Pored posmatranja ptica i šetnje sa porodičnim psima, prihvatio je i jedan od njenih omiljenih hobija na otvorenom, koji je ranije smatrao prilično neobičnim.
Ova kremasta salata od pečenih paprika, fete, jaja i hrskave slanine priprema se brzo i jednostavno, a ukusom može da parira i mnogo složenijim predjelima.
Iako pevačica Sanja Maletić svoj privatni život javno ne eksponira, s vremena na vreme podeli kutak iz svog porodičnog doma, koji je sređen po meri njene porodice.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.