Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Najnoviji podaci Američke svemirske agencije (NASA) ne potvrđuju doslovno njegov scenario, ali pokazuju da se procesi zbog kojih je strahovao nastavljaju: temperatura raste, led nestaje, nivo mora se ubrzano povećava, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.
Više od pola veka posmatranja Zemlje iz svemira omogućilo je naučnicima da precizno prate promene koje ranije nisu mogle da budu izmerene. Satelitski snimci i podaci danas otkrivaju da se zagrevanje planete odvija brzinom koja nije zabeležena u poslednjih 10.000 godina.
Prema podacima NASA, 2024. ostaje najtoplija godina otkako su 1880. počela sistematska merenja, dok su 2023, 2024. i 2025. tri najtoplije godine u 146 godina dugoj evidenciji. Prosečna globalna temperatura tokom 2025. bila je 1,19 stepeni Celzijusa viša od proseka za period između 1951. i 1980. godine.
NASA navodi i da je poslednjih deset godina bilo deset najtoplijih godina u istoriji merenja. Globalna površinska temperatura od 1970. raste brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu tokom najmanje prethodne dve hiljade godina.
Hoking upozoravao da Zemlja može krenuti putem Venere
Jedno od najmračnijih upozorenja Hoking je izneo 2017. godine, manje od godinu dana pre smrti. Tada je govorio o mogućnosti da nekontrolisano zagrevanje pokrene procese koje više neće biti moguće zaustaviti.
- Blizu smo tačke preokreta posle koje globalno zagrevanje postaje nepovratno. Zemlja bi mogla da bude gurnuta preko ivice i postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni i kišama sumporne kiseline - upozorio je Hoking.
Foto: profimedia
Naučnici danas ne smatraju da aktuelne emisije vode ka doslovnom pretvaranju Zemlje u Veneru u narednim vekovima. Međutim, Hokingova poruka nije bila proračun sa tačnim datumom kraja sveta, već upozorenje da klimatski sistem ima tačke preokreta posle kojih pojedine promene mogu postati nepovratne.
Na skupu održanom u Pekingu u novembru 2017. godine Hoking je izneo još dramatičniju procenu. Upozorio je da bi rast stanovništva i potrošnje energije do 2600. mogao Zemlju da pretvori u „užarenu vatrenu kuglu“.
Njegova procena nije predstavljala zvaničnu klimatsku projekciju, već krajnji scenario kojim je pokušao da upozori na posledice neograničenog rasta potrošnje na planeti sa ograničenim resursima.
Sateliti pokazuju ubrzano nestajanje leda
Podaci NASA pokazuju da Grenland između 1993. i 2019. godine gubi prosečno oko 279 milijardi tona leda godišnje. Antarktik je u istom periodu gubio približno 148 milijardi tona godišnje.
Glečeri se povlače gotovo svuda, uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Stenovite planine, Aljasku i Afriku. Sateliti istovremeno registruju smanjenje prolećnog snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i sve ranije topljenje snega.
Nivo svetskog okeana od 1993. godine porastao je za približno deset centimetara. Najnovije NASA merenje iz jula 2026. pokazuje porast od oko 10,2 centimetra u odnosu na početak satelitske evidencije.
Dve trećine sadašnjeg rasta nivoa mora posledica su topljenja kopnenog leda, dok približno jedna trećina nastaje zbog širenja okeanske vode usled zagrevanja.
Okeani su preuzeli oko 90 odsto viška energije zadržane u klimatskom sistemu. Gornjih 100 metara okeana zagrejano je za približno 0,33 stepena Celzijusa od 1969. godine.
Te brojke ne znače da je nestanak čovečanstva neposredno pred vratima, ali potvrđuju da se klimatski sistem menja brže nego što se očekivalo pre nekoliko decenija.
„Najveća pretnja čoveku je sam čovek“
Hoking je tokom života upozoravao da najveća opasnost za čovečanstvo nije nužno udar ogromnog asteroida ili dolazak vanzemaljske civilizacije. Među glavnim pretnjama izdvajao je postupke samih ljudi: nuklearni rat, globalno zagrevanje, nekontrolisani razvoj tehnologije, genetski izmenjene viruse i uništavanje prirodnih resursa.
Foto: Foto: Profimedia
U razgovoru za britanski javni servis Bi-Bi-Si objasnio je da verovatnoća planetarne katastrofe tokom jedne godine može izgledati mala, ali da se rizik nagomilava.
- Iako verovatnoća katastrofe na Zemlji tokom bilo koje pojedinačne godine može biti veoma mala, ona se vremenom sabira i postaje gotovo izvesna u narednih hiljadu ili deset hiljada godina -rekao je Hoking.
Posebno je upozoravao na period u kojem čovek još nije sposoban da izgradi samoodržive naseobine na drugim planetama.
- Nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje narednih sto godina, zbog čega u tom periodu moramo da budemo veoma oprezni - naglasio je Hoking.
Promene već pogađaju čitave ekosisteme
Zagrevanje ne menja samo temperaturu vazduha. Promene zahvataju okeane, šume, zemljište, izvore vode i prirodna staništa životinja.
Brojne vrste prinuđene su da se sele prema hladnijim područjima, dok druge gube prostor za život i razmnožavanje. Pojedine populacije mogle bi do kraja veka potpuno da nestanu ukoliko se zagrevanje i uništavanje staništa nastave sadašnjom brzinom.
Klimatske anomalije istovremeno povećavaju opasnost od dugotrajnih suša, razornih šumskih požara, velikih poplava, ekstremnih padavina i rekordnih toplotnih talasa.
Ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte nastave da rastu, posledice će zahvatiti proizvodnju hrane, dostupnost vode, privredu, zdravlje stanovništva i bezbednost velikih priobalnih gradova.
NASA zbog toga razvija nove satelitske sisteme, unapređuje klimatske modele i učestvuje u međunarodnim programima za praćenje atmosfere, okeana, oblaka, padavina, zemljišta i ledenih masa. Paralelno se razvijaju i sistemi planetarne odbrane za otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih asteroida.
Hoking je smatrao da čovečanstvo još može da promeni pravac, ali je upozoravao da vreme za delovanje nije neograničeno. Upravo postepeno nagomilavanje promena, koje u jednom trenutku mogu postati nepovratne, predstavlja najveći razlog zbog kojeg njegovo najmračnije upozorenje danas ponovo zvuči zastrašujuće.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Ljubiša Karović (61) preživeo je stravičan incident na letu FR1879, kada je zbog oštećenja prozora i nagle dekompresije, zamalo ispao kroz prozor aviona, a sada mu je avio-kompanija ponudila da ponovo zakaže let.
Blokaderski zgubidani naručili su kriptovane telefone u vrednosti između 15.000 i 30.000 evra kako bi se zaštitili od Gledalačko-obaveštajne službe Informera (GOSI).
Gledaoci tajkunske televizije N1 ostali su u potpunom šoku kada se na malim ekranima ponovo pojavila Žaklina Tatalović! Bivša prva zvezda blokaderskih medija izgledala je potpuno neprepoznatljivo i devastirano, a njen drastično promenjen izgled bio je glavna tema na društvenim mrežama!
Na predstojećim parlamentarnim izborima koji će se, prema najavama, održati 18. ili 25. oktobra, birači će pored izbornih lista birati i u kakvom će okruženju glasati jer će, po prvi put na biračkom mestu, imati na raspolaganju i kartonske paravane, ali i nove kabine za glasanje.
Šampion Exatlona Marko Nikolić i voditeljka Jelena Dimitrijević odmerili su snage u akva kartingu i najavili drugu sezonu najvećeg sportskog rijalitija.
Bivša takmičarka najgledanijeg sportskog rijalitija "Exatlon" Milica Ohman odgovarala je na brza pitanja i otkrila šta joj je ostalo u najlepšem sećanju iz takmičenja.
Nova sezona Exatlona još nije ni počela, a već se uveliko spekuliše o poznatim imenima koja bi mogla da zamene muzičku scenu najtežim sportskim poligonima.
U Srbiji je u periodu januar-jul ove godine, rođeno 33.345 beba što je za 2,0 odsto ili 652 više nego u istom periodu prethodne godine, kada je rođeno 32.693 dece.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski istakla je da su boračka udruženja u Rasinskom okrugu zadovoljna najavljenom državnom podrškom borcima, među kojima će svaki borac dobiti po 10.000 dinara.
Poslednje zaplene kokaina u Španiji i Portugalu pokazuju u kojoj su značajnoj meri zastupljene osobe sa prostora bivše Jugoslavije, kao i da su pripadnici "balkanskog kartela " izuzetno značajni faktori na prostoru Južne Amerike, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član Svetske asocijacije šefova policija.
Nakon raspisane potrage za tri osobe koje su mladića P. V. (26) otele nasred ulice, a potom teško povredile i tražile otkup za njegovo puštanje, uhapšen je V. P. (22).
Crnogorac Goran Vlaović Gora (39), iz Herceg Novog, koji je važio za visokopozicioniranog člana "škaljarskog klana", ubijen je 25. avgusta 2022. godine ispred noćnog kluba "Noa" na popularnoj plaži Zrće na ostvu ostrvu Pagu, u Hrvatskoj, dok se vraćao iz noćnog provoda.
Holivudska akciona zvezda Žan-Klod van Dam stigao je danas u Niš, gde će večeras biti specijalni gost otvaranja Međunarodnog filmskog festivala u Nišu.
Novi dokumentarni film o stravičnim zločinima Džefrija Epstina pod nazivom "Epstinovi dosijei: Mreža zla" (Diabolical: The Epstein Files) stiže na HBO Max 3. septembra, nakon što je kompanija Warner Bros. Discovery zvanično obezbedila međunarodna distributivna prava za ovo ostvarenje.
Ministarstvo kulture prenelo je 463.910.000 dinara za realizaciju projekta "Zaštita i prezentacija manastira Manasija" a ugovor su danas potpisali ministar kulture Nikola Selaković i iguman manastira protosinđel Pavle.
Prema savetima stručnjaka za san, Marjane Tejlor, ključ za bolji san tokom vrućina je pravilna ravnoteža unosa tečnosti tokom dana i smanjenje većih količina pića neposredno pre spavanja.
Iako se hotelska soba uglavnom doživljava kao sigurno mesto, nije preporučljivo da pasoš, gotovinu, nakit, telefon, laptop ili druge vredne predmete ostavljate na stolu, noćnom ormariću ili drugim otvorenim površinama.
Kada temperature porastu, teška i vrela jela često nisu ono što nam se jede. Tada je idealan izbor lagana hladna čorba od šargarepe - osvežavajuća, jednostavna i puna ukusa
Pevačica Jelena Karleuša obeležila je 48. rođendan u velikom stilu, a među brojnim skupocenim poklonima pažnju je privukla prestižna torba brenda "Hermes", vredna čak 20.000 evra.
Javne ličnosti često nisu u dobrim odnosima sa svojim najmilijima, a kada govorimo o narušenim relacijama među najbližim krvnim srodnicima - ovo su samo neki primeri porodičnih odnosa braće i sestara koji su narušeni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.