Stiven Hoking upozoravao je da bi Zemlja do 2600. godine mogla postati užarena i gotovo nepogodna za život ukoliko čovečanstvo nastavi da nekontrolisano troši energiju, uništava prirodne resurse i povećava emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Najnoviji podaci Američke svemirske agencije (NASA) ne potvrđuju doslovno njegov scenario, ali pokazuju da se procesi zbog kojih je strahovao nastavljaju: temperatura raste, led nestaje, nivo mora se ubrzano povećava, a ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.
Više od pola veka posmatranja Zemlje iz svemira omogućilo je naučnicima da precizno prate promene koje ranije nisu mogle da budu izmerene. Satelitski snimci i podaci danas otkrivaju da se zagrevanje planete odvija brzinom koja nije zabeležena u poslednjih 10.000 godina.
Prema podacima NASA, 2024. ostaje najtoplija godina otkako su 1880. počela sistematska merenja, dok su 2023, 2024. i 2025. tri najtoplije godine u 146 godina dugoj evidenciji. Prosečna globalna temperatura tokom 2025. bila je 1,19 stepeni Celzijusa viša od proseka za period između 1951. i 1980. godine.
NASA navodi i da je poslednjih deset godina bilo deset najtoplijih godina u istoriji merenja. Globalna površinska temperatura od 1970. raste brže nego u bilo kom drugom pedesetogodišnjem periodu tokom najmanje prethodne dve hiljade godina.
Hoking upozoravao da Zemlja može krenuti putem Venere
Jedno od najmračnijih upozorenja Hoking je izneo 2017. godine, manje od godinu dana pre smrti. Tada je govorio o mogućnosti da nekontrolisano zagrevanje pokrene procese koje više neće biti moguće zaustaviti.
- Blizu smo tačke preokreta posle koje globalno zagrevanje postaje nepovratno. Zemlja bi mogla da bude gurnuta preko ivice i postane poput Venere, sa temperaturom od 250 stepeni i kišama sumporne kiseline - upozorio je Hoking.
Foto: profimedia
Naučnici danas ne smatraju da aktuelne emisije vode ka doslovnom pretvaranju Zemlje u Veneru u narednim vekovima. Međutim, Hokingova poruka nije bila proračun sa tačnim datumom kraja sveta, već upozorenje da klimatski sistem ima tačke preokreta posle kojih pojedine promene mogu postati nepovratne.
Na skupu održanom u Pekingu u novembru 2017. godine Hoking je izneo još dramatičniju procenu. Upozorio je da bi rast stanovništva i potrošnje energije do 2600. mogao Zemlju da pretvori u „užarenu vatrenu kuglu“.
Njegova procena nije predstavljala zvaničnu klimatsku projekciju, već krajnji scenario kojim je pokušao da upozori na posledice neograničenog rasta potrošnje na planeti sa ograničenim resursima.
Sateliti pokazuju ubrzano nestajanje leda
Podaci NASA pokazuju da Grenland između 1993. i 2019. godine gubi prosečno oko 279 milijardi tona leda godišnje. Antarktik je u istom periodu gubio približno 148 milijardi tona godišnje.
Glečeri se povlače gotovo svuda, uključujući Alpe, Himalaje, Ande, Stenovite planine, Aljasku i Afriku. Sateliti istovremeno registruju smanjenje prolećnog snežnog pokrivača na severnoj hemisferi i sve ranije topljenje snega.
Nivo svetskog okeana od 1993. godine porastao je za približno deset centimetara. Najnovije NASA merenje iz jula 2026. pokazuje porast od oko 10,2 centimetra u odnosu na početak satelitske evidencije.
Dve trećine sadašnjeg rasta nivoa mora posledica su topljenja kopnenog leda, dok približno jedna trećina nastaje zbog širenja okeanske vode usled zagrevanja.
Okeani su preuzeli oko 90 odsto viška energije zadržane u klimatskom sistemu. Gornjih 100 metara okeana zagrejano je za približno 0,33 stepena Celzijusa od 1969. godine.
Te brojke ne znače da je nestanak čovečanstva neposredno pred vratima, ali potvrđuju da se klimatski sistem menja brže nego što se očekivalo pre nekoliko decenija.
„Najveća pretnja čoveku je sam čovek“
Hoking je tokom života upozoravao da najveća opasnost za čovečanstvo nije nužno udar ogromnog asteroida ili dolazak vanzemaljske civilizacije. Među glavnim pretnjama izdvajao je postupke samih ljudi: nuklearni rat, globalno zagrevanje, nekontrolisani razvoj tehnologije, genetski izmenjene viruse i uništavanje prirodnih resursa.
Foto: Foto: Profimedia
U razgovoru za britanski javni servis Bi-Bi-Si objasnio je da verovatnoća planetarne katastrofe tokom jedne godine može izgledati mala, ali da se rizik nagomilava.
- Iako verovatnoća katastrofe na Zemlji tokom bilo koje pojedinačne godine može biti veoma mala, ona se vremenom sabira i postaje gotovo izvesna u narednih hiljadu ili deset hiljada godina -rekao je Hoking.
Posebno je upozoravao na period u kojem čovek još nije sposoban da izgradi samoodržive naseobine na drugim planetama.
- Nećemo uspostaviti samoodržive kolonije u svemiru najmanje narednih sto godina, zbog čega u tom periodu moramo da budemo veoma oprezni - naglasio je Hoking.
Promene već pogađaju čitave ekosisteme
Zagrevanje ne menja samo temperaturu vazduha. Promene zahvataju okeane, šume, zemljište, izvore vode i prirodna staništa životinja.
Brojne vrste prinuđene su da se sele prema hladnijim područjima, dok druge gube prostor za život i razmnožavanje. Pojedine populacije mogle bi do kraja veka potpuno da nestanu ukoliko se zagrevanje i uništavanje staništa nastave sadašnjom brzinom.
Klimatske anomalije istovremeno povećavaju opasnost od dugotrajnih suša, razornih šumskih požara, velikih poplava, ekstremnih padavina i rekordnih toplotnih talasa.
Ukoliko emisije gasova sa efektom staklene bašte nastave da rastu, posledice će zahvatiti proizvodnju hrane, dostupnost vode, privredu, zdravlje stanovništva i bezbednost velikih priobalnih gradova.
NASA zbog toga razvija nove satelitske sisteme, unapređuje klimatske modele i učestvuje u međunarodnim programima za praćenje atmosfere, okeana, oblaka, padavina, zemljišta i ledenih masa. Paralelno se razvijaju i sistemi planetarne odbrane za otkrivanje i praćenje potencijalno opasnih asteroida.
Hoking je smatrao da čovečanstvo još može da promeni pravac, ali je upozoravao da vreme za delovanje nije neograničeno. Upravo postepeno nagomilavanje promena, koje u jednom trenutku mogu postati nepovratne, predstavlja najveći razlog zbog kojeg njegovo najmračnije upozorenje danas ponovo zvuči zastrašujuće.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Rumunski lovac F-16 oborio je danas dron koji je neovlašćeno ušao u vazdušni prostor zemlje, što je treći takav incident u samo tri dana, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Američki novinar Taker Karlson izjavio je da je Moskva na njega ostavila neuporedivo snažniji utisak od Njujorka i da se ne odriče ranijih pohvala ruskoj prestonici.
Evropska centralna banka spremna je da ponovo podigne kamate ako novi energetski šok nastavi da gura inflaciju naviše, što Evropi preti istovremeno skupljom energijom i skupljim kreditima.
Blokaderska bruka neviđenih razmera prilikom predaje izborne liste, nastala je kada su amateri i propali blokaderi napravili opšti urnebes jer ne mogu da pronađu osnovni sporazum o osnivanju grupe građana.
Profil kandidata na blokaderskoj listi listi pokazao je jezivu istinu - Srbijom bi da upravljaju ideološki ekstremisti, unuci zlikovaca, prevaranti koji pljuju po sopstvenom narodu i uništavaju fakultete!
Razrazotkrivanje blokaderskog cirkusa i takozvane "studentske liste" nastavlja se u punom jeku, a najnoviji snimak sa terena brutalno je ogolio kakvi nepismeni srbomrsci pokušavaju da na silu otmu vlast u Srbiji.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević u emisiji Kolegijum na Informer TV razbio je u paramparčad blokadersku listu koja je danas predata RIK-u a o čemu su sa velikom pompom izvestili portali blokaderskih medija Nova S i N1.
Plavi tim poražen je u prvoj borbi druge sezone Exatlona Srbija, a nakon borbe su otišli u lošiji kamp, koji značajno siromašniji od onog u kojem su Crveni.
U prvoj epizodi najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija, koja je emitovana večeras na televiziji Informer, pobedu je odneo Crveni tim i tako sebi obezbedio luksuzni smeštaj.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Američke vlasti tužile su "Loreal" zbog načina reklamiranja i prodaje pojedini proizvodi za hemijsko ravnanje kose, bez upozorenja da mogu povećati šansu za nastanak raka jajnika i materice.
Prema zvaničnoj analizi "Srbija 2026: Od investicionog modela ka ekonomiji znanja i regionalnom liderstvu" međunarodnog instituta IFIMES, Srbija je tokom poslednjih 10 godina ostvarila jedan od najdinamičnijih ekonomskih uspona na Zapadnom Balkanu!
Šest članova jedne bosanske porodice naći će se pred sudom u Parizu od 15. do 23. septembra 2026. godine pod optužbama za stravičnu trgovinu ljudima, organizovane krađe i zversko iskorišćavanje rođene dece i maloletnika u pariškoj regiji.
Vozač traktora poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći u mestu Krivača kod Živinica, nakon što je prilikom prelaska železničke pruge na neobeleženom mestu na njega naleteo voz i smrskao ga na licu mesta.
U nastavku aktivnosti na suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, policijski službenici Tima za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga PU Bugojno izvršili su pretres jedne osobe na području Bugojna.
Splićanin (21) dobro poznat policiji po saobraćajnim ispadima, završio je u splitskom zatvoru nakon što je usred noći odlučio da demonstrira svoje "vozačke veštine" i driftuje u garaži trgovačkog centra, što je probudilo čitav komšiluk.
Bivši fudbaler Vladan Šumarević, osuđen je u Srbiji na osam i po godina zatvora zbog trgovine narkoticima. Međutim, Šumarević nije u srpskom zatvoru, pošto je posle hapšenja u Češkoj izručen Austriji, koja ga je takođe tražila zbog drugog krivičnog dela počinjenog u toj državi.
Lejdi Gaga i njen verenik Majkl Polanski navodno su postali roditelji. Vest su preneli pojedini strani mediji, ali poznata pevačica i njen partner još se nisu javno oglasili povodom prinove.
Iako su decenijama tumačili ljubavne parove na filmu i televiziji, jedno pravilo između Milene Dravić i Ljubiše Samardžića nikada nije prekršeno, čak ni u najromantičnijim scenama.
OpenAI je 3. septembra započeo postepeno uvođenje modela GPT-6 Astra, ali njegovo pronalaženje nije tako jednostavno kao otvaranje ChatGPT-a i izbor opcije sa nazivom "Astra". U standardnom ChatGPT okruženju, Astra se pojavljuje pod nazivom GPT-6 Pro i namenjena je korisnicima Pro paketa od 100 i 200 dolara, kao i Business i Enterprise korisnicima
Jedan neobičan pauk umalo je koštao Petera Marfija (61) života, nakon što je njegov ujed izazvao opasnu infekciju, sepsu i četiri operacije. Stravično iskustvo koje ga je dovelo na ivicu smrti na kraju mu je promenilo život.
Proslavljeni američki kostimograf i modni kreator Bob Meki, koji je ostavio neizbrisiv trag na svetskoj sceni radeći sa najvećim estradnim i filmskim zvezdama, preminuo je u 87. godini.
Sezona pripreme zimnice sve je bliže, a kada je kiseli kupus u pitanju, tajna dobrog rezultata krije se još u izboru glavica. Ako se odabere pogrešna sorta ili loša glavica, rezultat mogu biti tvrdi i žilavi listovi, nepravilan rasol, pa čak i kupus koji počinje da se kvari.
Veče puno elegancije, stila i vrhunske zabave obeležilo je veliku proslavu kojom je čuvena estradna noktarka Danijela Knežević obeležila dva impozantna jubileja – 50. rođendan i tri decenije uspešnog rada njenog čuvenog salona.
Brak pevača Radiše Trajkovića Đanija i Slađe nije uvek bio posut laticama, a on je priznao da joj nije bio veran, kao i da ga je zbog toga ona išamarala.
Pevačica Zorica Marković bez zadrške je govorila o koleginici Viki Miljković, ističući da smatra da bi se mnogo bolje snašla u ulozi člana žirija u popularnom muzičkom takmičenju "Pinkove zvezde".
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.