Preliminarni podaci Glavne uprave za statistiku Saudijske Arabije pokazuju da je bruto domaći proizvod od aprila do kraja juna smanjen za 4,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Preokret je bio nagao - u prvom tromesečju saudijska privreda zabeležila je rast od tri odsto.
Glavni uzrok pada jeste kolaps naftnog sektora, koji predstavlja oslonac najveće privrede Bliskog istoka. Aktivnost u toj oblasti smanjena je za 24,7 odsto, nakon rasta od 2,9 odsto u prva tri meseca godine.
Ni nenaftni deo privrede, na kojem Rijad zasniva plan smanjivanja zavisnosti od izvoza energenata, nije uspeo da nadoknadi gubitak. Zabeležio je rast od svega 0,6 odsto, naspram 2,9 odsto u prethodnom tromesečju.
Ormuski moreuz presekao saudijski izvoz
Pad pokazuje koliko višemesečni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana opterećuje Saudijsku Arabiju, iako Rijad nije bio jedan od prvobitnih učesnika sukoba.
Teheran je tokom rata više puta napadao američke saveznike u Persijskom zalivu, uključujući saudijska energetska postrojenja. Istovremeno, kriza je nedeljama blokirala Ormuski moreuz, pomorski prolaz kojim je pre izbijanja sukoba transportovana približno petina svetske nafte.
Saudijski izvoz ovom rutom delimično je obnovljen u junu, posle privremenog sporazuma Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Međutim, prekid vatre propao je tokom jula, nakon čega su iz Teherana ponovo stigle pretnje da će saobraćaj kroz moreuz biti obustavljen.
Saudijska Arabija pokušala je da ublaži posledice preusmeravanjem dela nafte kroz naftovod koji vodi do luke Janbu na Crvenom moru. Time je dobila alternativni izlaz prema svetskim tržištima, ali ni taj pravac više nije bezbedan.
Jemenski Huti, koje podržava Iran, zapretili su napadima na saudijske luke i brodove u Crvenom moru. Rijad se tako našao pod pritiskom na obe glavne izvozne rute - Ormuski moreuz ugrožava Iran, dok crvenomorski pravac drže pod vatrom Huti.
Skuplja nafta samo delimično ublažila gubitke
Proizvodnja saudijske nafte i dalje je ispod nivoa koji je beležen pre početka rata. Pad količine izvoza delimično je ublažen naglim rastom cena, pa je barel nafte u četvrtak dostigao približno 92,7 dolara.
Međutim, veća cena ne može u potpunosti da nadoknadi smanjenu proizvodnju, otežan transport, skuplje osiguranje brodova i rizik od novih napada na rafinerije, terminale i tankere.
Posebno zabrinjava slab rast nenaftnog sektora. Program „Vizija 2030“ zasniva se na razvoju turizma, građevinarstva, industrije, logistike i tehnoloških kompanija, ali je ratni udar pokazao da saudijska privreda i dalje presudno zavisi od stabilnog izvoza nafte.
MMF očekuje snažan oporavak 2027. godine
Međunarodni monetarni fond (MMF) ocenio je da Saudijska Arabija pokazuje „prilagodljivost i otpornost“, navodeći snažne makroekonomske temelje, finansijske rezerve i razvijenu naftnu i logističku infrastrukturu.
Fond očekuje da će oporavak početi kada se pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz postepeno normalizuje. Prema njegovoj proceni, saudijska privreda će tokom 2026. godine porasti svega 1,7 odsto, dok bi 2027. rast mogao da ubrza na 5,5 odsto.
Takva prognoza, međutim, počiva na pretpostavci da će se stanje u Ormuskom moreuzu postepeno vraćati na predratni nivo. Novi talas napada ili potpuno zatvaranje prolaza mogli bi ponovo da obore proizvodnju i izvoz.
MMF očekuje da će srednjoročni rast podržati državna potrošnja, veliki infrastrukturni projekti, međunarodne manifestacije i nastavak reformi u okviru programa „Vizija 2030“.
Do tada, Rijad ostaje u nezavidnoj poziciji: viša cena nafte donosi dodatne prihode, ali rat istovremeno blokira puteve kojima ta nafta mora da stigne do kupaca. Pad od 4,8 odsto pokazuje da je regionalni sukob već prerastao u ozbiljan ekonomski udar na Saudijsku Arabiju.
Moskva je za samo nekoliko nedelja od pozicije poželjnog sagovornika Bele kuće dospela u situaciju u kojoj Donald Tramp sve otvorenije hvali ukrajinske ratne rezultate, dok američki Senat priprema sankcije koje mogu direktno da udare na najvažnije kupce ruske nafte i gasa.
Ruske snage preuzele su kontrolu nad Mogricom u Sumskoj oblasti i posle žestokih borbi nastavile napredovanje prema Sumiju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moskva je za samo nekoliko nedelja od pozicije poželjnog sagovornika Bele kuće dospela u situaciju u kojoj Donald Tramp sve otvorenije hvali ukrajinske ratne rezultate, dok američki Senat priprema sankcije koje mogu direktno da udare na najvažnije kupce ruske nafte i gasa.
Dokazani srbomrzci i zagrebački mediji ponovo pokreću sramne epizode iz prošlosti kako bi podsetili javnost na vreme kada su predstavnici vlasti u Beogradu savijali kičmu i klečali pred Hrvatskom!
Severni morski put duž ruske arktičke obale ubrzano prestaje da bude daleka vizija Moskve i Pekinga i pretvara se u stvarni trgovinski koridor između Azije i Evrope.
Dok se naši hrabri vatrogasci-spasioci, dobrovoljci i meštani danima neustrašivo bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, izloženi paklenim temperaturama, vatri i dimu kako bi spasili ljudske živote i šume, opoziciona banda na društvenim mrežama pokrenula je sramnu i bolesnu kampanju protiv ovih heroja
Blokaderski analitičar, Dejan Bursać, javno je i bez trunke blama priznao surovu istinu, predsednik Aleksandar Vučić i SNS pružili su građanima Srbije ekonomsku stabilnost i sigurnost, pa je potom izneo sraman plan kako da narod prevare i na osnovu lažnih obećanja dođu do fotelja!
Opozicioni agitator i propali blokader Zlatko Kokanović ponovo je udario na sopstvenu državu, svesno čineći teška krivična dela i izmišljajući bolesne laži o požarima koji su zadesili Srbiju – i to uz javno priznanje da za svoje optužbe nema baš nikakve dokaze!
Bivši saborci na Exatlon poligonu, a sada voditelji najvećeg sportskog rijalitija Tijana Jović i Aleksa Erski razgovarali su o njegovoj ulozi u novoj sezoni.
Pripreme za drugu sezonu Exatlona uveliko su u toku, a sudeći po takmičarima koji su već otputovali u Dominikansku Republiku, publiku očekuje pravi spektakl.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Nedaleko od Gruže, nalazi se manastir Kamenac, jedna od najstarijih svetinja u Šumadiji, poznat po kamenu koji leči, ali i obrnutom ikonostasu koji buni vernike.
U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i toplo, posle podne uz lokalni razvoj oblačnosti, na krajnjem jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje retka pojava kratkotrajne kiše ili pljuska uz mogućnost grmljavine, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Stravičan zločin potresao je selo Kervasari, u opštini Mališevo, gde je u spavaćoj sobi porodične kuće napadnut bračni par. Tom prilikom, Jetlira F., dvadesetpetogodišnja žena, podlegla je povredama.
Bentliji, Roleksi, hoteli, vile, tajne sobe pune zlata, pa čak i garaže obložene mermerom... Novac za koji istražitelji sumnjaju da je stečen kriminalom često ne ostaje samo na računima, već se pretvara u luksuz koji je teško sakriti. Automobili, skupoceni satovi, nekretnine i zlato postaju simbol moći, ali i svojevrsni trofeji kriminalaca, koji na kraju često završe na spisku zaplenjene imovine.
Strahinja Ičelić (28) ubijen je na današnji dan pre tačno 10 godina u jezivoj zasedi na terasi svog stana u prizemlju zgrade u Čačku, svega dve nedelje nakon što je odslužio zatvorsku kaznu i izašao na slobodu.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Kinematografija je oduvek balansirala između umetnosti i provokacije, a neki filmovi ostali su upamćeni zbog svojih eksplicitnih scena koje su izazivale snažne reakcije publike i kritike.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Nova funkcija kompanije Comcast pretvara određene Xfinity rutere u neku vrstu senzora koji mogu da registruju kretanje u domu, ali uz pitanje koje se tiče privatnosti.
Pranje tepiha često zahteva mnogo vremena, naročito kada treba ukloniti prašinu, neprijatne mirise i sitne naslage. Ipak, postoji jednostavan način da se tepih osveži bez iznošenja i višesatnog ribanja.
Ako su u porodici postojale srčane bolesti, rizik može biti veći, ali to ne znači da ćete ih sigurno dobiti. Kardiolog doktor Dibanšu Gupta ističe da veliku ulogu imaju i životne navike.
Pevačica Jelena Karleuša svojevremeno je govorila o početku romanse sa Duškom Tošićem, prisetivši se njihovog prvog susreta i detalja koji su je kod tada mladog fudbalera osvojili.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.