Ruski predsednik Vladimir Putin mogao bi da pokuša da testira čvrstinu i odlučnost NATO ograničenim napadom na neku od zemalja Alijanse u narednih nekoliko godina.
To piše u najnovim izveštajima američkih obaveštajnih službi koji pod oznakom ekskluzivno prenosi Volstrit džurnal (WSJ), a koji predviđaju više mogućih scenarija u rasponu od sajber napada do kopnene invazije malog obima.
Procene, koje su listu opisali neimenovani američki zvaničnici, dolaze u trenutku, kako WSJ navodi, nedostatka određenih ključnih raketa koje bi vojsci SAD bile potrebna za suočavanje sa Rusijom ili Kinom u potencijalnom budućem ratu.
List navodi da su Americi ozbiljno smanjene zalihe ovog oružja zbog isporuka Ukrajini nakon ruske invazije, kao i zbog sukoba SAD s Iranom.
- Zalihe koje su ugrožene uključuju (navođene balističke) rakete dugog dometa za izvođenje preciznih napada i vojne taktičke raketne sisteme (ATACMS), kao i rakete zemlja-vazduh kratkog dometa Stinger - rekli su zvaničnici.
Prema izveštajima američkih obaveštajnih službi, Putin bi mogao da isprovocira zemlju NATO ograničenim napadom već ove jeseni.
Navodi se da su zvaničnici u Vašingtonu ranije verovali da se napad na neku od članica Alijanse neće dogoditi usred ruske preokupacije ratom u Ukrajini.
Slična upozorenja i iz evropskih zemalja
Međutim, novouspostavljeno uverenje obaveštajnih službi SAD poklapa se sa nizom sličnih upozorenja koje su evropski zvaničnici dali poslednjih meseci.
Sada američki zvaničnici kažu za WSJ da veruju da bi do velike akcije hibridnog ratovanja ili čak ograničenog kopnenog upada, moglo da dođe između ove jeseni i 2029. godine.
Najnoviji obaveštajni izveštaj dolazi usred upozorenja evropskih zemalja da bi Rusija mogla da pokuša da koristi takozvane napade pod lažnom zastavom pomoću dronova ukrajinske proizvodnje kojima bi ciljala infrastrukturu od ključne važnosti u baltičkom regionu.
Baltički region i Poljska najbliže mete
- Kremlju, Putinu, potrebna je nova eskalacija, neka vrsta nove pobede, a u ovom slučaju baltički region i Poljska su najbliže mete - kazao je juče Robert Kaunas, ministar odbrane Litvanije, za državni radio, iznoseći nove obaveštajne podatke.
Njegova izjava je usledila nakon što su incidenti sa dronovima i upadi u sve tri baltičke države poslednjih meseci podigli tenzije u regionu.
Pored toga, u sredu se neidentifikovani dron kojim je upravljao operater navodno sudario s ukrajinskim teretnim avionom na aerodromu u Lajpcigu u Nemačkoj.
Aleksandar Dobrint, nemački ministar unutrašnjih poslova, opisao je incident kao "hibridni scenario napada".
On tu nije pomenuo Rusiju, ali Kremlj već nekoliko godina vodi hibridni rat usmeren na destabilizaciju evropskih zemalja.
Ukrajinski napadi i zastoj na frontu ga teraju na NATO?
U tekstu WSJ se navodi i procena američkih zvaničnika da bi nedavni ukrajinski vazdušni udari na rusku energetsku infrastrukturu i minimalno napredovanje na bojnom polju mogli da podstaknu Putina da pokuša da ostvari pobedu protiv NATO.
Navodi se da bi napad verovatno bio usmeren na istočni bok NATO kako bi se stavilo na probu ispunjavanje obaveza članica Alijanse iz Člana 5 Povelje Severnoatlanstkog saveza, osnosno klauzula o kolektivnoj odbrani zemalkja članica u slučaju napada na jednu od njih.
Upozorenja iz obaveštajne zajednice dolaze usred izveštaja da se SAD sada suočavaju i sa nestašicom raketa dugog i srednjeg dometa za protivvvazdušne sisteme (PVO) Patriot i sisteme za odbranu na velikim visinama (THAAD).
Kao odgovor na nestašice, američki predsednik Donald Tramp je juče kazao da su i "Americi potrebne rakete", nakon što je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ponovo uputio pozive za vojnu pomoć Kijevu.
Pad isporuka raketa Kijevu i Trampova poruka: "I Americi je potrebno oružje"
- Savezničke isporuke raketa za PVO Ukrajine pale su za dve trećine u prvoj polovini ove godine u poređenju sa istim periodom 2025. - rekao je Zelenski dan pre Trampovog obraćanja.
Kijev indipendent navodi da je Rusija, iskorišćavajući "rupe" u ukrajinskoj odbrani, povećala napade na Kijev i u vazdušnim udarima balističkim raketama i dronovima u sredu na širem području prestonice ubila17 ljudi, dok su desetine osoba ranjene.
Ukrajinsko Ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija lansirala 24 balističke i četiri hipersonične rakete tokom napada, kao i 115 dronova Šahid, pri čemu nijedna raketa nije presretnuta.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Holandska policija proverava izveštaje o sumnjivom predmetu u blizini sedišta Zajedničke komande NATO u Brunsumu na jugoistoku zemlje. Tim za deaktiviranje bombi je stigao na lice mesta.
Izjava predsednika Rusije Vladimira Putina da Moskva nastavlja da usavršava hipersoničnu raketu „Cirkon“ predstavlja jasan signal potencijalnim protivnicima zemlje, ocenio je američki vojni časopis Militari voč magazin.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin ocenio je da odluke o razdvajanju Srba u više država nisu bile u skladu sa međunarodnim pravom, optužio Zapad da je prekršio obećanje o neširenju NATO i kazao da će Ukrajina izgubiti svoje zapadne teritorije.
Rusija bi trebalo da izvede udare na zemlje NATO-a koje otvoreno snabdevaju Kijev oružjem, izjavio je predsednik Čečenije Ramzan Kadirov, prenose RIA Novosti.
Tokom samita u Ankari Mark Rute je uputio jasnu poruku Vladimiru Putinu, a ona glasi da neće dozvoliti da se Rusija "igra" sa Alijansom i "planira" sukobe.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je da ne zna šta bi moglo da natera ruskog predsednika Vladimira Putina da sedne za pregovarački sto sa Ukrajinom, navodeći da je "teško ući u njegovu glavu".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
Na društvenim mrežama osvanula je jeziva objava stranice iza koje stoje čačanski blokaderi, a u kojoj se najpriznije i bez ikakvog srama priželjkuje atentat na predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Pojačan intenzitet saobraćaja zabeležen je od ranih jutarnjih sati na više graničnih prelaza, a najveće gužve formirane su na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj i Bugarskoj.
Prema merenjima u 8 časova, najtoplije jutros u Srbiji je na Paliću, gde je izmereno 28 stepeni, dok je najniža temperatura zabeležena u Sjenici sa čak 15 stepeni.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.