Rusija je u Baltičko more prebacila modernu raketnu fregatu „Admiral Kasatonov“, svega nekoliko dana nakon dolaska razarača „Admiral Levčenko“, i to u trenutku kada Vladimir Putin preti odgovorom evropskim državama zbog akcija protiv ruske flote iz senke.
„Admiral Kasatonov“, brod ruske Severne flote, sredinom avgusta primećen je kod nemačkog ostrva Femarn. O njegovom dolasku prvi je izvestio nemački list Kiler nahrihten, koji navodi da je reč o drugom velikom ratnom brodu Severne flote prebačenom u Baltičko more za svega nekoliko nedelja.
Moskva nije saopštila zbog čega je fregata poslata u taj region.
Tajming, međutim, privlači pažnju. Rusija već mesecima sve otvorenije koristi ratne brodove za pratnju tankera i teretnih brodova povezanih sa njenom flotom iz senke, dok evropske države istovremeno pojačavaju kontrole plovila za koja sumnjaju da služe za zaobilaženje sankcija, piše Bild.
Stigao jedan od najmodernijih ruskih brodova
„Admiral Kasatonov“ uveden je u službu 2020. godine i pripada klasi „Admiral Gorškov“, odnosno projektu 22350.
Za razliku od starijeg „Admirala Levčenka“, ovde je reč o jednom od savremenijih površinskih borbenih brodova ruske mornarice. Fregata može da koristi krstareće rakete Kalibr, a prilagođena je i za hipersonične rakete Cirkon.
Upravo zbog toga njeno pojavljivanje u Baltičkom moru ima znatno veću težinu od običnog prolaska ruskog ratnog broda kroz region.
„Admiral Kasatonov“ je i ranije korišćen za duža raspoređivanja. Krajem aprila prošao je kroz Lamanš prateći dva trgovačka broda koja su išla prema Tartusu u Siriji, dok ga je pratila britanska mornarica.
Sada je završio na sasvim drugom pravcu - u Baltičkom moru, praktično u dvorištu NATO država.
„Admiral Levčenko“ stigao nekoliko dana ranije
Pre njega je sa Severne flote prebačen i „Admiral Levčenko“.
Taj brod je krajem jula prošao pored Femarna i ušao u Baltičko more, a Moskva ni tada nije objavila njegov konkretan zadatak. Kiler nahrihten je još 1. avgusta zabeležio njegovo prisustvo u regionu.
„Admiral Levčenko“ je znatno stariji brod. Uveden je u službu još 1988. godine, dug je oko 163 metra i pripada sovjetskoj klasi Udaloj.
Prvobitno je projektovan pre svega za borbu protiv podmornica, a naoružan je protivvazdušnim sistemima, torpedima, topovima i protivpodmorničkim oružjem, dok može da nosi i dva helikoptera Ka-27.
Tako su se u kratkom roku u Baltičkom moru našla dva velika broda ruske Severne flote - jedan iz sovjetske ere i drugi iz najnovije generacije ruskih fregata.
Putin zapretio odgovorom na moru
Sve se događa neposredno nakon Putinovog upozorenja evropskim zemljama zbog njihovih poteza protiv ruske flote iz senke.
Ruski predsednik je zaplene i kontrole brodova povezanih sa Moskvom nazvao „piraterijom“ i zapretio da će Rusija odgovoriti „recipročnim merama“.
Putin je evropske poteze opisao kao pokušaj pljačke ruske imovine i jasno stavio do znanja da Moskva neće ostaviti takve akcije bez odgovora.
Njegova formulacija o recipročnim merama otvorila je pitanje da li bi Rusija u nekom trenutku mogla da pokuša da zaustavlja ili kontroliše evropske trgovačke brodove, ali Moskva za sada nije objavila konkretan plan takvih operacija.
Upravo zato se novo gomilanje ruskih ratnih brodova u Baltičkom moru pažljivo prati.
Rusija već koristi mornaricu za otvorenu pratnju pojedinih plovila povezanih sa njenom trgovinom naftom. Švedski vojni zvaničnici još u junu upozorili su da je ruska mornarica promenila ponašanje i da brodove flote iz senke sada prati mnogo otvorenije nego ranije.
„Cilj Moskve je da podigne cenu evropskim državama“
Stručnjak za pomorsku bezbednost Moric Brake upozorava da Putinove poruke ne treba odbaciti kao praznu pretnju.
- Strateški, Moskva pre svega pokušava da stvori nesigurnost i poveća cenu zapadnih mera protiv svoje flote iz senke - rekao je Brake za Bild.
On smatra da Evropa upravo zbog toga ne bi smela da ostavi utisak da će prihvatiti ruske pretnje bez odgovora.
- Takve pretnje ne smeju jednostavno da budu prihvaćene - naročito ako posle njih uslede dela -upozorio je Brake.
Za sada nema potvrde da su „Admiral Kasatonov“ i „Admiral Levčenko“ poslati u Baltičko more upravo radi zaštite flote iz senke ili pripreme konkretne akcije protiv evropskih brodova.
Ali njihov dolazak menja sliku na terenu: Moskva je za kratko vreme u region prebacila dva velika ratna broda Severne flote, među njima fregatu sposobnu da nosi Kalibre i Cirkone, baš u trenutku kada spor oko ruskih tankera prelazi iz sankcione politike u sve ozbiljnije nadmetanje na moru.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Ruski bombarderi dugog dometa Tu-22M3 izveli su danas planirani let iznad neutralnih voda Baltičkog mora, tokom kojeg su ih više od četiri sata pratili ruski lovci Su-35S i Su-30SM, dok su se u pojedinim fazama operacije pojavili i borbeni avioni stranih država, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović ocenio je da će srpski narod skupo platiti naivnost i pobedu blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
Izraz "biti između čekića i nakovnja" često se može čuti u svakodnevnom govoru, naročito kada se neko nađe u teškoj situaciji, pritisnut zahtevima ili očekivanjima sa dve različite strane.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Herceg Novom uhapsila je D. T. (30) iz tog grada, nakon što su kod njega pronađeni kokain, marihuana i tablete za koje se sumnja da su bile namenjene uličnoj prodaji.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Prema najnovijem istraživanju za 2027. godinu, evropski gradovi ponovo dominiraju na listi najbezbednijih, a sam vrh zauzeli su Cirih, Amsterdam i Rejkjavik.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Katarina Lazić, supruga pevača Darka Lazića, i dalje se teško miri sa bolnom činjenicom da njenog devera Dragana više nema, a priznaje da još uvek nije u potpunosti svesna gubitka koji je zadesio njihovu porodicu.
Komentari