U Poljskoj se poslednjih dana pojavila tvrdnja da Rusija "odmah priprema" svoje marince za invaziju na Grenland. Prema pisanju poljskog portala Forsal, ruski predsednik Vladimir Putin navodno jača vojno prisustvo na Koljskom poluostrvu upravo sa tim ciljem.
Forsal navodi da ruska Severna flota sprovodi intenzivne borbene aktivnosti u arktičkim uslovima, ističući da marinci koriste iskustva stečena tokom rata u Ukrajini.
U tim vežbama, prema poljskom izveštaju, ruski vojnici su gađali bojevom municijom mete koje simuliraju bespilotne letelice, unapređivali veštine korišćenja protivtenkovskih lansera, izvodili simulirane napade i vežbali manevre protiv različitih vazdušnih pretnji. Posebna pažnja posvećena je inženjerskoj i medicinskoj obuci, što je u arktičkim uslovima od presudnog značaja.
U središtu ove priče nalazi se 61. gardijska brigada marinaca, poznata pod nadimkom "Polarni medvedi". Ova jedinica bazirana je u selu Sputnjik, u Pečengskom okrugu Murmanske oblasti, na samom severozapadu Rusije. Deo brigade angažovan je u borbama u Ukrajini, dok su jedinice koje su ostale na Koljskom poluostrvu nedavno započele novu rundu intenzivnih borbenih vežbi.
Analitičari demantuju narativ o ruskoj pretnji Grenlandu
Vojni stručnjaci koji ne rade za ovde citiranu interesnu grupu odbacuju tezu o Grenlandu kao čistu fantaziju. Kapetan i analitičar Vasilij Dudikin izjavio je da su "implikacije da će ruska morska pešadija biti poslata da osvoji Grenland zablude ludaka". Prema njegovim rečima, zadaci marinaca su jasno definisani i vezani za bezbednost Severnog morskog puta, ključne arterije za rusku trgovinu i vojnu logistiku u Arktičkom okeanu.
Ruski marinci redovno izvode i duga pomorska krstarenja. Jedno od poslednjih dogodilo se u avgustu prošle godine, kada su transportovani velikim desantnim brodom "Aleksandar Otrakovski" tokom plovidbe ka Severnom ledenom okeanu. Cilj takvih misija, kako se navodi, jeste sprovođenje vojnih aktivnosti usmerenih na zaštitu ruskih interesa u arktičkom regionu, a ne projekcija sile prema Grenlandu.
🇷🇺🚢 Russian military delegation on the "Alexander Otrakovsky", a Ropucha-class landing ship designated Project 775 by the Russian Navy's Northern Fleet sails into the Bight of Biafra in the Gulf of Guinea on its January 2026 engagement tour of the region, visiting Cameroon… pic.twitter.com/svFvSkqufk
— Biafra Liaison Malaysia (@BiafraLiaisonMY) January 17, 2026
Na pitanje da li bi ruski marinci uopšte mogli da se rasporede na Grenland, makar teorijski, Dudikin odgovara da je to moguće samo u krajnje apstraktnom smislu. Veliki desantni brodovi mogli bi da stignu do ostrva iz Severomorska, jer je udaljenost oko 2.000 nautičkih milja, što nije neizvodljivo za misije velikog dometa.
Međutim, Severna flota raspolaže sa svega četiri velika desantna broda, koji već imaju brojne zadatke u arktičkom regionu. Misija na Grenland, kako naglašava, jednostavno nije na dnevnom redu, što je više puta potvrdio i sam Putin.
Ostaje pitanje zašto se onda u Poljskoj i šire na Zapadu fabrikuje tolika prašina. Prema Dudikinu, odgovor je jednostavan. Zapad je duboko zabrinut zbog sistematskog jačanja ruskog vojnog prisustva na Arktiku, a Koljsko poluostrvo predstavlja jednu od ključnih tačaka tog sistema. Tamo se ne nalazi samo glavna baza Severne flote u Severomorsku, već i značajan deo ruskog nuklearnog arsenala, uključujući strateške podmornice.
Rusija je na Arktiku rasporedila i deset vojnih aerodroma, uključujući lokacije kao što su Nova Zemlja, Mis Šmit, Vrangel, Kotelni, arhipelag Zemlja Franca Josifa i sama Murmanska oblast.
Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, svi ovi aerodromi projektovani su za rad baš u ovakvim vremenskim uslovima. Upravo ta infrastruktura, a ne fantazije o Grenlandu, predstavlja glavni razlog zabrinutosti Zapada, naravno uključujući i Poljsku.
Iako je Tramp svojim planovima uzburkao isti taj Zapad oko Grenlanda, suština strateškog nadmetanja leži mnogo severnije. Arktik, sa ogromnim energetskim i mineralnim resursima, postaje ključno poprište sukoba interesa velikih sila.
U toj igri, Rusija i Kina već jasno pokazuju da ne nameravaju da prepuste region bez borbe, dok Zapad pokušava da svaku rusku vojnu aktivnost predstavi kao pretnju daleko širu od njenog stvarnog dometa.
NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je danas ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da se Mađarska neće dati zastrašiti i da je dostojanstvo države nešto oko čega nema pregovora.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izjavio je da je zabrinut za budućnost Nemačke i ocenio da je zemlji potrebna ne samo obnova, već pre svega fundamentalna modernizacija, uz poziv na saradnju sa Rusija.
Povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, ukoliko do njega uopšte dođe, ne bi značilo kraj rata, već samo prvi i početni korak u dugom i neizvesnom procesu smirivanja sukoba, upozorava politički analitičar Aleksej Piljko, komentarišući aktuelne razgovore Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Kina je odbila da isporuči Rusiji tehnologiju neophodnu za izgradnju brodova za Arktik, pokazujući da blisko partnerstvo sa Kremljom nije jače od zapadnih sankcija.
Ministar spoljnih poslova Poljske Radoslav Sikorski poručio je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu da Varšava i saveznici znaju šta Moskva namerava i da je poruka jasna: „Ne radite to“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je najavu tužiteljke u penziji i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović da će tužiti Informer i predsednicu Skupštine Anu Brnabić.
Dragan J. Vučićević urnisao je u jednoj rečenici poznatog NATO lobistu, vatrenog zagovornika nezavisnosti lažne države Kosovo i Kurtijevog poslušnika, Naima Lea Beširija, koji je kao miljenik tajkunskih medija za antisrpsku Novu S pokušao da bude duhovit, pa spomenuo i glavnog urednika Informera.
Odlukom Zmaja od Šipova da više ne učestvuje u Zadruzi, Farmi i sličnim emisijama, koje oduševljavaju desetine hiljada srpskih domaćica i da se posveti čuvanju krava na Velikom Vitorogu i Janjskim dolinama, Srbiji je pričinjena velika šteta.
Ministarstvo odbrane Hrvatske je u poslednjem trenutku otkazala tender za nabavku novih dušeka za hrvatske vojnike samo zato što se proizvode u Srbiji!
Više od 3.260 zaposlenih suočeno je sa neizvesnom budućnošću nakon što je nemački proizvođač baterija Varta, koji posluje duže od 130 godina, potvrdio da je započeo postupak zaštite od bankrota.
"Suzuki svift" važi za jedan od najdugovečnijih gradskih automobila na tržištu, a nova generacija sa blagim hibridnim sistemom donosi 82 KS i promišljenu kombinaciju ekonomičnosti i stila.
Nezadovoljstvo putnika zbog uslova na Aerodromu Tivat ponovo je u centru pažnje, nakon što su putnici satima prinuđeni da čekaju napolju, izloženi velikim vrućinama, umesto da im budu obezbeđeni osnovni uslovi dok čekaju svoje letove.
Na društvenim mrežama osvanula je fotografija koja je privukla veliku pažnju korisnika, nakon što su roditelji na svom automobilu zalepili poruku zahvalnosti i zamolili ostale učesnike u saobraćaju za malo više strpljenja.
Teška saobraćajna nesreća dogodila se 19. jula kod Gadžinog Hana, kada su se sudarili automobil "škoda" i kamion "zastava" koji je bio natovaren drvima za ogrev. U nesreći je poginula ženska osoba, dok su tri osobe povređene, među kojima je i dete. Prve informacije ukazuju da je do nesreće došlo najverovatnije zbog neprilagođene brzine.
Službenici Odeljenja bezbednosti Ulcinj su, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Ulcinju, lišili slobode sedamnaestogodišnjeg maloletnika iz Podgorice, povratnika u izvršenju krivičnih dela, zbog sumnje da je na području Ulcinja izvršio krivična dela teška krađa i teška krađa u pokušaju.
Odbegli vođa "kavačkog" klana Radoje Zvicer osuđen je na 40 godina zatvora u Crnoj Gori zbog organizovanja kriminalne organizacije, a izvor blizak crnogorskom pravosuđu objašnjava da se ređaju presude, a pomaka u pronalasku osuđenog nema, niti se o tome javno govori, jer su se po svemu sudeći pravosudni organi uplašili Zvicera.
Policijski službenici Policijske stanice Metković završili su kriminalističku istragu protiv dvojice državljana Bosne i Hercegovine, starosti 48 i 63 godine, zbog sumnje da su učestvovali u prevari.
Boranka Tatjana P. (54) poginula je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Bugarskoj, dok se njen suprug Bratislav P.(52), prema nezvaničnim informacijama, i dalje nalazi u bolnici i lekari mu se bore za život.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Pevačica Ana Bekuta u ekskluzivnom intervjuu za Informer progovorila je o sećanjima na pokojnog supruga Milutina Mrkonjića, povlačenju iz javnosti, ali i podršci koju pruža koleginicama sa javne scene.
Razvodi na estradnoj sceni postali su sve učestalija pojava, a jedan od najčešće pominjanih razloga za kraj brojnih brakova jesu prevare i narušeno poverenje među partnerima.
Sanja Marinković ugostila je u emisiji pevača Darka Lazića i njegovu suprugu Katarinu, a tokom razgovora došlo je do varnica između voditeljke i folkerа.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.