U Poljskoj se poslednjih dana pojavila tvrdnja da Rusija "odmah priprema" svoje marince za invaziju na Grenland. Prema pisanju poljskog portala Forsal, ruski predsednik Vladimir Putin navodno jača vojno prisustvo na Koljskom poluostrvu upravo sa tim ciljem.
Forsal navodi da ruska Severna flota sprovodi intenzivne borbene aktivnosti u arktičkim uslovima, ističući da marinci koriste iskustva stečena tokom rata u Ukrajini.
U tim vežbama, prema poljskom izveštaju, ruski vojnici su gađali bojevom municijom mete koje simuliraju bespilotne letelice, unapređivali veštine korišćenja protivtenkovskih lansera, izvodili simulirane napade i vežbali manevre protiv različitih vazdušnih pretnji. Posebna pažnja posvećena je inženjerskoj i medicinskoj obuci, što je u arktičkim uslovima od presudnog značaja.
U središtu ove priče nalazi se 61. gardijska brigada marinaca, poznata pod nadimkom "Polarni medvedi". Ova jedinica bazirana je u selu Sputnjik, u Pečengskom okrugu Murmanske oblasti, na samom severozapadu Rusije. Deo brigade angažovan je u borbama u Ukrajini, dok su jedinice koje su ostale na Koljskom poluostrvu nedavno započele novu rundu intenzivnih borbenih vežbi.
Analitičari demantuju narativ o ruskoj pretnji Grenlandu
Vojni stručnjaci koji ne rade za ovde citiranu interesnu grupu odbacuju tezu o Grenlandu kao čistu fantaziju. Kapetan i analitičar Vasilij Dudikin izjavio je da su "implikacije da će ruska morska pešadija biti poslata da osvoji Grenland zablude ludaka". Prema njegovim rečima, zadaci marinaca su jasno definisani i vezani za bezbednost Severnog morskog puta, ključne arterije za rusku trgovinu i vojnu logistiku u Arktičkom okeanu.
Ruski marinci redovno izvode i duga pomorska krstarenja. Jedno od poslednjih dogodilo se u avgustu prošle godine, kada su transportovani velikim desantnim brodom "Aleksandar Otrakovski" tokom plovidbe ka Severnom ledenom okeanu. Cilj takvih misija, kako se navodi, jeste sprovođenje vojnih aktivnosti usmerenih na zaštitu ruskih interesa u arktičkom regionu, a ne projekcija sile prema Grenlandu.
🇷🇺🚢 Russian military delegation on the "Alexander Otrakovsky", a Ropucha-class landing ship designated Project 775 by the Russian Navy's Northern Fleet sails into the Bight of Biafra in the Gulf of Guinea on its January 2026 engagement tour of the region, visiting Cameroon… pic.twitter.com/svFvSkqufk
— Biafra Liaison Malaysia (@BiafraLiaisonMY) January 17, 2026
Na pitanje da li bi ruski marinci uopšte mogli da se rasporede na Grenland, makar teorijski, Dudikin odgovara da je to moguće samo u krajnje apstraktnom smislu. Veliki desantni brodovi mogli bi da stignu do ostrva iz Severomorska, jer je udaljenost oko 2.000 nautičkih milja, što nije neizvodljivo za misije velikog dometa.
Međutim, Severna flota raspolaže sa svega četiri velika desantna broda, koji već imaju brojne zadatke u arktičkom regionu. Misija na Grenland, kako naglašava, jednostavno nije na dnevnom redu, što je više puta potvrdio i sam Putin.
Ostaje pitanje zašto se onda u Poljskoj i šire na Zapadu fabrikuje tolika prašina. Prema Dudikinu, odgovor je jednostavan. Zapad je duboko zabrinut zbog sistematskog jačanja ruskog vojnog prisustva na Arktiku, a Koljsko poluostrvo predstavlja jednu od ključnih tačaka tog sistema. Tamo se ne nalazi samo glavna baza Severne flote u Severomorsku, već i značajan deo ruskog nuklearnog arsenala, uključujući strateške podmornice.
Rusija je na Arktiku rasporedila i deset vojnih aerodroma, uključujući lokacije kao što su Nova Zemlja, Mis Šmit, Vrangel, Kotelni, arhipelag Zemlja Franca Josifa i sama Murmanska oblast.
Uprkos ekstremnim klimatskim uslovima, svi ovi aerodromi projektovani su za rad baš u ovakvim vremenskim uslovima. Upravo ta infrastruktura, a ne fantazije o Grenlandu, predstavlja glavni razlog zabrinutosti Zapada, naravno uključujući i Poljsku.
Iako je Tramp svojim planovima uzburkao isti taj Zapad oko Grenlanda, suština strateškog nadmetanja leži mnogo severnije. Arktik, sa ogromnim energetskim i mineralnim resursima, postaje ključno poprište sukoba interesa velikih sila.
U toj igri, Rusija i Kina već jasno pokazuju da ne nameravaju da prepuste region bez borbe, dok Zapad pokušava da svaku rusku vojnu aktivnost predstavi kao pretnju daleko širu od njenog stvarnog dometa.
NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Premijer Mađarske Viktor Orban poručio je danas ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom da se Mađarska neće dati zastrašiti i da je dostojanstvo države nešto oko čega nema pregovora.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izjavio je da je zabrinut za budućnost Nemačke i ocenio da je zemlji potrebna ne samo obnova, već pre svega fundamentalna modernizacija, uz poziv na saradnju sa Rusija.
Povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa, ukoliko do njega uopšte dođe, ne bi značilo kraj rata, već samo prvi i početni korak u dugom i neizvesnom procesu smirivanja sukoba, upozorava politički analitičar Aleksej Piljko, komentarišući aktuelne razgovore Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Ekstremistički blokaderi i dežurni mržitelji srpskog naroda izveli su novi vandalizam na ulicama Beograda, opremljeni farbom i mržnjom prema svemu što podseća na srpsku istoriju i odbranu otadžbine!
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Nakon što je večiti student i blokader Radomir Lazović pokušao da proda priču da je i on ''prisluškivan'', na društvenim mrežama se pojavio hit snimak!
Blokader Dušan Janjić otišao je korak dalje u svojoj besomučnoj mržnji prema sopstvenom narodu i državi, pa je tokom gostovanja u jednom sarajevskom podkastu izrekao najskandaloznije optužbe na račun Srba, upoređujući ih sa ustaškim pevačem Markom Perkovićem Tompsonom, dok je istovremeno otvoreno prizivao krvave sukobe na ulicama i smrt predsednika Aleksandra Vučića!
Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija Siniša Mali održao je danas sastanak sa svim nadležnim institucijama povodom najavljene isplate novčane pomoći i izjavio da je sve spremno za početak prijave građana koja kreće 7. septembra.
Za deset dana krenuće isplata državne pomoći velikom broju građana Srbije, a paket te podrške vredan je čak 960 miliona evra. U pitanju su tri različita paketa mera, a sav novac će građanima na račune biti isplaćen ovog meseca.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski sastala se sa potpredsednikom Vlade Republike Slovenije i ministrom za privredu, rad i sport dr Anžeom Logarom, sa kojim je razgovarala o jačanju saradnje dve zemlje, pre svega u oblastima rada, zapošljavanja i ekonomskih odnosa.
Svega 90 kilometara od Beograda, usred mačvanske ravnice, nalazi se manastir Kaona koji privlači vernike iz cele Srbije svojom lekovitom vodom, delićem moštiju Svete Petke i jedinstvenom krstionicama.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
U Beču je uhapšen Mirsad A., vlasnik restorana „Balkan-Grill“, koji se sumnjiči za niz krivičnih dela, među kojima su prevare, pljačke i podmetanje požara. U rasvetljavanju slučaja pomogla je i jedna svedokinja.
Sinoć oko 22 časa došlo je do incidenta u Novom Pazaru tokom policijske kontrole, kada je, prema prvim informacijama, muškarac fizički napao policijskog službenika.
Sudija Višeg suda u Beogradu doneo je rešenje kojim je odredio pritvor do 30 dana okrivljenima Nikoli K., zbog sumnje da je 29. avgusta 2026. godine u Surčinu ubio Novicu Eleka i Bojanu S. zbog sumnje da mu je pomogao u izvršenju krivičnog dela.
Atelje 212 ulazi u novu pozorišnu sezonu sa raznovrsnim repertoarom i predstavama koje će tokom narednih meseci ponovo okupljati publiku u jednom od najprepoznatljivijih pozorišnih prostora u Beogradu.
Nacionalni festival filma i televizije počeo je na Zlatiboru, a svečanosti su prisustvovali ministar kulture Nikola Selaković, brojni domaći i svetski autori, glumci, režiseri i druge ličnosti iz kinematografske industrije.
Dugo se verovalo da je border koli neprikosnoveni šampion kada je u pitanju inteligencija pasa. Međutim, rezultati jednog velikog istraživanja doneli su iznenađenje, na vrh liste dospeo je belgijski ovčar malinoa.
Starleta i bivša rijaliti učesnica Slađa Lazić Poršelina otišla je da osveži lice i uradila nove estetske zahvate, a fotografije su se odmah proširile mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.