NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Istočna linija odvraćanja (EFDL)
Projekat, poznat kao Istočna linija odvraćanja (Eastern Flank Deterrence Line - EFDL), predviđa višeslojnu odbranu zasnovanu na autonomnim oružanim sistemima, naprednim nadzornim senzorima i analizi podataka uz pomoć veštačke inteligencije.
Cilj je stvaranje tampon-zone koja bi u ranoj fazi potencijalnog sukoba usporila i poremetila napredovanje protivničkih snaga, pre nego što dođe do direktnog kontakta sa operativnim jedinicama NATO.
Prvo javno predstavljanje koncepta
Kako piše list Welt am Sonntag, brigadni general nemačkog Bundesvera Tomas Lovin postao je prvi zvaničnik NATO koji je javno predstavio koncept EFDL. On je buduću zonu opisao kao "vruću oblast", osmišljenu da oslabi ofanzivne sposobnosti potencijalnog protivnika u ranoj fazi konflikta.
Manji rizik po ljudstvo, uz zadržavanje ljudske kontrole
Lovin je naglasio da je ključni cilj projekta smanjenje izloženosti ljudstva u početnim fazama sukoba. Iako će tehnologija imati centralnu ulogu, odluke o upotrebi sile, kako je istakao, ostaće pod punom ljudskom kontrolom, u skladu s međunarodnim pravom i etičkim standardima.
Predviđena je upotreba:
✅autonomnih kopnenih platformi
✅naoružanih i izviđačkih dronova
✅poluautonomnih vozila
✅automatizovanih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane
✅Mreža senzora i veštačka inteligencija
Srž EFDL sistema činiće višeslojna mreža senzora, uključujući:
✅fiksne i mobilne radare
✅optičke i akustične detektore
✅satelitske izvore
✅avione za rano upozorenje
✅izviđačke dronove, uključujući i robotske četvoronožne platforme
Podaci će se u realnom vremenu slivati u komandne centre NATO, gde će ih veštačka inteligencija analizirati i omogućiti brze, precizne i koordinisane odbrambene reakcije.
Logistika, municija i rok završetka
Inicijativa predviđa i značajno povećanje zaliha municije i vojne opreme u državama na istočnom krilu NATO, kako bi se omogućila brza logistika i raspoređivanje snaga u slučaju eskalacije.
Prema navodima Welt am Sonntag, NATO planira da projekat EFDL završi do kraja 2027. godine, u zavisnosti od finansiranja i logističke koordinacije.
Odgovor na rat u Ukrajini i ruske provokacije
Ovaj potez predstavlja direktan odgovor na promenu bezbednosnog okruženja nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i niza kasnijih incidenata, uključujući upade dronova u vazdušni prostor članica NATO.
Baltičke zemlje već deluju
Baltičke države, pre svega Litvanija, već su započele pripreme za jačanje odbrane, uključujući planove za onesposobljavanje ključne infrastrukture, poput mostova, u slučaju ozbiljne krize.
Procene analitičara i upozorenja Zelenskog
Analitičari koje citiraju ukrajinski mediji smatraju da je direktan ruski napad na NATO malo verovatan tokom 2026. godine, ali upozoravaju da će Moskva nastaviti da testira granice reakcije Alijanse.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je upozorio da bi Rusija mogla pokušati da proširi sukob i na teritoriju NATO, kako bi nadoknadila neuspehe na ukrajinskom frontu otvaranjem novog kriznog žarišta u Evropi.
Poljska je najavila izgradnju velikog centralnog vojnog i odbrambenog kompleksa, koji bi trebalo da objedini ključne komande poljskih oružanih snaga i Ministarstva odbrane u jedinstvenom kompleksu u okolini Varšave.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izjavio je da je zabrinut za budućnost Nemačke i ocenio da je zemlji potrebna ne samo obnova, već pre svega fundamentalna modernizacija, uz poziv na saradnju sa Rusija.
Španski levičarski pokret Sumar zatražio je izlazak Španije iz NATO-a, obustavu ponovnog naoružavanja i snažnu posvećenost, kako navode, kulturi mira, prenose španski mediji.
Tokom NATO vojnih vežbi održanih na severu Norveške, finskim vojnicima i rezervistima upućen je neuobičajen zahtev – da se uzdrže od pune borbene efikasnosti i da „popuste“ američkim snagama, kako ne bi demoralizovali pripadnike vojske SAD, objavio je britanski Tajms.
Podrška novim sankcijama Rusiji naglo se topi unutar Evropske unije, dok sve veći broj država odbija mere koje bi pogodile njihove kompanije, industriju i nacionalne ekonomske interese, piše Fajnenšel tajms.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
NATO i Evropska unija ne kriju težnju da steknu vojnu nadmoć nad Rusijom i Kinom, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško novinarima na marginama 12. Međunarodnog naučnog i stručnog foruma „Primakovljeva čitanja“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je najavila izgradnju velikog centralnog vojnog i odbrambenog kompleksa, koji bi trebalo da objedini ključne komande poljskih oružanih snaga i Ministarstva odbrane u jedinstvenom kompleksu u okolini Varšave.
Evropski lideri sve otvorenije govore o mogućem sukobu sa Rusijom, povećavaju vojne budžete i pripremaju stanovništvo za godine nestabilnosti, ali veliki deo građana nije spreman da zbog takve politike uzme oružje i ode u rat.
Slobodan Stupar, ideolog blokadera, demonstrirao je neviđenu količinu mržnje prema Srbiji i Srbima i još jednom pokazao i dokazao da je autošovinizam srž blokaderske politike.
Tek nakon žestoke reakcije javnosti i medijskog alarma, tamošnje tužilaštvo je konačno formiralo predmet kako bi se utvrdilo ko je u naselju Pruška ispisao monstruozni grafit "Srbe na vrbe".
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta najoštrije je osudio sramotni i divljački napad trojice Bošnjaka na srpske povratnike Miku Davidović i njenog supruga Željka Matića u mestu Lušci Palanci kod Sanskog Mosta.
Zavladalo je potpuno rasulo među blokaderima nakon što je Informer ekskluzivno objavio svih 250 imena onih koji se nalaze na takozvanoj studentskoj listi za predstojeće izbore, pa su na društvenim mrežama masovno počele da "pljušte" razočarane poruke.
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Prokopija, jednog od ognjevitih svetaca. Danas se izbegava kopanje, čak i sahranjivanje, jer se smatra da se tako čini veliki greh.
U Srbiji u utorak nestabilno. Pre podne suvo, posle podne pljuskovi i grmljavina na zapadu i jugu, uveče i u centralnim krajevima. Temperatura do 33 stepena.
U kovčegu ispred oltara Saborne crkve u Beogradu počivaju mošti Svetog Stefana Štiljanovića, velikog dobrotvora i zaštitnika srpskog naroda. Njegove mošti donete su u Beograd kako bi bile zaštičene od ustaša.
S. A. (64) sa Novog Beograda teško je povređen juče po podne u naselju Bečmen, nakon što je pao na beton sa krova lokalne crkve i lekari mu se bore za život.
Višestruki šampion Srbije u bilijaru Goran Mladenović Grga (60) poginuo je u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Niš - Priština, u selu Visoka kod Kuršumlije, a kako se saznaje, jedna želja mu je ostala neostvarena.
Pregled snimaka sa sigurnosnih kamera, koji prikazuju trenutak ubistva Ranka Radoševića (44), zvanog Ranko Eskobar, prikazan je u Višem sudu u Beogradu. Optužnicom Višeg javnog tužilaštva, Stefan Zlatanović i Luka Vučetić terete se kao direktni izvršioci likvidacije na benzinskoj pumpi u Rušnju 9. marta 2023. godine, dok se Marko Pjanović i Azra Šabanović terete za pomaganje.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
U današnjem tempu života često nam nedostaje vremena za bliskost i povezivanje s partnerom, ali dve poze omogućavaju da uživate u ljubavnom zanosu, bez obzira na vreme i okolnosti
Britanski stručnjak za putovanja Dankan Grinfild-Turk je obišao veliki broj destinacija, ali ostrvo Tinos ostalo mu je posebno upečatljivo zbog svoje lepote i autentičnosti.
Većina odraslih osoba ne bi trebala da unosi više od 2300 miligrama natrijuma dnevno, što odgovara jednoj maloj kašičici soli. Mnogi, međutim, znatno premašuju tu granicu i time povećavaju rizik od razvoja bolesti srca.
Pobednica "Elite 9" je Stanija Dobrojević, dok je drugo mesto zauzela Aneli Ahmić, a ukoliko niste gledali uživo prenos, pogledajte ovaj lajv i saznajte sve detalje večeri!
Nakon napuštanja rijalitija Elita 9, Nerio Ružanji i Hana Duvnjak izneli su šokantne detalje o svom odnosu, braku i aferama koje su podigle ogromnu prašinu u javnosti.
Janjuš je privukao Vanju Živić, nakon čega su počeli strasno da se ljube nasred studija, ne obazirući se na fotoaparate novinara i poglede vivših cimera!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.