NATO se sprema da uspostavi uglavnom nenaseljenu, visokotehnološku odbrambenu zonu duž svoje istočne granice sa Rusijom i Belorusijom, u okviru šire strategije jačanja kapaciteta odvraćanja i kolektivne bezbednosti.
Istočna linija odvraćanja (EFDL)
Projekat, poznat kao Istočna linija odvraćanja (Eastern Flank Deterrence Line - EFDL), predviđa višeslojnu odbranu zasnovanu na autonomnim oružanim sistemima, naprednim nadzornim senzorima i analizi podataka uz pomoć veštačke inteligencije.
Cilj je stvaranje tampon-zone koja bi u ranoj fazi potencijalnog sukoba usporila i poremetila napredovanje protivničkih snaga, pre nego što dođe do direktnog kontakta sa operativnim jedinicama NATO.
Prvo javno predstavljanje koncepta
Kako piše list Welt am Sonntag, brigadni general nemačkog Bundesvera Tomas Lovin postao je prvi zvaničnik NATO koji je javno predstavio koncept EFDL. On je buduću zonu opisao kao "vruću oblast", osmišljenu da oslabi ofanzivne sposobnosti potencijalnog protivnika u ranoj fazi konflikta.
Manji rizik po ljudstvo, uz zadržavanje ljudske kontrole
Lovin je naglasio da je ključni cilj projekta smanjenje izloženosti ljudstva u početnim fazama sukoba. Iako će tehnologija imati centralnu ulogu, odluke o upotrebi sile, kako je istakao, ostaće pod punom ljudskom kontrolom, u skladu s međunarodnim pravom i etičkim standardima.
Predviđena je upotreba:
✅autonomnih kopnenih platformi
✅naoružanih i izviđačkih dronova
✅poluautonomnih vozila
✅automatizovanih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane
✅Mreža senzora i veštačka inteligencija
Srž EFDL sistema činiće višeslojna mreža senzora, uključujući:
✅fiksne i mobilne radare
✅optičke i akustične detektore
✅satelitske izvore
✅avione za rano upozorenje
✅izviđačke dronove, uključujući i robotske četvoronožne platforme
Podaci će se u realnom vremenu slivati u komandne centre NATO, gde će ih veštačka inteligencija analizirati i omogućiti brze, precizne i koordinisane odbrambene reakcije.
Logistika, municija i rok završetka
Inicijativa predviđa i značajno povećanje zaliha municije i vojne opreme u državama na istočnom krilu NATO, kako bi se omogućila brza logistika i raspoređivanje snaga u slučaju eskalacije.
Prema navodima Welt am Sonntag, NATO planira da projekat EFDL završi do kraja 2027. godine, u zavisnosti od finansiranja i logističke koordinacije.
Odgovor na rat u Ukrajini i ruske provokacije
Ovaj potez predstavlja direktan odgovor na promenu bezbednosnog okruženja nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kao i niza kasnijih incidenata, uključujući upade dronova u vazdušni prostor članica NATO.
Baltičke zemlje već deluju
Baltičke države, pre svega Litvanija, već su započele pripreme za jačanje odbrane, uključujući planove za onesposobljavanje ključne infrastrukture, poput mostova, u slučaju ozbiljne krize.
Procene analitičara i upozorenja Zelenskog
Analitičari koje citiraju ukrajinski mediji smatraju da je direktan ruski napad na NATO malo verovatan tokom 2026. godine, ali upozoravaju da će Moskva nastaviti da testira granice reakcije Alijanse.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ranije je upozorio da bi Rusija mogla pokušati da proširi sukob i na teritoriju NATO, kako bi nadoknadila neuspehe na ukrajinskom frontu otvaranjem novog kriznog žarišta u Evropi.
Poljska je najavila izgradnju velikog centralnog vojnog i odbrambenog kompleksa, koji bi trebalo da objedini ključne komande poljskih oružanih snaga i Ministarstva odbrane u jedinstvenom kompleksu u okolini Varšave.
Bivši nemački kancelar Gerhard Šreder izjavio je da je zabrinut za budućnost Nemačke i ocenio da je zemlji potrebna ne samo obnova, već pre svega fundamentalna modernizacija, uz poziv na saradnju sa Rusija.
Španski levičarski pokret Sumar zatražio je izlazak Španije iz NATO-a, obustavu ponovnog naoružavanja i snažnu posvećenost, kako navode, kulturi mira, prenose španski mediji.
Tokom NATO vojnih vežbi održanih na severu Norveške, finskim vojnicima i rezervistima upućen je neuobičajen zahtev – da se uzdrže od pune borbene efikasnosti i da „popuste“ američkim snagama, kako ne bi demoralizovali pripadnike vojske SAD, objavio je britanski Tajms.
Podrška novim sankcijama Rusiji naglo se topi unutar Evropske unije, dok sve veći broj država odbija mere koje bi pogodile njihove kompanije, industriju i nacionalne ekonomske interese, piše Fajnenšel tajms.
Ruske snage su tokom ove godine pojačale upotrebu kombinovanih vazdušnih napada na Ukrajinu, koji se sastoje od velikog broja bespilotnih letelica, nakon kojih slede udari balističkim i krstarećim raketama.
Ukupni ekonomski gubici zemalja Evropske unije zbog odustajanja od kupovine ruskih energenata mogli bi da dostignu oko 3 biliona evra, saopštila je Stalna misija Rusije pri EU.
Evropska unija sprema plan koji bi omogućio da se vojska, tenkovi i teška tehnika mnogo brže prebacuju ka istočnom krilu NATO-a, odnosno prema granicama sa Rusijom i Belorusijom. Cilj je da se rok za odobravanje vojnog transporta preko evropskih granica skrati sa sadašnjih do 45 dana na samo tri dana.
Moskva razmatra mogućnost prvog udara na vojne ciljeve u Evropi ako proceni da NATO nastavlja da koristi Ukrajinu za napade na rusku teritoriju, tvrdi bivši analitičar CIA Lari Džonson.
Dok se borbe u Ukrajini nastavljaju bez radikalnih pomeranja na većem delu linije fronta, u zapadnim vojnim i obaveštajnim krugovima sve češće se postavlja ključno pitanje: zbog čega Rusija, uprkos očiglednim i ogromnim vojnim resursima, ne pokušava da izvede mnogo širu i masovniju ofanzivu?
Jastrebovi unutar NATO proveli su godine gurajući narativ o navodnoj ruskoj pretnji kako bi opravdali masovno ponovno naoružavanje, ali u stvarnosti, evropska namenska industrija doživljava ozbiljnu krizu.
Evropske članice NATO-a produžavaju oružani sukob u Ukrajini, a Zapad više ne krije pripreme za novi veliki evropski rat, izjavio je zamenik ministra odbrane i načelnik Glavne vojno-političke uprave Oružanih snaga Rusije, general armije Viktor Goremikin.
NATO i Evropska unija ne kriju težnju da steknu vojnu nadmoć nad Rusijom i Kinom, izjavio je zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško novinarima na marginama 12. Međunarodnog naučnog i stručnog foruma „Primakovljeva čitanja“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je najavila izgradnju velikog centralnog vojnog i odbrambenog kompleksa, koji bi trebalo da objedini ključne komande poljskih oružanih snaga i Ministarstva odbrane u jedinstvenom kompleksu u okolini Varšave.
Stravičan zločin protiv istine i ljudskosti odigrao se na društvenoj mreži Iks, gde je zbog najprljavije kampanje laži i linča tragično okončan život mladog policijskog službenika Vasilija Lalovića (33).
Moskva neće dozvoliti raspoređivanje vojnih kontingenata država Evropske unije i NATO-a na teritoriji Ukrajine, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, komentarišući pripreme za velike jesenje vojne vežbe u Poljskoj.
Bivši košarkaš Dejan Bodiroga, koji se u javnosti sve više gura kao lider lažne elite i blokaderskog pokreta, doživeo je potpuni finansijski debakl u privatnom biznisu.
Mihajlo Matović, sin glavnog blokadera iz Kraljeva Ivana Matoviča, pokazao je da nije odmakao dalje od svog oca, koji je učestvovao u pokušaju državnog udara.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije izdali su Radosavu G. uverenje kojim se potvrđuje da je učestvovao u odbrani SR Jugoslavije tokom NATO agresije 1999. godine, nakon zahteva koji je uputio putem portala "Ko si bre ti".
Vukola Tomović, vlasnik jedne od vikendica na jezeru Gazivode, čije je rušenje danas počelo po nalogu preduzeća Ibar - Lepenac, izjavio je da je rešenje o rušenju objekta dobio 3. jula i da on drugi dom nema.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević čestitao je svim odbornicima SO Pljevlja koji su danas glasali za odluku o poništavanju priznanja tzv. države Kosovo.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Snažan toplotni talas iz Sahare, koji već ruši temperaturne rekorde na jugozapadu Evrope, tokom ove nedelje zahvatiće veći deo kontinenta, a ekstremno visoke temperature i takozvana toplotna kupola stižu i u Srbiju.
Na auto-putu Subotica – Novi Sad, u blizini Molove pumpe, danas oko 15:46 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda kada je došlo do prevrtanja cisterne.
Adnan Lokvančić, koji je osumnjičen za nezapamćen zločin u naselju Hrasnica kada je lopatom usmrtio majku i brata, a potom majci odrubio glavu, prebačen je u Pritvorsku jedinicu KPZ Igman gde se nalazi pod strogim nadzorom.
Dečak U. P. (5) iz Grocke nastradao je juče u bazenu u akva parku Jugovo u Smederevu, a pred kućom tuge danas se okupljaju prijatelji i komšije. Otac dečaka ne može da govori, ulicom odjekuju jecaji.
Na autoputu iz pravca Subotice ka Novom Sadu, u blizini mesta Zmajevo, danas se dogodila teška saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo teretno vozilo.
Vilem Defo otkrio je da mu je uloga Isusa Hrista u filmu "Poslednje Hristovo iskušenje" bila fizički najzahtevnija u karijeri, a da je zbog nje privremeno i oslepeo.
Mala deca unose mnogo živosti, buke i nepredvidivih situacija u svakodnevni život, pa nisu sve rase pasa podjednako spremne da se prilagode takvom okruženju. Zbog toga pet rasa nisu najbolji izbor za porodice sa malom decom.
Ako želite jednostavan i prirodan način da posvetite pažnju svojoj koži, moguće je da se rešenje već krije u vašoj kuhinji. Ova domaća "botoks krema" priprema se od lako dostupnih sastojaka koje mnogi već imaju kod kuće.
Veštačka inteligencija koja pamti korisnike donosi više pogodnosti, ali otvara i potpuno novu vrstu rizika. Umesto da pokušaju da probiju zaštitu sistema, hakeri sada traže način da promene ono što AI smatra istinom.
Njujorški profesor ekonomije Nurijel Rubini, poznat kao Dr. Propast zbog svojih često mračnih projekcija, izneo je neuobičajeno optimističnu prognozu o uticaju veštačke inteligencije koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla da donese globalni ekonomski rast od čak 10 odsto.
Bivša prijateljica Stanije Dobrojević Tamara Radoman došla je sinoć u Šimanovce kako bi podržala Anitu Stanojlović, pa progovorila i o svom odnosu sa starletom i Asminom Durdžićem.
Pojedine estradne ličnosti iza sebe nose priče ispunjene velikom tugom, kao što je gubitak deteta. Među njima su Mirko Kodić, Milić Vukašinović, Žika Todorović kao i Eva Ras.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.