Ruski portal Mediazona i ruski servis Bi-Bi-Sija potvrdili su identitet 239.354 pripadnika ruskih snaga poginulih u ratu u Ukrajini od 24. februara 2022. do 13. avgusta ove godine.
Reč je isključivo o ljudima čiju su smrt novinari i volonteri uspeli pojedinačno da potvrde na osnovu javno dostupnih podataka. Samim tim, ova brojka nije procena ukupnog broja poginulih, već donja granica koja raste kako se pojavljuju novi podaci.
Najveću grupu među identifikovanim poginulima čine dobrovoljci - njih 87.749. Na spisku je i 26.416 zatvorenika koji su regrutovani za odlazak na front, kao i 19.778 mobilisanih vojnika. Prema podacima za 13. avgust, potvrđena je i smrt 7.530 oficira.
Mediazona je već narednog dana ažurirala svoju bazu i broj potvrđeno poginulih oficira podigla na 7.533, što pokazuje koliko se lista brzo menja kako pristižu novi podaci.
Stvarni broj gotovo sigurno je mnogo veći
Mediazona otvoreno upozorava da njihov spisak nije ni približno konačan.
Podaci se skupljaju iz umrlica, objava porodica na društvenim mrežama, regionalnih medija, saopštenja lokalnih vlasti, fotografija sa grobalja i drugih izvora koji omogućavaju da se smrt konkretnog vojnika potvrdi. Svaki slučaj mora da prođe proveru kako ista osoba ne bi bila evidentirana više puta.
Upravo zato između pogibije i pojavljivanja imena u bazi mogu da prođu meseci, pa čak i godine.
Mediazona navodi upečatljiv primer nedelje od 28. novembra do 4. decembra 2024. Za taj period danas znaju za 2.766 poginulih. Tokom same 2024. uspeli su da potvrde svega oko 400 tih smrti, još 1.526 dodato je tokom 2025, a dodatnih 845 tek ove godine.
To znači da podaci za poslednje mesece rata tek treba ozbiljno da porastu.
Od početka 2026. istraživači su u bazu dodali više od 77.000 novih potvrđenih smrti, ali se svega oko deset odsto tih ljudi zaista odnosi na pogibije tokom ove godine. Ogromna većina stradala je između 2022. i 2025, a njihova imena potvrđena su tek sada.
Dronovi napravili ogroman problem sa izvlačenjem tela
Jedan od razloga za sve veće kašnjenje je promena samog rata.
Masovna upotreba FPV dronova stvorila je široke „sive zone“ između ruskih i ukrajinskih položaja u kojima je praktično svako kretanje izuzetno opasno. Zbog toga izvlačenje tela poginulih sa pojedinih delova fronta može mesecima da bude nemoguće.
Ruska vojska je od 2025. sve češće počela da koristi i taktiku infiltracije malih pešadijskih grupa.
Vojnici se u takvim operacijama probijaju duboko između ukrajinskih položaja, često u grupama od svega nekoliko ljudi. Ako poginu, njihova tela ponekad ne mogu da budu pronađena sve dok ruske jedinice ne preuzmu čvrstu kontrolu nad terenom i pomere front kilometrima dalje.
Bez pronađenog tela ili sudske odluke kojom se nestali vojnik proglašava mrtvim nema ni umrlice, a bez nje često nema ni javne objave iz koje bi Mediazona mogla da potvrdi pogibiju.
Datum smrti trenutno je poznat za oko 221.500 ljudi sa spiska, odnosno za približno 93 odsto identifikovanih poginulih.
Zelenski iznosi mnogo veću brojku
Broj od 239.354 ne treba mešati sa procenama ukupnih ruskih vojnih gubitaka, jer one obično obuhvataju poginule, ranjene, nestale i zarobljene.
Volodimir Zelenski je 31. jula izjavio da je Rusija od početka rata pretrpela oko 1,6 miliona ukupnih vojnih gubitaka, od kojih je, prema njegovoj proceni, oko 700.000 poginulih.
U istom intervjuu izneo je i ukrajinske brojke.
- Imamo oko 50.000 poginulih vojnika, a imali smo oko 400.000 ranjenih. Postoji i ogroman broj nestalih - rekao je Zelenski.
Te brojke predstavljaju tvrdnju ukrajinskog predsednika i nisu nezavisno potvrđene.
Ukrajinski Generalštab svakodnevno objavljuje još jednu, mnogo veću statistiku ruskih gubitaka. Prema ažuriranju za 17. avgust, ruske snage su od 24. februara 2022. izgubile oko 1.468.760 ljudi, odnosno još 1.440 tokom poslednja 24 sata. Ta statistika ne predstavlja broj poginulih, već zbirnu procenu gubitaka u ljudstvu.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Andrej Klepač više nije glavni ekonomista ruske državne razvojne korporacije VEB.RF, a njegova smena usledila je samo dan pošto su ruski mediji ponovo preneli njegove dramatične tvrdnje da Rusija gubi tehnološku i ekonomsku trku sa Zapadom i da je čeka ozbiljna društvena kriza.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Blokaderski ''papa'' Vladan Đokić, posle luksuznog odmora, uhvaćen je danas ispred Pravnog fakulteta u Beogradu kako blokira ulicu i doslovno moli za spas od vetiranja!
Nakon što je bivši komandant Vojske Republike Srpske, general Ratko Mladić, dostojanstveno i u miru sahranjen juče na Topčiderskom groblju, tik pored svoje tragično nastradale ćerke Ane, danas se mogu videti venci i suze koje je narod ostavljao juče i danas prepodne.
Srbija je juče ostala bez reči pred scenama koje su ujedinile naciju, a dok su televizije sa nacionalnom frekvencijom izabrali da zaobiđu događaj koji je podigao čitavu zemlju na noge, Informer TV bio je jedini medij koji je narodu omogućio da uživo prati komemoraciju i sahranu generala Ratka Mladića..
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Dnevniku RTS-a gde je oštro i nepokolebljivo odgovorio na besomučne i bolesne napade koji iz dana u dan stižu iz regiona nakon sahrane generala Ratka Mladića.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević posetio je danas Čajetinu, gde se na Sajmu šumarstva obratio okupljenim građanima, šumarima i partnerima "Srbijašuma".
Povodom sramnog poteza ministra spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedina Konakovića, oglasilo se Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, koje je jasno poručilo da Republika Srbija neće podlegati provokacijama i ulaziti u spiralu eskalacije, ali da će pažljivo sagledati sve pravne i političke posledice ovog čina.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Građani koji imaju dugovanja, a očekuju državnu pomoć od 6.000 dinara, prema rečima advokata, ne bi trebalo da strahuju da će im taj novac biti oduzet.
Srbija je u julu ove godine zabeležila manju inflaciju u odnosu na Evropsku uniju (EU) i evrozonu, navodi se u najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Ko je danas prošao kroz gradski park u Pančevu nije mogao da ne primeti ovo "čudo"! Simbol '70-ih godina prošlog veka koji je imao svaki grad kao da je magijom "sleteo" u Pančevo.
Policija u Šapcu je uhapsila N.J. (28) zbog sumnje da pomagao P.Ž. (34) u otmici, zlostavljanju i mučenju N.J. (34) na jednom salašu u Prnjavoru 17. avgusta ove godine.
Svađa zbog parkinga u Beogradu umalo se završila tragedijom. Muškarac N.C (49) brutalno je pretučen nakon što je negodovao zbog nepropisno parkiranih vozila koja su blokirala prolaz, a zadobio je teške telesne povrede. Ono što bi trebalo da bude obična svakodnevna neprijatnost – rasprava oko parking mesta ili blokiranog prolaza – sve češće prerasta u ozbiljne sukobe. Varnice planu za nekoliko sekundi, a posledice mogu biti dramatične.
Od Aleksandra V. (31) iz Užica, koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći kod Ljiga, putem društvenih mreža opraštaju se prijatelji, rodbina i svi koji su ga poznavali i voleli.
Slovenačka policija u Novoj Gorici završila je kriminalističku istragu protiv 20-godišnjeg muškarca i 22-godišnje žene, oboje državljana Srbije, zbog sumnje da su se bavili preprodajom više vrsta narkotika.
Poznati glumac Nenad Okanović otkrio je da ljubavna priča sa suprugom Željanom traje decenijama, a tajna njihovog savršenog braka je što se nikada ne svađaju.
U mnogim domaćinstvima postojali su jednostavni jutarnji rituali koji su se prenosili s generacije na generaciju, a jedan od njih bio je spoj cimeta i jogurta.
Muzička zvezda Jelena Karleuša i bivši fudbaler Duško Tošić poklonili su ćerkama skupoceni nakit iz jedne čuvene juvelirnice, kao poseban znak pažnje povodom važnih porodičnih jubileja.
Voditelj Milan Milošević ponovo je uspeo da nasmeje naciju, duhovitom opaskom upućenoj rijaliti učesnici Slađi Lazić Poršelini na račun njenih estetskih zahvata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.