Ruski portal Mediazona i ruski servis Bi-Bi-Sija potvrdili su identitet 239.354 pripadnika ruskih snaga poginulih u ratu u Ukrajini od 24. februara 2022. do 13. avgusta ove godine.
Reč je isključivo o ljudima čiju su smrt novinari i volonteri uspeli pojedinačno da potvrde na osnovu javno dostupnih podataka. Samim tim, ova brojka nije procena ukupnog broja poginulih, već donja granica koja raste kako se pojavljuju novi podaci.
Najveću grupu među identifikovanim poginulima čine dobrovoljci - njih 87.749. Na spisku je i 26.416 zatvorenika koji su regrutovani za odlazak na front, kao i 19.778 mobilisanih vojnika. Prema podacima za 13. avgust, potvrđena je i smrt 7.530 oficira.
Mediazona je već narednog dana ažurirala svoju bazu i broj potvrđeno poginulih oficira podigla na 7.533, što pokazuje koliko se lista brzo menja kako pristižu novi podaci.
Stvarni broj gotovo sigurno je mnogo veći
Mediazona otvoreno upozorava da njihov spisak nije ni približno konačan.
Podaci se skupljaju iz umrlica, objava porodica na društvenim mrežama, regionalnih medija, saopštenja lokalnih vlasti, fotografija sa grobalja i drugih izvora koji omogućavaju da se smrt konkretnog vojnika potvrdi. Svaki slučaj mora da prođe proveru kako ista osoba ne bi bila evidentirana više puta.
Upravo zato između pogibije i pojavljivanja imena u bazi mogu da prođu meseci, pa čak i godine.
Mediazona navodi upečatljiv primer nedelje od 28. novembra do 4. decembra 2024. Za taj period danas znaju za 2.766 poginulih. Tokom same 2024. uspeli su da potvrde svega oko 400 tih smrti, još 1.526 dodato je tokom 2025, a dodatnih 845 tek ove godine.
To znači da podaci za poslednje mesece rata tek treba ozbiljno da porastu.
Od početka 2026. istraživači su u bazu dodali više od 77.000 novih potvrđenih smrti, ali se svega oko deset odsto tih ljudi zaista odnosi na pogibije tokom ove godine. Ogromna većina stradala je između 2022. i 2025, a njihova imena potvrđena su tek sada.
Dronovi napravili ogroman problem sa izvlačenjem tela
Jedan od razloga za sve veće kašnjenje je promena samog rata.
Masovna upotreba FPV dronova stvorila je široke „sive zone“ između ruskih i ukrajinskih položaja u kojima je praktično svako kretanje izuzetno opasno. Zbog toga izvlačenje tela poginulih sa pojedinih delova fronta može mesecima da bude nemoguće.
Ruska vojska je od 2025. sve češće počela da koristi i taktiku infiltracije malih pešadijskih grupa.
Vojnici se u takvim operacijama probijaju duboko između ukrajinskih položaja, često u grupama od svega nekoliko ljudi. Ako poginu, njihova tela ponekad ne mogu da budu pronađena sve dok ruske jedinice ne preuzmu čvrstu kontrolu nad terenom i pomere front kilometrima dalje.
Bez pronađenog tela ili sudske odluke kojom se nestali vojnik proglašava mrtvim nema ni umrlice, a bez nje često nema ni javne objave iz koje bi Mediazona mogla da potvrdi pogibiju.
Datum smrti trenutno je poznat za oko 221.500 ljudi sa spiska, odnosno za približno 93 odsto identifikovanih poginulih.
Zelenski iznosi mnogo veću brojku
Broj od 239.354 ne treba mešati sa procenama ukupnih ruskih vojnih gubitaka, jer one obično obuhvataju poginule, ranjene, nestale i zarobljene.
Volodimir Zelenski je 31. jula izjavio da je Rusija od početka rata pretrpela oko 1,6 miliona ukupnih vojnih gubitaka, od kojih je, prema njegovoj proceni, oko 700.000 poginulih.
U istom intervjuu izneo je i ukrajinske brojke.
- Imamo oko 50.000 poginulih vojnika, a imali smo oko 400.000 ranjenih. Postoji i ogroman broj nestalih - rekao je Zelenski.
Te brojke predstavljaju tvrdnju ukrajinskog predsednika i nisu nezavisno potvrđene.
Ukrajinski Generalštab svakodnevno objavljuje još jednu, mnogo veću statistiku ruskih gubitaka. Prema ažuriranju za 17. avgust, ruske snage su od 24. februara 2022. izgubile oko 1.468.760 ljudi, odnosno još 1.440 tokom poslednja 24 sata. Ta statistika ne predstavlja broj poginulih, već zbirnu procenu gubitaka u ljudstvu.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas najavila je da će na jesen predložiti najobimnije proširenje sankcija Rusiji od početka rata, kojim bi broj sankcionisanih ruskih osoba, kompanija i organizacija mogao da poraste za čak trećinu.
Turska je poslednjih dana povukla nekoliko poteza koji su izazvali ozbiljno nezadovoljstvo Moskve - od najavljenog transfera američkog oružja Ukrajini, preko zahteva za obustavu napada na brodove u Crnom moru, do naglog smanjenja uvoza ruske nafte.
Andrej Klepač više nije glavni ekonomista ruske državne razvojne korporacije VEB.RF, a njegova smena usledila je samo dan pošto su ruski mediji ponovo preneli njegove dramatične tvrdnje da Rusija gubi tehnološku i ekonomsku trku sa Zapadom i da je čeka ozbiljna društvena kriza.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Rusija ubrzano razvija sopstvenu satelitsku komunikacionu mrežu rasvet, koja bi mogla značajno da promeni način izvođenja napada na ukrajinsku teritoriju, omogućavajući ruskoj vojsci da upravlja bespilotnim letelicama i duboko iza linije fronta.
Pobeda Demokratske stranke na izborima za američki Kongres mogla bi potpuno da uništi planove Donalda Trampa i Vladimira Putina o obnovi rusko-američke ekonomske saradnje, upozorio je ruski politikolog Dmitrij Suslov.
Svetsko tržište nafte doživelo je najveći nedeljni pad cena od početka pandemije koronavirusa 2020. godine, nakon što su najave mogućeg mirovnog sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana podstakle očekivanja da bi uskoro moglo da dođe do normalizacije izvoza energenata iz Persijskog zaliva.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Slovački premijer Robert Fico zapretio je novom tužbom protiv Evropske unije ukoliko Brisel bude zahtevao potpunu obustavu uvoza ruske nafte, istovremeno optužujući pojedine evropske lidere da pokušavaju da ucene Bratislavu uskraćivanjem evropskih fondova zbog njenog odbijanja da finansira Ukrajinu.
Ukrajina se suočava sa demografskom katastrofom koja bi mogla da ostavi trajne posledice po opstanak njenog stanovništva i ekonomije, upozorava britanski Ekonomist, navodeći da bi do 2040. godine broj ljudi na teritorijama pod kontrolom Kijeva mogao da padne na svega 25 miliona.
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da govori isključivo o ukrajinskim civilnim žrtvama, poručivši novinarima u Beloj kući da u ratu stradaju i nedužni ljudi na teritoriji Rusije.
Ruske snage pogodile su tokom noćašnjeg masovnog napada na Kijev Severni most preko Dnjepra, jednu od najvažnijih saobraćajnica ukrajinske prestonice, saopštio je gradonačelnik Vitalij Kličko.
Ukrajina je prestala da objavljuje koliko ruskih balističkih raketa njena PVO uspeva da presretne, a dopisnik nemačkog Velta Ibrahim Nabar tvrdi da je razlog sve lošija statistika koja dodatno uznemirava stanovništvo.
Na proslavi Informera vladala je sjajna atmosfera, a delić veselja i dobrog raspoloženja pokazali su glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, lider opozicije Aleksandar Vučić, v.d. predsednica Srbije Ana Brnabić, kao i brojni gosti.
Predsednica Narodne skupštine i vršilac dužnosti predsednika Srbije Ana Brnabić ukazala je na neviđeno licemerje boljševičkih cenzora iz Regulatornog tela za elektronske medije (REM) koji zabranjuje najgledaniju kablovsku televiziju u Srbiji - Informer televiziju.
Vladimir Radomirović, glavni i odgovorni urednik portala Pištaljka upozorio je na jednu od opasnosti od pobede blokadera na izborima 25. oktobra i konstatovao da ne znamo ko i kako će donositi odluke kada takozvana Studentska lista i formalno preuzme vlast.
Pitanje političke uloge zagrebačkog profesora Aleksandra Maršavelskog, koji je tokom krize u Srbiji pod pseudonimom „Prijatelj studenata” objavljivao tekstove u dnevnom listu „Danas”, otvorilo je i širu raspravu o njegovom uticaju na studentski pokret, političkim ciljevima i razlozima zbog kojih je javnosti uskraćivao svoj identitet.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović ocenio je da će srpski narod skupo platiti naivnost i pobedu blokaderske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji.
Naredne nedelje Srbiju bi moglo da očekuje osetnije otopljenje, ali bi već 14. novembra, moglo da dođe do značajnog preokreta vremena i prodora hladnog vazduha sa severa Evrope.
Podrška redakciji Informera zbog pritisaka kojima je izložena ne prestaje da stiže. Građani se svakodnevno javljaju našoj redakciji, šalju poruke ohrabrenja i upućuju reči podrške glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, kao i svim zaposlenima.
Izraz "biti između čekića i nakovnja" često se može čuti u svakodnevnom govoru, naročito kada se neko nađe u teškoj situaciji, pritisnut zahtevima ili očekivanjima sa dve različite strane.
Raskomadana tela, hemikalije korišćene u pokušajima prikrivanja zločina i brutalni napadi motivisani ljubomorom obeležili su slučajeve koji su potresli javnost u Srbiji, Americi i Velikoj Britaniji.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su N. P. (54) i N.M. (46) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Policija u Herceg Novom uhapsila je D. T. (30) iz tog grada, nakon što su kod njega pronađeni kokain, marihuana i tablete za koje se sumnja da su bile namenjene uličnoj prodaji.
U Manakovoj kući u Beogradu postavljena je izložba o životu i stvaralaštvu Vojislava J. Đurića, jednog od najvećih srpskih istoričara umetnosti, a posebno vizantijske i srpske srednjevekovne umetnosti.
Motocikl koji je korišćen kao vozilo Betmena u filmovima "Mračni vitez" i "Mračni vitez: Povratak" ponuđen je na aukciji filmskih rekvizita, a procenjuje se da bi mogao da dostigne cenu od čak 900.000 funti, odnosno oko 1,07 miliona evra.
Dobitnica prestižnih nagrada Toni, Gremi i Emi, glumica Sintija Erivo, pridružila se ekipi predstojećeg biografskog filma o legendarnom reperu Snup Dogu.
Holivudska glumica Morgan Ferčild (76), koju publika širom sveta pamti kao majku Čendlera Binga iz kultne serije "Prijatelji", pridružila se platformi OnlyFans i tako postala još jedna u nizu poznatih glumica koje su odlučile da isprobaju ovaj način komunikacije sa publikom.
Novi Bluetooth HDT standard donosi brži prenos podataka i revolucionarni pomak u kvalitetu zvuka, a uređaje na tržištu možemo da očekujemo već početkom 2027. godine.
Ovaj recept za brzu večeru kombinuje piletinu, tikvice, pečurke, grčki jogurt i limun, čineći savršen balans ukusa i hranjivih sastojaka uz minimum kalorija.
Prema najnovijem istraživanju za 2027. godinu, evropski gradovi ponovo dominiraju na listi najbezbednijih, a sam vrh zauzeli su Cirih, Amsterdam i Rejkjavik.
Na društvenoj mreži X pojavila se monstruozna poruka upućena muzičkoj zvezdi Jeleni Karleuši, u kojoj se direktno poziva na njeno samoubistvo, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost i oštre reakcije.
Pevač Dragi Domić ispričao je da se na jednoj svadbi susreo sa čudnom situacijom, on je shvatio da je zabavljao goste i na mladinom prethodnom venčanju.
Pevačica Katarina Živković otkrila je da joj je dijagnostikovana insulinska rezistencija, zbog čega je morala iz korena da promeni način ishrane i životne navike kako bi sprečila razvoj dijabetesa.
Katarina Lazić, supruga pevača Darka Lazića, i dalje se teško miri sa bolnom činjenicom da njenog devera Dragana više nema, a priznaje da još uvek nije u potpunosti svesna gubitka koji je zadesio njihovu porodicu.
Komentari