Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Sandej tajms je objavio da su bespilotne letelice proizvedene u dve britanske kompanije isporučene Ukrajini i potom korišćene u kampanji udara na industrijske i vojne ciljeve u samoj Rusiji. To je prvi poznati slučaj korišćenja britanskih dronova za takve napade duboko unutar ruske teritorije.
Među njima je i Njan, mlazni udarni dron koji proizvodi Kalen-Lenc, kompanija u sastavu britanskog odbrambenog giganta BAE Sistems. Sandej tajms navodi da su korišćeni i dronovi još jednog britanskog proizvođača, čije ime list nije objavio iz bezbednosnih razloga.
Moskva: Što se više umešate, veću cenu ćete platiti
Vest je izazvala žestoku reakciju Rusije.
Ruska ambasada u Velikoj Britaniji optužila je London da se svesno odlučio za dalju eskalaciju sukoba i da preko Kijeva pokušava da nanese što veću štetu Rusiji. Moskva britansku podršku ukrajinskim napadima predstavlja kao dokaz sve neposrednijeg učešća Londona u ratu.
„Postupci Londona neizbežno će imati posledice za koje će morati da odgovara“, poručila je ruska ambasada.
Usledilo je još direktnije upozorenje.
„Što je dublje uključen u sukob i što je veća njegova podrška kijevskom terorističkom aparatu, to će veću cenu platiti“, navedeno je u poruci ruske strane.
Moskva je Britaniju optužila i da deluje kao saučesnik u ukrajinskim napadima, dok najnovije izveštaje vidi kao potvrdu da britanska pomoć više nije ograničena samo na odbranu ukrajinske teritorije.
Britanci ne uzmiču: Stojimo uz Ukrajinu
London na rusku pretnju nije odgovorio povlačenjem.
Portparol britanskog Ministarstva odbrane poručio je da Britanija „stoji rame uz rame sa Ukrajinom“ i da će nastaviti da joj obezbeđuje opremu za rat protiv Rusije.
„Britanija stoji rame uz rame sa Ukrajinom i posvećeni smo obezbeđivanju opreme koja joj je potrebna da se odbrani od Putinove ilegalne invazije. Rusija ne bi trebalo da sumnja u odlučnost ove vlade da se suprotstavi ruskoj agresiji, u Ukrajini i protiv Ujedinjenog Kraljevstva i naših saveznika“, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane, prenosi Tajms.
Ukrajina je tokom ove godine drastično povećala broj udara velikog dometa na rusku teritoriju. Mete su rafinerije, vojna industrija, pomorske baze, logistička čvorišta i transportna infrastruktura, dok Kijev tvrdi da tim napadima želi da smanji sposobnost Moskve da finansira i vodi rat.
Prema podacima organizacije AKLED, Ukrajina je u julu izvela tri puta više napada velikog dometa nego u januaru, a ponovljeni udari primoravaju rusku vojsku da PVO raspoređuje na sve većem prostoru.
Na udaru i Vajldberis, šteta se meri milijardama
Jedna od najneobičnijih meta ukrajinske kampanje postao je Vajldberis, najveći ruski internet trgovac.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane tvrdi da je iz stroja izbačeno sedam od deset najvećih logističkih centara ove kompanije. Nezavisne procene ukazuju da se samo vrednost uništene robe može meriti milijardama evra. Konsultantska kompanija Data insajt procenila je da je Vajldberis izgubio robu vrednu do oko 4,9 milijardi evra, dok su ukupni gubici kompanije i prodavaca procenjivani na približno 800 milijardi rubalja.
Foto: Printskrin video
Rojters je ranije naveo da je od sredine jula pogođeno najmanje 20 objekata Vajldberisa, dok su napadi uništili više od 1,18 miliona kvadratnih metara skladišnog prostora i ozbiljno poremetili rad najveće ruske platforme za internet trgovinu.
Kijev tvrdi da Vajldberis preko svoje mreže distribuira robu koja može imati i vojnu namenu, dok kompanija i Moskva osporavaju tvrdnje o njenoj direktnoj ulozi u ratnim operacijama.
Stotine dronova u jednoj noći
Razmere vazdušnog rata poslednjih dana naglo su porasle.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je tokom noći između 14. i 15. avgusta oboreno 598 ukrajinskih dronova iznad 19 ruskih regiona, Crnog i Azovskog mora i Krima. Reč je o tvrdnji Moskve koju nije moguće nezavisno potvrditi u punom obimu.
Sandej tajms navodi da se dronovi velikog dometa sve više koriste zato što su znatno jeftiniji od krstarećih raketa, mogu brzo da se proizvode i lansiraju u velikim rojevima kako bi preopteretili rusku protivvazdušnu odbranu. Britanski list procenjuje da pojedinačni dronovi ovog tipa koštaju između 50.000 i 100.000 funti, dok zamena jedne rakete Storm šedou može koštati više od 750.000 funti.
Najnovije otkriće zato priču podiže na još viši nivo: oružje britanske proizvodnje sada se koristi u ukrajinskoj kampanji udara na ciljeve duboko u Rusiji, Moskva otvoreno preti Londonu posledicama, a Britanija odgovara da neće odustati od podrške Kijevu.
Posle takve razmene poruka pitanje više nije samo koliko daleko mogu da stignu ukrajinski dronovi, već dokle će dve nuklearne sile biti spremne da pomeraju granicu pre nego što sledeći potez izazove mnogo ozbiljniju eskalaciju.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
BH Telekom je na svojoj kablovskoj platformi ukinuo signal javnog servisa RTRS-a, kao i Alternativne televizije, a razlog za ovakvu sramnu odluku je, kako se navodi, emitovanje specijalnog programa povodom sahrane generala Ratka Mladića.
GOSI služba došla je do ekskluzivnog snimka sastanka blokadera iz jednog kafića, a razgovor koji je zabeležen otkriva žestoke sukobe i međusobne optužbe unutar njihovih redova.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Klimatske promene smanjile su pogodna staništa za bumbare u Evropi u proseku za pet odsto, dok na pojedinim područjima taj pad doseže 19 odsto, pokazalo je istraživanje grupe belgijskih naučnika, prema kojem je u Belgiji pogodno stanište za bumbare smanjeno za prosečnih 6,2 odsto.
Zbog sahrane Ratka Mladića danas su na više saobraćajnica u Beogradu uvedene izmene i privremene obustave saobraćaja. Posebne mere odnose se na područje Košutnjaka i Topčidera, dok su promene najavljene i na pojedinim linijama gradskog prevoza.
Republički hidrometeorološki zavod najavljuje toplu i sunčanu prvu polovinu sedmice sa temperaturama do 36 stepeni, dok od četvrtka sledi zahlađenje praćeno kišom i pljuskovima.
Saobraćajna nesreća u kojoj je poginuo još jedan motociklista (30), dogodila se sinoć u Starim Banovcima, u opštini Stara Pazova, kada je najpre došlo do sudara dva automobila.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu uhapsili su Đ. P. (33) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.
Rok publicista i novinar Dušan Vesić (1959-2026) preminuo je nakon duge i teške bolesti, javljaju njegovi prijatelji i saradnici na društvenim mrežama.
Od kultne "Idiokratije" pa sve do revolucionarnog "Matriksa", ovih 10 naučnofantastičnih klasika su nam na jeziv način otvorili oči za sve ono što danas živimo.
Pevač Radiša Trajković Đani ponovo je uspeo da nasmeje naciju snimkom u ženskim papučama na visoku platformu, dok stoji pored automobila koji je kupio supruzi Slađi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.