Rusija bi već početkom 2027. godine mogla da formira snažnu udarnu grupaciju za novu ofanzivu iz pravca severa, prema Kijevskoj i Černigovskoj oblasti, ukoliko prethodno sprovede novi talas mobilizacije, izjavio je zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Vadim Skibicki.
Skibicki je u intervjuu za RBK Ukrajina naglasio da u ovom trenutku nema ni potrebnih ruskih snaga ni obaveštajnih pokazatelja koji bi ukazivali da je takva operacija neposredno pred početkom. Međutim, prema njegovoj proceni, situacija bi mogla naglo da se promeni ukoliko Moskva posle izbora pokrene novu mobilizaciju.
Pominje se februar 2027.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba svoju procenu zasniva i na iskustvu iz 2022. godine.
Rusija je tada delimičnu mobilizaciju pokrenula u drugoj polovini septembra, a jedinice sastavljene od mobilisanih vojnika koje su mogle da budu uvedene u borbu počele su u većem broju da stižu na front tokom decembra 2022. i januara 2023. godine.
Skibicki smatra da bi sličan period bio potreban i sada za stvaranje nove udarne grupacije.
Foto: Printscreen
Vadim Skibicki
- Ako agresor ove godine sprovede novi talas mobilizacije, oni mogu da pripreme snažnu udarnu grupaciju bliže februaru, početkom sledeće godine. To ne isključuje mogućnost da ruska komanda izvede takvu operaciju u februaru, znajući Putinovu ljubav prema simboličnim datumima - rekao je Skibicki.
Upravo je 24. februara 2022. godine počela ruska specijalna vojna operacija i tadašnji prodor ruskih snaga prema Kijevu, na šta se Skibicki direktno pozvao obrazlažući zašto pominje februar kao mogući termin.
Ipak, upozorio je da čitava računica zavisi od toga da li će mobilizacije uopšte biti i koliko ljudi bi njome bilo obuhvaćeno.
„Nema vojske za takvu operaciju“
Na direktno pitanje može li Rusija još tokom 2026. godine da krene u novu ofanzivu iz pravca severa, Skibicki je odgovorio da to teoretski jeste moguće, ali da obaveštajni podaci trenutno ne ukazuju na takav scenario.
- Teoretski da, ali u praksi nema uslova, indikatora koji bi pokazivali da su spremni za ovu operaciju, nema vojske za to - rekao je Skibicki.
Prema podacima ukrajinske vojne obaveštajne službe, ruska grupacija koja učestvuje u sukobu trenutno ima oko 670.000 pripadnika borbenog sastava, uz još približno 65.000 ljudi u operativnoj rezervi. Skibicki tvrdi da se taj broj već duže vreme bitnije ne menja.
Problem je, prema njegovim rečima, u tome što sadašnji priliv novih vojnika nije dovoljan da bi Rusija istovremeno nadoknađivala gubitke i stvarala potpuno nove velike formacije.
Ukrajinska obaveštajna služba procenjuje da su ruski gubici u julu iznosili najmanje 40.000 poginulih i ranjenih, dok je približno 39.000 ljudi u istom mesecu potpisalo ugovor sa ruskim Ministarstvom odbrane. Reč je o ukrajinskim procenama koje Moskva nije potvrdila.
Sve bi mogla da promeni nova mobilizacija
Skibicki tvrdi da ruska komanda bez dodatne mobilizacije nema dovoljno ljudstva da postojeće brigade pretvara u divizije i istovremeno stvara nove formacije.
- Bez mobilizacije oni ne mogu da formiraju nove jedinice - rekao je zamenik načelnika ukrajinske vojne obaveštajne službe.
Prema njegovim navodima, Moskva je za 2026. godinu postavila cilj da regrutuje oko 409.000 ljudi, ali bi eventualna nova mobilizacija predstavljala sasvim drugačiji korak i omogućila stvaranje dodatnih snaga koje sada ne postoje.
Zbog toga poruka iz Kijeva zasad nije da je nova bitka za prestonicu već odlučena, već da bi februar 2027. mogao da postane opasan trenutak ukoliko Rusija prethodno pokrene veliki talas mobilizacije i nekoliko narednih meseci iskoristi za formiranje udarne grupacije na severu.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor ocenio je da poslednje poruke Vladimira Putina pokazuju da Moskva više ne namerava da vodi sukob u Ukrajini na isti način kao prethodnih godina, već da se priprema za odlučniju fazu rata.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Ruski dron pogodio je zgradu Nacionalne akademije nauka Ukrajine u samom centru Kijeva, gde je izbio veliki požar, najmanje jedna žena je poginula, a spasilačke ekipe tragaju za ljudima koji su u trenutku udara mogli da se nalaze u objektu.
Snažna eksplozija odjeknula je tokom noći u Kijevu, gde je posle udara bespilotne letelice pogođena skladišna zgrada u Solomjanskom okrugu i izbio veliki požar, dok ruski izvori tvrde da se u objektu nalazila municija.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je tokom noći pogođen data-centar „Kosmonova“, za koji tvrdi da je podržavao mobilni internet i sisteme Starlink koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Na mrežama su se pojavili novi snimci ruskih udara na Kijev i Kijevsku oblast, među kojima je i trenutak udara u objekat povezan sa data-centrom, kao i veliki požar u magacinu logističkog partnera Mekdonaldsa u Brovarskom okrugu.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom monstruoznih napada na kandidata za premijera Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, koji dolaze direktno iz Hrvatske i regiona.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", tokom obilaska radova na putu Brestovac-Selište je govorio i aktuelnoj situaciji u vezi sa gradonačelnikom Beograda Aleksandrom Šapićem i njegovim sukobom s blokaderima.
Šumadija je kraj u kome šljiva nije samo voće. Ona je deo pejzaža, tradicije, domaćinstva i načina života koji se decenijama prenosi sa generacije na generaciju.
Maske sa blokaderske liste padaju brže nego ikada, a najnovija potvrda opasne prevare i tajkunsko-blokaderskih manipulacija stigla je sa mesta sa kog su se najmanje nadali!
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da nije napao odbornicu pokreta Kreni-Promeni Tatjanu Mićić i zatražio od nadležnih da se utvrdi istina o sinoćnjem incidentu navodeći da je spreman i da će uvek biti dostupan policiji i tužilaštvu da se utvrdi do kraja šta se desilo.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Muškarac M. Ć. (40), koji je juče ujutru teško ranjen hicem iz pištolja u kragujevačkom naselju Novi Bubanj, pogođen je u stomak i u ovim trenucima se nalazi u kritičnom stanju, dok se lekari u Jedinici intenzivnog lečenja UKC Kragujevac i dalje lavovski bore za njegov život.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Vasilije B. (47), koji je optužen za ubistvo Željka K. u selu Senaja kod Mladenovca 24. januara 2025. godine, jer ga je posle svađe na Tik Toku udario autom na ulici, negirao je juče u Višem sudu u Beogradu da je izvršio to krivično delo.
Nesnosan smrad koji se širio polupraznom ćelijom broj 119 na VII. odeljenu Remetinečkog zatvora, u kojoj su tog trenutka u ranim popodnevnim satima nakon ručka bila tri zatvorenika, dok su ostali bili u dvorišnom delu na svežem vazduhu, bio je povod da se dvojica cimera sukobe.
Superstar TV od 5. oktobra otvara novu jesenju programsku šemu, u kojoj publiku očekuju premijere domaćih serija različitih žanrova, ali i povratak jednog od najprepoznatljivijih hitova kanala – "Državnog službenika", sa četvrtom sezonom.
Rim je proglašen najboljom destinacijom za ljubitelje knjiga, zahvaljujući bogatoj ponudi koju čini čak 326 knjižara, 87 biblioteka i blizu 900 književnih tura.
Britanski regulator tržišta dozvolio je danas da deo tužbe potrošača protiv kompanija Epl i Amazon bude nastavljen zbog navodnog ograničavanja konkurencije pri prodaji Eplovih proizvoda na Amazonu u Velikoj Britaniji.
Pevačica Sanja Vučić pojavila se sinoć na gradskom događaju gde ju je dovezao kolega iz žirija "Zvezde Granda", Aleksandar Milić Mili, a ovo nije prošlo nezapaženo.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.