Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov, koga je predsednik Volodimir Zelenski smenio u julu, zatražio je da Ukrajina pronađe način da održi izbore čak i dok traje rat, čime je otvorio jedan od najozbiljnijih unutrašnjih političkih izazova za vlast u Kijevu od početka sukoba 2022. godine.
Fedorov, koji je godinama važio za jednog od najbližih saradnika Zelenskog, poručio je u video-obraćanju da dugotrajan rat ne može da znači i beskonačno zamrzavanje političkog života zemlje.
On je zatražio uspostavljanje „legalnog, bezbednog i realnog mehanizma“ koji bi omogućio „obnavljanje punog demokratskog procesa čak i u uslovima dugotrajnog rata“.
- Kako država treba da funkcioniše ako rat traje godinama? I sledeće pitanje: ako rat potraje još godinu, dve ili tri, može li Rusija faktički da dobije pravo da određuje kada će Ukrajinci ponovo moći da biraju svoju vlast? Uveren sam da ne može. Demokratija ne može da bude talac Rusije - poručio je Fedorov.
Fedorov otvorio pitanje koje Kijev godinama odlaže
Njegov zahtev udara direktno u jedno od najosetljivijih pitanja ukrajinske politike.
Izbori u Ukrajini nisu održavani od početka rata, pošto zakon ne dozvoljava njihovo sprovođenje dok je na snazi ratno stanje. Predsednički izbori koji bi u redovnim okolnostima bili održani 2024. nisu raspisani, a Zelenski je ostao na funkciji i nakon isteka prvobitnog petogodišnjeg mandata.
Zelenski je do sada tvrdio da izbori ne mogu da budu održani dok traje ratno stanje, pozivajući se upravo na zakonska ograničenja i bezbednosne probleme koje bi glasanje tokom rata donelo.
Fedorov sada, međutim, praktično traži da se pronađe izlaz iz tog problema umesto da se izbori odlažu do završetka sukoba.
- Rusija ne želi samo da nam uzme zemlju. Ona želi da dokaže da ukrajinski model slobode ne funkcioniše. Upravo zato Ukrajina mora da dokaže suprotno - rekao je bivši ministar.
On nije objavio da će se kandidovati za predsednika, ali njegov istup dolazi u trenutku kada je njegov politički položaj naglo ojačao posle sukoba sa vrhom vlasti i smene iz Ministarstva odbrane.
Od Zelenskijevog čoveka do najvećeg unutrašnjeg izazova
Fedorov je godinama bio jedan od najprepoznatljivijih ljudi Zelenskijevog tima. Pre Ministarstva odbrane vodio je digitalnu transformaciju zemlje i bio jedan od glavnih ljudi zaduženih za ubrzano uvođenje novih tehnologija i bespilotnih sistema u ukrajinsku vojsku. Za ministra odbrane postavljen je u januaru 2026. godine.
Ali samo šest meseci kasnije usledio je raskid.
Zelenski ga je u julu uklonio sa mesta ministra odbrane, posle ozbiljnog sukoba Fedorova sa tadašnjim glavnokomandujućim Oružanih snaga Ukrajine Aleksandrom Sirskim oko načina vođenja rata i reforme vojske. Fedorov je nakon smene javno napao Sirskog, a njegovo uklanjanje iz vlade izazvalo je proteste u ukrajinskim gradovima.
Pritisak je potom prerastao u ozbiljnu političku krizu, a Zelenski je na kraju smenio i Sirskog.
Fedorovu su posle odlaska iz Ministarstva odbrane nuđene druge funkcije, ali je on javno poručio da nije zainteresovan i da bi pristao samo na povratak na čelo Ministarstva odbrane.
Sada je otišao korak dalje.
Umesto spora oko jedne ministarske funkcije ili načina komandovanja vojskom, Fedorov je otvorio pitanje samog političkog sistema i trenutka u kojem građani Ukrajine treba ponovo da dobiju mogućnost da biraju vlast.
Njegov zahtev za izborima prvi je takav javni poziv nekog političara njegovog ranga od početka ruske vojne operacije 2022. godine. Rojters ocenjuje da njegov nastup predstavlja najveći unutrašnji politički izazov Zelenskom od početka rata.
Fedorov pritom svoju poruku nije predstavio kao zahtev da se izbori održe bez obzira na bezbednosne uslove, već kao zahtev da država pronađe model kojim bi mogli da glasaju vojnici, milioni Ukrajinaca koji se nalaze u inostranstvu, kao i stanovništvo u oblastima neposredno uz front.
Suština njegove poruke, međutim, mnogo je politički eksplozivnija: ako rat potraje još godinama, tvrdi Fedorov, Moskva ne sme svojim vojnim delovanjem faktički da određuje koliko dugo će Ukrajina biti bez izbora.
- Demokratija ne može da bude talac Rusije - poručio je.
Ruski višenamenski lovac Su-35S ušao je duboko u vazdušni prostor pod kontrolom Ukrajine u Sumskoj oblasti, preleteo područje naselja Ugrojidi, lansirao krstareću raketu H-59/69 prema gradu Sumi, a zatim se bez presretanja vratio u Kursku oblast, navode izvori koji prate kretanje vojnih letelica.
Slab zemljotres koji je pogodio Poltavsku oblast pokrenuo je na ukrajinskim društvenim mrežama spekulacije da je podrhtavanje tla možda povezano sa podzemnim testiranjem nuklearnog oružja, ali za takve tvrdnje zasad nema potvrđenih dokaza.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Ukrajinski poslanik Aleksej Gončarenko žestoko je napao sistem protivvazdušne odbrane posle ruskog udara na zgradu Nacionalne akademije nauka u centru Kijeva, ocenivši da je situacija došla dotle da je nebo iznad ukrajinske prestonice „praktično potpuno pod kontrolom Rusije“.
Ruski udarni dron pogodio je područje kod međunarodnog prelaza Jagodin–Dorohusk u Volinjskoj oblasti, svega nekoliko stotina metara od granice sa Poljskom, nakon čega je Varšava podigla vojnu avijaciju i stavila PVO i radarske sisteme u stanje pripravnosti.
NATO lovci koji čuvaju vazdušni prostor baltičkih država šest puta su tokom prošle nedelje podizani zbog ruskih aviona koji su leteli iznad međunarodnih voda Baltika bez prijavljenih planova leta i sa isključenim transponderima, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Za informaciju koja bi dovela do lokacije komandanta ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema Roberta "Mađara“ Brovdija navodno je ponuđeno čak 20 miliona dolara preko postsovjetskih kriminalnih mreža, tvrde pripadnici njegove formacije u razgovoru za Volstrit žurnal.
Posle ruskog udara na skladišni objekat u Brovarskom rejonu Kijevske oblasti u vazduhu je registrovana povećana koncentracija amonijaka, zbog čega su vlasti pozvale stanovništvo da zatvori prozore i vrata, ugasi klima-uređaje i što manje boravi napolju.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski višenamenski lovac Su-35S ušao je duboko u vazdušni prostor pod kontrolom Ukrajine u Sumskoj oblasti, preleteo područje naselja Ugrojidi, lansirao krstareću raketu H-59/69 prema gradu Sumi, a zatim se bez presretanja vratio u Kursku oblast, navode izvori koji prate kretanje vojnih letelica.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Sve žešći sukobi unutar blokaderskog pokreta prelili su se i na društvene mreže, gde se njihovi pripadnici međusobno javno prozivaju, optužuju i jedni drugima poručuju da su se raspali.
Blokaderi su optuživali Aleksandra Vučića za ubistva, trgovinu drogom, krađu, a jedino krivično delo koje su mu "našli" je obilazak sela i pomilovanje blokadera
Grupa opozicionara izazvala je neviđeni skandal u Valjevu kada su usred održavanja minuta ćutanja za pokojnog generala Ratka Mladića oni ustali i napustili prostoriju.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se o incidentu u kojem je učestvovao Aleksandar Šapić, a u kojem su ga, kako je sam rekao, napali Tatjana Mićić iz pokreta "Kreni-Promeni", kao i njen suprug.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć u novopazarskom naselju Izbice, kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletelo sa puta, nakon čega je izbio požar.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Priprema za intimni odnos ne mora da podrazumeva sate sređivanja, biranje posebnog donjeg veša ili pokušaj da izgledate savršeno. Mnogo važnije je da se osećate prijatno, opušteno i sigurno sa osobom pored sebe.
Ako vam se čini da se prašina vraća čim je obrišete, postoji jednostavan trik koji možete isprobati. Sve što vam je potrebno su voda i svega nekoliko kapi glicerina.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.