Ruska vojska izvela je tokom noći masovni kombinovani udar na vojnoindustrijska preduzeća, logističke centre i skladišta u Kijevu i Kijevskoj oblasti.
Ministarstvo odbrane Rusije sada je objavilo detaljan spisak ciljeva, među kojima su pogoni povezani sa raketama „Flamingo“, fabrika „Antonov“ i skladište sa termobaričnim bombama i municijom za teške ukrajinske dronove.
„Oružane snage Ruske Federacije izvele su masovni udar visokopreciznim oružjem kopnenog, vazdušnog i pomorskog baziranja i bespilotnim letelicama velikog dometa na preduzeća vojne industrije, transportno-logistički centar i skladišta u Kijevu i Kijevskoj oblasti“, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
Jedna od meta, prema tvrdnjama Moskve, bilo je skladište municije u kojem su se nalazile termobarične avionske bombe M-900, protivtenkovske mine i municija namenjena teškim bespilotnim letelicama tipa „Baba Jaga“. Ruska strana nije objavila podatke o količini uništene municije niti posledicama udara na samom objektu.
Ponovo udar na „Flamingo“
Na spisku pogođenih objekata nalazi se i industrijsko preduzeće „Fajer point“, koje Moskva povezuje sa proizvodnjom ukrajinskih dalekometnih bespilotnih sistema i raketa „Flamingo“.
Prema ruskom Ministarstvu odbrane, u tom preduzeću proizvodile su se komponente za udarne dronove srednjeg i velikog dometa, dok su se istovremeno sklapali i skladištili raketni ubrzivači koji se koriste na krstarećim raketama „Flamingo“.
Ovo nije prvi ruski udar na objekte koje Moskva povezuje sa proizvodnjom tog sistema. Ministarstvo odbrane Rusije je i 16. avgusta tvrdilo da je pogodilo „Fajer point“, navodeći tada da se u njegovim pogonima proizvode komponente, bojeve glave i čvrstogorivni ubrzivači za „Flamingo“.
Još jedna meta najnovijeg napada bio je trgovačko-skladišni kompleks kompanije „Ukrspetsistems“. Prema podacima ruskog Ministarstva odbrane, tamo su se proizvodile komponente i sklapale udarne bespilotne letelice avionskog tipa.
Na udaru i „Antonov“
Rusko Ministarstvo odbrane navelo je da je pogođeno i državno preduzeće „Antonov“, kao i još jedno montažno preduzeće vazduhoplovne industrije.
Moskva tvrdi da su kapaciteti „Antonova“ korišćeni ne samo za proizvodnju letelica sa posadom već i bespilotnih sistema, uključujući dalekometne dronove avionskog tipa An-196 „Ljuti“.
U Kijevskoj oblasti pogođen je i transportno-logistički centar u Martusovki, odnosno kompleks kompanije „Zamler grup“, dok je u Brovarima gađano skladište goriva. Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da se tamo nalazilo do 8.000 kubnih metara goriva namenjenog Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Udari se proširili i na ukrajinske luke
Napad na Kijev nije bio izolovan od udara na drugim pravcima.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su još u sredu uveče pogođena skladišta sa vojnom opremom u lukama Černomorsk i Južni, čime je nastavljen pritisak na pomorsku logistiku Ukrajine.
Rusija je prethodno saopštila i da je u Černomorsku udarnim bespilotnim letelicama pogođen teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio oružje i municiju za OSU, kao i skladišta sa vojnom imovinom.
Ukrajinski mediji su tokom najnovijeg napada izveštavali i o upotrebi balističkih raketa. Problem odbrane od takvih projektila Kijev je i ranije javno priznao.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski početkom avgusta saopštio je da je tokom jednog od prethodnih velikih ruskih napada ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila samo jednu od 27 balističkih raketa, navodeći kao razlog nedostatak raketa za američke sisteme „patriot“.
Rusko Ministarstvo odbrane više puta je saopštavalo da udare na vojnu industriju, skladišta, energetsku i transportnu infrastrukturu izvodi sa ciljem smanjivanja vojno-ekonomskih mogućnosti Ukrajine.
Za takve operacije koriste se udarne bespilotne letelice i visokoprecizno oružje velikog dometa kopnenog, vazdušnog i pomorskog baziranja, a najnoviji napad na Kijev pokazuje da su u istom talasu ponovo gađani proizvodnja naoružanja, skladišta municije i goriva, vazduhoplovna industrija i logistički pravci OSU.
Najmanje petoro ljudi poginulo je tokom noćašnjeg masovnog ruskog raketnog udara na Kijev i širi Kijevski region, dok su najmanje 23 osobe povređene u ukrajinskoj prestonici, saopštile su ukrajinske vlasti.
Veliki požar izbio je kod Borispolja, u Kijevskoj oblasti, nakon novog ruskog udara, a prema navodima ruskih izvora, pogođen je važan logistički i skladišni kompleks.
Povratak generala Sergeja Surovikina iz Afrike i njegov navodni sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom mogli bi da budu signal da se Moskva sprema za mnogo žešću fazu rata u Ukrajini.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Video-snimak koji poredi odnos prema porodici kod pristalica blokadera i pristalica Aleksandra Vučića, jasno prikazuje dve suprotstavljene slike društva, sa posebnim akcentom na porodične vrednosti, vaspitanje i međusobno poštovanje.
Glavni kolovođa uličnih blokada u Pančevu i dugogodišnji preletač - nekadašnji predsednik lokalnog DS-a, potom predsednik LDP-a, a danas odbornik opozicije - zvanično je postao član Izborne komisije grada Pančeva i to ni manje ni više nego na predlog Albanske koalicije ("Koalicioni Shqiptar").
Kod Velikog parka u Kragujevcu postavljen je štand na kojem se okupilo oko 250 blokadera koji ponovo maltretiraju građane, dok svojim skaradnim parolama pokazuju pravo lice.
Kao po komandi, blokaderska glasila, N1, Nova.rs i Danas sinhronizovano su lansirali identične naslove u kojima su Vučićevu ironiju o lažnim istraživanjima opozicionih analitičara preneli kao njegovu ozbiljnu tvrdnju.
U emisiji „Takovska 10“ na RTS-u večeras se vodila predizborna debata o položaju Srba u zemljama regiona i odnosu Srbije prema svom narodu izvan njenih granica.
Kandidat sa tzv. Studentske liste Radomir Saičić prilikom gostovanja na RTS-u izbegao je odgovor na pitanje o Rusiji, čime je potvrdio da bi blokaderi uveli sankcije Rusiji kada bi se dokopali vlasti.
Nosilac liste "Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas za Informer TV da će, ukoliko dobije podršku građana, sprovesti plan za ravnomerni regionalni razvoj zemlje, koji obuhvata velika ulaganja u turizam na jugu Srbije, subvencije za kupovinu kuća i stanova, obnovu domaće prerađivačke industrije, kao i izgradnju ključne saobraćajne i tehnološke infrastrukture.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić rekao je za Informer TV da će besplatne stomatološke usluge u Srbiji početi od marta meseca 2027. godine.
Skoro svako ko je kupovao nove gume primetio je tanke obojene pruge po gaznoj površini, a malo ko zna da one nemaju veze s estetikom već isključivo služe tokom proizvodnje.
Mesec dana nakon teške saobraćajne nesreće u kojoj je život izgubio pevač Goran Maksimović, došlo je do značajnog preokreta u istrazi. Slučaj je iz nadležnosti Osnovnog javnog tužilaštva zvanično preuzelo Više javno tužilaštvo u Šapcu, i to nakon što su pristigli rezultati obavljenih analiza.
U Višem sudu u Podgorici nastavljeno je suđenje Nikoli Petroviću, optuženom za ubistvo Ivana Milačića, a pred sudsko veće izneti su novi dokazi i saslušani svedoci ubistva, a postupak jedne svedokinje izazvao je muk u sudnici.
U nastavku suđenja "vračarskoj grupi" za tri ubistva i šest pokušaja likvidacija, javno su prikazane presretnute poruke sa "Skaj" aplikacije koje je vođa klana Nikola Vušović, zvani Džoni sa Vračara, u decembru 2019. slao osobi koju oslovljava sa "kumice", inače devojci Marka Drakule, optuženog da je postavio bombu pod auto Lazara Vukićevića.
Žena koja tvrdi da ju je britanski glumac i komičar Rasel Brend seksualno napao opisala je, u nastavku suđenja, navodni napad kao "nasilan" i "mahnit".
Slavka Štimca i Svetislava Buleta Goncića posle gotovo pola veka ponovo je spojio reditelj Dejan Karaklajić, sa kojim su sarađivali još na filmu "Zimovanje u Jakobsfeldu", dok je radio kao asistent reditelja Branka Bauera.
Nekada su se zbog omiljene serije otkazivali izlasci i ostajalo budno do kasno u noć, a danas deo mladih tvrdi da nema ni vremena ni strpljenja da pogleda jednu epizodu do kraja.
Mačak San-San iz Kine postao je prava internet zvezda zahvaljujući neobičnom izgledu i očima koje je teško zaboraviti. Jedno oko mu je jarkoplavo, dok drugo krase zelene i ćilibarske nijanse, zbog čega izgleda zaista posebno.
Kambodža, zemlja poznata po veličanstvenim hramovima i istoriji drevne slave, ujedno je i područje bogato misterijama i mitovima koji se opiru jednostavnim tumačenjima.
Jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao Baka Prase, otkrio je da je nakon kraha ljubavi imao brojne afere, ali i da se odao alkoholu, zbog čega se našao u situacijama koje danas i sam opisuje kao haotične.
Voditeljka Dušica Jakovljević odlučila je da ispravi ono čime nije bila zadovoljna nakon prethodne operacije nosa, a novi snimak koji je objavila na društvenim mrežama pokrenuo je nagađanja da je ponovo otišla pod nož.
Voditeljka Jovana Jeremić otkrila je kako zamišlja svoju sahranu, a njena izjava da umesto tugovanja i naricanja želi žurku sa posebnim dres-kodom privukla je pažnju javnosti.
Pevačica Mari Mari prošla je kroz izuzetno težak period 2011. godine, kada je njena ćerka Una, tada stara svega devet meseci, pala sa visokog kreveta i zadobila frakturu lobanje, zbog čega je morala na operaciju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.