Na dnu Severnog i Baltičkog mora, u nemačkim vodama, leži oko 1,6 miliona tona stare municije, a metalni omotači bombi, mina i granata posle više od osam decenija ubrzano propadaju i ispuštaju otrovne materije u more.
Naučnici su proizvode razgradnje TNT-a već pronašli u ribama, školjkama, pa čak i u tkivu nasukanih kitova, dok se kod riba koje žive oko pojedinih odlagališta beleži dramatično veća učestalost promena na jetri.
Ogroman deo tog arsenala nije završio u moru tokom borbi. Posle kapitulacije nacističke Nemačke 1945. godine Saveznici su velike količine nemačkog naoružanja namerno potopili uz obalu kako bi ga se što brže rešili. Na morskom dnu ostale su i mine, neeksplodirane avionske bombe, torpeda, municija sa potopljenih ratnih brodova i druga sredstva iz oba svetska rata.
Decenijama je glavni strah bio da bi neka od tih sredstava mogla da eksplodiraju. Danas naučnike mnogo više brine ono što iz njih polako curi.
TNT izlazi iz bombi i ulazi u morski svet
Toksikolog sa Univerziteta u Kilu Edmund Maser upozorava da korozija više nije teorijski problem.
- Jasno je da zbog korozije tih predmeta jedinjenja ulaze u morski ekosistem i morski svet - rekao je Maser za Dojče vele, dodajući da je reč o materijama koje mogu biti otrovne i kancerogene.
Među najproblematičnijim supstancama nalazi se TNT, odnosno trinitrotoluen.
Jern Šarsak iz nemačkog Instituta Tinen istraživao je ribe iz područja oko potopljene municije i u njima pronašao TNT ili proizvode koji nastaju njegovom razgradnjom.
Količine su za sada veoma male i mere se u nanogramima. TNT nije pronađen u svakoj ribi, ali se njegovi tragovi ponavljaju upravo na mestima na kojima na dnu leže velike količine stare municije. Institut Tinen potvrđuje da ribe iz nemačkih voda preuzimaju štetne materije iz potopljenog oružja, posebno eksplozive.
- Nivo je nizak. Ali je prisutan - rekao je Šarsak.
Ribe izgledaju zdravo, a onda pogledaju jetru
Na prvi pogled nema znakova masovnog trovanja.
Ribe koje istraživači izvlače iz mora uglavnom ne izgledaju bolesno i nemaju neuobičajeno veliki broj virusnih, bakterijskih ili parazitskih oboljenja.
Problem se pojavljuje kada se pogleda dublje.
Foto: Shutterstock
Riba
- Ono što vidimo jesu tumori na jetri - rekao je Šarsak.
Maserov tim, zajedno sa Institutom Alfred Vegener, utvrdio je promene na jetri kod više od 50 odsto riba koje žive oko pojedinih mesta na kojima je potopljena municija i oko olupina.
Na kontrolnim područjima takve promene zabeležene su kod svega jedan do dva odsto riba.
To samo po sebi ne znači da je svaka promena izazvana TNT-om niti da svaka predstavlja rak, ali razlika između područja zatrpanih municijom i drugih delova mora dovoljno je velika da naučnici problem pomno prate.
Otrov stigao i do kitova
Ni školjke nisu pošteđene.
Kod njih su pronađeni biohemijski pokazatelji oksidativnog stresa. Kada organizam razgrađuje TNT, mogu nastati veoma reaktivni oblici kiseonika sposobni da oštećuju belančevine, masti, pa čak i DNK.
Maser upozorava da takva oštećenja mogu predstavljati jedan od koraka koji vode ka nastanku raka.
Još ozbiljniji signal stigao je iz uzoraka dva nasukana kita.
U njihovom tkivu pronađena su jedinjenja povezana sa TNT-om, što pokazuje da materije iz municije više ne ostaju samo neposredno oko zarđalih bombi na morskom dnu, već prolaze kroz lanac ishrane sve do velikih predatora.
- To znači da su ta jedinjenja stigla do predatora na vrhu lanca - rekao je Maser.
Da li je opasno jesti ribu?
Upravo tu se nameće najvažnije pitanje za ljude – ako TNT ulazi u morski lanac ishrane, da li riba iz Severnog i Baltičkog mora postaje opasna za jelo?
Za sada – ne.
I Maser i Šarsak naglašavaju da su pronađene koncentracije isuviše male da bi predstavljale neposrednu opasnost za čoveka. Posebno su niske u ribljim filetima, odnosno delovima koje ljudi najčešće jedu.
Foto: YouTube video printscreen
Šarsak kaže da bi čovek morao da pojede veoma velike količine ribe da bi dostigao nivo izloženosti koji bi mogao da predstavlja rizik.
Problem, međutim, nije današnji nivo zagađenja, već ono što može da se dogodi kada još više metalnih omotača potpuno istruli.
Najgore možda tek dolazi
Šarsak upozorava da municija nastavlja da korodira i da sve veće površine eksploziva ostaju potpuno nezaštićene i izložene morskoj vodi.
To znači da bi količina otrovnih materija koja izlazi iz bombi mogla da raste.
Posebno je problematično Baltičko more. Za razliku od Severnog mora, tamo su strujanja slabija i voda se sporije razmenjuje, pa se zagađujuće materije teže razređuju i duže zadržavaju u istom području.
Maserov tim pronašao je zabrinjavajući trend upravo proučavanjem starih, sačuvanih uzoraka školjaka.
Istraživači su pregledali materijal koji seže sve do 1985. godine i utvrdili da je zagađenje povezano sa TNT-om od približno 2000. do 2022. godine neprestano raslo.
Njegova procena je da bi za dve, tri ili četiri decenije koncentracije mogle da dostignu nivo koji bi predstavljao problem i za ljude koji jedu ribu i druge morske plodove.
Milioni tona još nisu ni tačno pronađeni
Dodatni problem je što Nemačka čak ni ne zna tačno gde se nalazi najveći deo tog arsenala.
Istraživač GEOMAR-a Torsten Fraj i njegove kolege identifikovali su 484 poznate ili potencijalne gomile municije na samo dva područja Baltičkog mora.
Od ukupno procenjenih 1,6 miliona tona u nemačkim vodama, približno 1,5 miliona tona još nije precizno kartirano.
Dugo se verovalo da je najbolje ne dirati bombe ako ne predstavljaju neposrednu eksplozivnu opasnost.
Sada se pristup menja, jer čekanje znači da će eksploziv ostati bez metalnog omotača koji danas još omogućava njegovo vađenje sa dna.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Kijev više nema dovoljno raketa „patriot“ kojima može da zaustavlja ruske balističke projektile, a britanski Gardijan piše da energetska infrastruktura ukrajinske prestonice pred novu zimu deluje praktično nezaštićeno, dok stanovnici već gomilaju generatore, baterije i električne grejalice.
Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
U Skupštini Srbije, nešto posle 10 časova, počela je konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj su potvrđeni mandati i bira se novo rukovodstvo, a kojoj prisustvuje 244 kandidata za poslanike.
Lider opozicije Aleksandar Vučić žestoko je kritikovao izlaganje poslanika Studentske liste Jugoslava Gašića, koji je predložio Aleksandra Čupića za predsednika Skupštine Srbije.
Jovo Bakić, šef poslaničke grupe "Studentska lista - Studenti pobeđuju", odbio je da se izvini za skandalozan napad Marije Radovanović, bivšeg sekretara Medicinskog fakulteta na glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Zamenik šefa poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Milenko Jovanov, oštrom porukom obratio se tokom načelne rasprave na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine Republike Srbije, poručivši da će ta poslanička grupa podržati izbor Stojana Radenovića za predsednika parlamenta.
Devojke iz Crvenog tima govorile su o borbi za individualnu medalju, a Anđela Pešikan istakla je da joj je žao što njena cimerka Lana Erić nije uspela da dođe do nje.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Neobičan prizor zatekli su prolaznici u Valjevu kada su ugledali psa kako sedi na mestu vozača u parkiranom automobilu, za volanom, kao da se sprema da krene u vožnju.
U Srbiji najmlađi zavisnik od novih tehnologija ima samo četiri godine i ide na odvikavanje na Institut za mentalno zdravlje u Beogradu, upozoravaju stručnjaci.
Visokopozicionirani pripadnik "škaljarskog klana" Janko Vukadinović zaustavljen je na kapiji Istražnog zatvora u Spužu, odakle je odmah vraćen u pritvorsku sobu zbog istrage Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) pokrenute zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Saše Klikovca.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Izreka „žena je četvrti stub kuće“ naglašava ključnu ulogu žene u očuvanju porodice, doma i svakodnevnog života, a neke su u javnosti poznate zbog svojih bračnih veza sa ljudima sa one strane zakona.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se jutros oko 7.30 časova u Ugrinovcima, kada je automobil marke Kia, kojim je upravljao muškarac (29), udario pešaka (71), koji je od siline udarca odbačen u kanal pored puta.
Jedna osoba je povređena večeras kada je vozilo sletelo sa puta u šumu u Stalovu, na teritoriji opštine Priština. Na lice mesta odmah su izašle spasilačke ekipe, policija i Hitna pomoć.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.