Predsednik SAD Donald Tramp objavio je na društvenoj mreži Trut soušal mapu na kojoj je Ormuski moreuz, zajedno sa delovima teritorije Irana, Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zaokružen i označen kao „nova teritorija SAD“, samo dan nakon njegove tvrdnje da Amerika ima „potpunu kontrolu“ nad tim delom Bliskog istoka.
Tramp nije naveo da Vašington formalno polaže pravo na bilo koji deo teritorije tih država, pa objava nema karakter pravnog pripajanja. Međutim, pojavila se u trenutku kada američki predsednik otvoreno govori da američka kontrola oko Ormuskog moreuza obuhvata mnogo više od samog plovnog puta.
„To uključuje i kopno“
Dan pre objavljivanja mape Tramp je govorio o situaciji sa Iranom i američkoj vojnoj poziciji u regionu.
- Imamo potpunu kontrolu nad celim područjem koje ima veze sa Ormuskim moreuzom. „A to znači mnogo toga, uključujući i kopneno područje. Dakle, voleli bismo da se Iranci dogovore, ali nisu spremni da napravimo pravi dogovor, po mom mišljenju - rekao je Tramp.
Ta izjava stigla je usred nove američke kampanje pritiska na Teheran. Tramp je zapretio ekonomskim posledicama svim državama koje Iranu budu pružale ono što je nazvao „linijom spasa“, dok američki ministar finansija Skot Besent priprema novi paket sankcija.
Kroz Ormuz gotovo više niko ne prolazi
Pozadina Trampove objave daleko je ozbiljnija od jedne provokativne slike na društvenim mrežama.
Saobraćaj kroz Ormuski moreuz pao je na samo nekoliko trgovačkih brodova dnevno. Prema podacima kompanije Kepler, u četvrtak je kroz moreuz prošlo svega sedam brodova koji prevoze robu – četiri su ušla u Persijski zaliv, a tri ga napustila.
Među njima nije bilo nijednog velikog tankera za sirovu naftu niti tankera za tečni prirodni gas. Pre početka sadašnjeg sukoba kroz ovaj prolaz išlo je približno 20 odsto svetskih isporuka sirove nafte i tečnog prirodnog gasa.
Iran je istovremeno pokazao da i dalje pokušava da određuje ko može da prođe. Teheran je u subotu dao posebno odobrenje grupi iračkih tankera da koriste Ormuski moreuz nakon diplomatskih pregovora sa Bagdadom.
To dodatno komplikuje Trampovu tvrdnju o „potpunoj kontroli“, jer se na terenu vodi mnogo složenija borba za plovidbu kroz prolaz koji je mesecima praktično blokiran za veliki deo komercijalnog saobraćaja.
Iran već ostaje bez glavnog izvora novca
Američki pritisak posebno udara na iranski izvoz nafte.
Prema podacima trgovaca i pomorskim informacijama koje je objavio Rojters, iranske isporuke su u avgustu pale na oko 534.000 barela dnevno, sa prosečnih oko 1,4 miliona barela dnevno tokom 2025. godine.
Više od 80 odsto iranske nafte koja se izvozi morskim putem poslednjih godina kupovala je Kina, ali je ponuda iranske nafte kineskim rafinerijama sada naglo smanjena.
Američka blokada obnovljena je 13. jula, a količina iranske nafte koja pluta na tankerima van zone blokade pala je sa približno 105 miliona na oko 80 miliona barela.
Posledice se već vide i na svetskom tržištu. Cena severnomorske nafte Brent u petak je završila trgovanje na 94,39 dolara po barelu, dok je američka laka nafta dostigla 87,06 dolara.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Evropu pred dolazak zime sve ozbiljniji problemi sa zalihama energenata guraju ka obnavljanju dijaloga sa Rusijom, ocenio je američki politički i ekonomski komentator Pol Krejg Roberts,
Američki predsednik Donald Tramp promenio je mišljenje o Rusiji, a pobedu u SAD je odnela politička struja koja veruje da rat u Ukrajini može da bude nastavljen pod uslovima povoljnijim za Vašington – uz veći evropski račun i manji direktni američki teret.
Ruski stručnjaci proučili su oborene bespilotne letelice američke proizvodnje Hornet koje koriste Oružane snage Ukrajine i utvrdili da specifičan položaj njihovih antena otežava elektronsko ometanje, ali ih ipak ne čini otpornim na ruske sisteme za radio-elektronsku borbu.
Ukrajinska vojska koristila je satelitske snimke koje su joj dostavljale zapadne vlade i privatne kompanije još pre početka specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine.
SAD i Ukrajina zajedno rade na modernizaciji starih raketa za sisteme S-300 ili razvoju njihove nove verzije, koja bi trebalo da ublaži sve ozbiljniji nedostatak raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.
Ukrajinski i američki stručnjaci rastavljaju ostatke ruske balističke rakete srednjeg dometa „Orešnik“, upotrebljene u udaru na Belu Crkvu u Kijevskoj oblasti, a prvi rezultati otkrili su ono čemu se na Zapadu nisu nadali - projektil je napravljen gotovo bez zapadnih i kineskih delova.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp doveo je u pitanje jedno od najvažnijih obećanja datih Kijevu, poručivši da još nije odlučio da li će Ukrajini dozvoliti da proizvodi rakete-presretače za protivvazdušni sistem Patriot.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima omogućava Vašingtonu da u svakom trenutku uđe u Ukrajinu i uzme „praktično sve što poželi“, otvoreno predstavljajući dogovor kao direktan američki pristup rudnom bogatstvu te zemlje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski postigao je podvig u Vašingtonu koji je pre samo godinu dana izgledao gotovo nemoguć – ubedio je američko političko rukovodstvo da Kijev ima realne šanse da pobedi u ratu protiv Rusije, piše Politiko.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruski udari praktično su izbacili Odesu iz funkcije kao jednu od ključnih ukrajinskih luka, dok je nedostatak raketa za sisteme „Patriot“ ostavio Ukrajinu bez odgovarajuće zaštite, ocenio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ogroman požar izbio je tokom noći u skladišnom kompleksu u Sankt Peterburgu, a vatra je progutala desetine hiljada kvadratnih metara objekta, dok se ogroman stub crnog dima i plamen vide kilometrima daleko.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Bivši vojni ataše Turske i penzionisani pukovnik Ratnog vazduhoplovstva Ihsan Sefa zatražio je od Ankare drastičan odgovor na napade na turske trgovačke brodove u Crnom moru – zatvaranje Bosfora i Dardanela za Ukrajinu, ali i za brodove koji sa njom trguju.
Jasna Matić, kadar vojvođanskog separatiste Gorana Ješića, bivša ministarka za telekomunikacije i direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza SIEPA, našla se pozvanom da narodu soli pamet o lošem stanju u zdravstvu
Dežurni opozicioni analitičar Đorđe Vukadinović, poznatiji kao Đoka Vlah, gostujući direktno na blokaderskoj televiziji N1 morao je da spusti glavu i javno prizna ono što cela Srbija dobro zna, da je predsednik Aleksandar Vučić politički nikad jači i da narod stoji uz njega i svoju državu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je reagovao i sasekao sramnu kampanju koju tajkunski mediji i opozicioni aktivisti vode protiv novinara i analitičara Uroša Pipera.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
U Srbiji će sutra ujutro u zapadnoj, centralnoj i severnoj Srbiji biti umereno do znatno oblačno vreme, ali uglavnom suvo, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ).
Na popularnoj plaži Trani Amudi na Halkidikiju danas je, prema informacijama objavljenim na Fejsbuk stranici "Grčka Info", život izgubio državljanin Srbije star 56 godina.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić izjavio je večeras da je sitacija sa požarom u Deliblatskoj peščari dosta povoljnija u odnosu na protekle dane, kao i da je na terenu trenutno u borbi protiv požara 485 pripadnika svih službi, 33 radne mašine, kao i pet helikoptera.
Od početka avgusta, Srbiju je potreslo nekoliko svirepih i hladnokrvnih ubistava. Najdrastičniji su piljar na Karaburmi i Ruskinja u Borči - oboje su poznavali ubice, namamljeni su u zatvoren prostor, oboje su ugušeni odećom, a to nije sve šta pozvezuje svirepe krvnike u ovim zločinima.
Otmica se u kriminalnom miljeu ne pojavljuje slučajno, već najčešće kao sredstvo za ostvarivanje određenog cilja, ocenjuje kriminolog Dejan Radenković. Njegove ocene dolaze povodom dva slučaja, otmica u Novom Sadu, gde se prema navodima kao motiv pominju novac i dugovanja, i slučaj koji se povezuje sa "vračarskom" kriminalnom grupom, u kojem su osumnjičeni oteli i brutalno pretukli žrtvu.
Tradicionalne konjičke trke u Bileći prekinute su nakon ozbiljnog incidenta kada je, prema policijskim navodima, vozač automobila namerno udario više osoba.
Jedinstveni prirodni fenomen i najveća peščara u Evropi, Deliblatska peščara, decenijama unazad važi za jednu od najomiljenijih i najatraktivnijih lokacija za snimanje domaćih filmskih i televizijskih ostvarenja.
Vivijen, ćerka Breda Pita i Anđeline Džoli, podnela je zahtev za uklanjanje prezimena Pit iz svog imena, objavljujući pravno obaveštenje u LA Dejli Žurnalu.
Ako tražite brz, ukusan i lagan ručak, makarone na mediteranski način odličan su izbor. Spremaju se u jednom tiganju, bez komplikovane pripreme i dugog stajanja pored šporeta.
Drevna kineska medicina nudi zanimljive metode za unapređenje intimnih odnosa i rešavanje problema poput erektilne disfunkcije, a ključ se, prema tradiciji, krije u masaži stopala.
Kada se pomene srećan život u Evropi, mnogi bi odmah pomislili na Pariz, Rim ili neki od poznatih mediteranskih gradova. Ipak, rezultati jednog velikog istraživanja pokazuju da titulu najsrećnijeg evropskog grada odnosi Sevilja.
Numerologija veruje da određeni brojevi nose posebnu simboliku kada su u pitanju uspeh, ambicija i materijalna sigurnost, a veruje se da su najmoćniji brojevi 8 i 22.
Pevačica Indira Radić progovorila je o odnosu koleginice Ane Nikolić i kompozitora Gorana Ratkovića Raleta, čije prepirke već neko vreme intrigiraju javnost.
Malo ko zna da je pevačica Aleksandra Prijović u jednom periodu života bila ozbiljno posvećena sportu, a njen nekadašnji trener odbojke Milan Petrović otkrio je detalje iz njenog odrastanja.
Pevačica Viki Miljković otkrila je za Informer da bi rado otišla na koncert repera Dragomira Despića Desingerice, ali jasno poručuje da mu ne bi dozvolila ponašanje po kojem ga publika prepoznaje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.