Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
On tvrdi da posle četiri i po godine borbi ni Moskva ni Zapad nisu došli do tačke na kojoj mogu trajno da zatvore ukrajinski front.
Dugin je u razgovoru sa novinarom Sergejem Mardanom upozorio upravo na promenu rečnika koja se sve češće čuje dok se govori o mogućem okončanju sukoba.
- Kod nas sada nema drugog izlaza osim pobede - poručio je Dugin, ocenjujući da se Rusija nalazi u sukobu sa Zapadom koji istovremeno obuhvata vojnu, tehnološku, ekonomsku, političku i ideološku sferu.
„Nismo bili spremni za ovakav sukob“
Jedan od najvažnijih delova Duginove argumentacije jeste priznanje da Moskva na početku specijalne vojne operacije nije računala na konfrontaciju ovih razmera.
Prema njegovim rečima, Rusija je pokušavala da odbrani sopstveni suverenitet, ali da istovremeno ostane deo međunarodnog sistema izgrađenog po pravilima Zapada.
To se, smatra Dugin, pokazalo nemogućim.
On tvrdi da se sukob zbog toga postepeno proširio daleko izvan prvobitnih okvira i prerastao u direktno nadmetanje Rusije sa čitavim zapadnim sistemom.
- Mi, naravno, nismo bili spremni da izazovemo čitav Zapad u svim njegovim dimenzijama - rekao je Dugin.
Upravo zbog toga, prema njegovoj proceni, prestanak borbi u Ukrajini ne bi automatski značio i kraj sukoba Rusije i Zapada.
Ako politički, vojni i ekonomski uzroci konfrontacije ostanu netaknuti, obe strane bi samo dobile vreme za pregrupisavanje.
Ni Moskva ni Zapad nisu dobili ono što žele
Dugin ne tvrdi ni da je Rusija već ostvarila svoje ciljeve.
Naprotiv, jedna od centralnih tačaka njegovog izlaganja jeste da četiri i po godine borbi nisu dovele do situacije u kojoj bi Moskva mogla da kaže da je sve zbog čega je specijalna vojna operacija pokrenuta rešeno.
Istovremeno, ni zapadne zemlje, prema njegovoj proceni, nisu odustale od želje da Rusiji nanesu strateški poraz.
Dugin smatra da su određeni ruski neuspesi tokom rata na Zapadu protumačeni kao dokaz da Moskva može da bude dodatno pritisnuta. U ranijem razgovoru o istom pitanju ocenio je da neuspeh početnog pokušaja da se sukob brzo završi predstavlja jedan od događaja koji su Zapad uverili da Rusiju može da nastavi da iscrpljuje.
Zbog toga, po njemu, trenutno ne postoji klasičan „nerešen rezultat“ koji bi obe strane jednostavno prihvatile.
Moguće je dogovoriti prekid vatre. Moguće je zamrznuti liniju fronta. Moguće je čak postići određeni politički sporazum.
Ali ako nijedna strana ne odustane od svojih širih ciljeva, Dugin smatra da bi takav sporazum značio odlaganje obračuna, a ne njegovo rešavanje.
Tramp želi da zatvori Ukrajinu, ali problem je veći
U toj računici važnu ulogu ima i predsednik SAD Donald Tramp.
Dugin smatra da Tramp ima sopstvene razloge da smanji intenzitet sukoba u Ukrajini. Vašington istovremeno vodi mnogo širu globalnu utakmicu, pre svega sa Kinom, dok mu ogroman deo pažnje i resursa odnosi i sukob sa Iranom.
Za Trampa bi zato smirivanje ukrajinskog fronta moglo da predstavlja način da rastereti SAD i prebaci fokus na druge protivnike.
Ali Dugin upozorava da želja američkog predsednika da promeni prioritete ne znači da su nestali interesi evropskih država, Kijeva, Moskve ili američkih struktura koje Rusiju i dalje posmatraju kao strateškog protivnika.
Drugim rečima, čak ni dogovor Trampa i Moskve sam po sebi ne bi rešio sve ono što je tokom četiri i po godine ugrađeno u ovaj sukob.
Pravi mir tek kada neko zaključi da više ne može da dobije
Dugin smatra da bi stvarno okončanje bilo moguće tek u dva slučaja.
Prvi je da odnos snaga proizvede dovoljno jasan rezultat koji bi jedna ili obe strane morale da prihvate.
Drugi je da svi ključni akteri dođu do zaključka da nastavkom rata više ne mogu da ostvare dovoljno veliku korist da bi opravdali cenu njegovog produžavanja.
Po njegovoj proceni, nijedan od ta dva uslova još nije ispunjen.
Zato pitanje za Moskvu više nije jednostavno „kada će se rat završiti“, već šta će tačno biti završeno.
Ako se zaustavi samo pucnjava u Ukrajini, a ostanu sukob oko evropske bezbednosti, sankcije, vojno jačanje NATO, tehnološki rat, ekonomski pritisak i pitanje budućeg položaja same Ukrajine, onda bi linija fronta mogla da utihne, ali bi osnovna konfrontacija nastavila da postoji.
Upravo zato Dugin upozorava na ono što smatra najopasnijom mogućom greškom Moskve – da privremeno smirivanje borbi proglasi konačnim krajem rata.
Njegova poruka je mnogo tvrđa: Rusija je 2022. ušla u sukob u Ukrajini, ali je taj rat u međuvremenu prerastao svoje početne granice. Dok se ne reši širi obračun Rusije i Zapada, svaki „kraj“ može da bude samo pauza između dve faze istog sukoba.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Ruske snage nastavljaju da stežu obruč oko ukrajinskih jedinica na severoistoku Harkovske oblasti, gde se vode borbe za šest naseljenih mesta, dok istovremeno proširuju teritoriju pod svojom kontrolom izvan područja okruženja.
Rusija bi, prema dogovoru Vladimira Putina i Donalda Trampa, trebalo da isporuči više od 4,8 miliona tona dizela američkom i svetskom tržištu, ali je pitanje koliko tog goriva zaista može da obezbedi.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je naredio vojsci da do januara 2027. godine zauzme Zaporožje i izbije na liniju reke Dnjepar, odnosno da preuzme kontrolu nad levobalnim delom grada, objavio je ukrajinski kanal „Operativni inform“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Kako saznaje naš portal od učesnika advokatskog savetovanja u hotelu „Mona“ na Zlatiboru, javna tužiteljka Bojana Savović, jedna od predstavnica Proglasa, izazvala je skandal tako što je napala kolege sudije i tužioce, preteći im hapšenjem i najavljujući da će, kada dođe na vlast, preurediti i policiju i pravosuđe i zavesti red.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
Tajkunska novinarka i proverena provokatorka sa N1 Žaklina Tatalović još jednom je napravila cirkus i pokušala da minira stranačku konferenciju za medije na kojoj su se obratili Ana Brnabić i Aleksandar Jakšić!
Nikola Rašić, sin Nenada Rašića poznatijeg kao poslušnika Aljbina Kurtija, našao se sinoć na čelu blokaderske kolone i poveo kolo sa pristalicama tzv. studentske liste u Nišu.
Aleksandar Jakšić je na zajedničkoj konferenciji sa Anom Brnabić otkrio da kandidat tzv. studentske liste za premijera Dejan Šoškić nije ispunjavao zakonske uslove ni u jednoj od faza u postupku izbora za redovnog profesora
Simpatizeri blokaderske liste izneli su skandalozne stavove na društvenim mrežama. Naime, blokaderske pristalice veličaju najvećeg antisrbina i ustašu Tonina Piculu, dok omolovažavaju pokojnog generala Ratka Mladića.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
U Srbiji će danas biti osetno hladnije u svim predelima a tokom dana oblačno sa kišom, ponegde i lokalnim pljuskovima i najvišom temperaturom do 21 stepen.
Suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo u saizvršilaštvu dvogodišnje Danke Ilić, počeće 30. oktobra pred Višim sudom u Negotinu. S obzirom na to da je optužnica koju je podnelo Više javno tužilaštvo u Zaječaru pravnosnažno potvrđena, od suda smo zatražili kopiju ovog dokumenta ali je ova pravosudna institucija ocenila da bi njeno objavljivanje naštetilo predstojećem suđenju.
U dramatičnoј akciјi tokom noći na Novom Beogradu, vatrogasci-spasioci su ugasili požar koјi јe izbio u stanu u Ulici Pere Segedinca i iz zgrade spasili čak 18 osoba.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Bivša učesnica "Elite" Stefani Grujić, čiji je partner u zatvoru u Španiji, objavila je na svom profilu fotografije na kojima pozira nasred ulice sa poklonima koje joj je baš muž poslao.
Pobednica "Elite 9" Stanija Dobrojević oglasila se iz Amerike i u svom prepoznatljivom stilu žestoko prokomentarisala najnovija dešavanja u Beloj kući, kao i turbulentan ljubavni život svoje rivalke Aneli Ahmić.
Život Aleksandra Radulovića Fute, jedan od najpoznatijih kompozitora i autora brojnih hitova domaće estrade, obeležen je porodičnim tragedijama i gubicima od kojih se teško oporavlja.
Ćerka Jelene Karleuše i Duška Tošića Atina i ćerka Duška Šarića Daria objavile su snimak iz Milana, gde zajedno studiraju, a njihovo izdanje na ulicama italijanske modne prestonice privuklo je pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.