Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
On tvrdi da posle četiri i po godine borbi ni Moskva ni Zapad nisu došli do tačke na kojoj mogu trajno da zatvore ukrajinski front.
Dugin je u razgovoru sa novinarom Sergejem Mardanom upozorio upravo na promenu rečnika koja se sve češće čuje dok se govori o mogućem okončanju sukoba.
- Kod nas sada nema drugog izlaza osim pobede - poručio je Dugin, ocenjujući da se Rusija nalazi u sukobu sa Zapadom koji istovremeno obuhvata vojnu, tehnološku, ekonomsku, političku i ideološku sferu.
„Nismo bili spremni za ovakav sukob“
Jedan od najvažnijih delova Duginove argumentacije jeste priznanje da Moskva na početku specijalne vojne operacije nije računala na konfrontaciju ovih razmera.
Prema njegovim rečima, Rusija je pokušavala da odbrani sopstveni suverenitet, ali da istovremeno ostane deo međunarodnog sistema izgrađenog po pravilima Zapada.
To se, smatra Dugin, pokazalo nemogućim.
On tvrdi da se sukob zbog toga postepeno proširio daleko izvan prvobitnih okvira i prerastao u direktno nadmetanje Rusije sa čitavim zapadnim sistemom.
- Mi, naravno, nismo bili spremni da izazovemo čitav Zapad u svim njegovim dimenzijama - rekao je Dugin.
Upravo zbog toga, prema njegovoj proceni, prestanak borbi u Ukrajini ne bi automatski značio i kraj sukoba Rusije i Zapada.
Ako politički, vojni i ekonomski uzroci konfrontacije ostanu netaknuti, obe strane bi samo dobile vreme za pregrupisavanje.
Ni Moskva ni Zapad nisu dobili ono što žele
Dugin ne tvrdi ni da je Rusija već ostvarila svoje ciljeve.
Naprotiv, jedna od centralnih tačaka njegovog izlaganja jeste da četiri i po godine borbi nisu dovele do situacije u kojoj bi Moskva mogla da kaže da je sve zbog čega je specijalna vojna operacija pokrenuta rešeno.
Istovremeno, ni zapadne zemlje, prema njegovoj proceni, nisu odustale od želje da Rusiji nanesu strateški poraz.
Dugin smatra da su određeni ruski neuspesi tokom rata na Zapadu protumačeni kao dokaz da Moskva može da bude dodatno pritisnuta. U ranijem razgovoru o istom pitanju ocenio je da neuspeh početnog pokušaja da se sukob brzo završi predstavlja jedan od događaja koji su Zapad uverili da Rusiju može da nastavi da iscrpljuje.
Zbog toga, po njemu, trenutno ne postoji klasičan „nerešen rezultat“ koji bi obe strane jednostavno prihvatile.
Moguće je dogovoriti prekid vatre. Moguće je zamrznuti liniju fronta. Moguće je čak postići određeni politički sporazum.
Ali ako nijedna strana ne odustane od svojih širih ciljeva, Dugin smatra da bi takav sporazum značio odlaganje obračuna, a ne njegovo rešavanje.
Tramp želi da zatvori Ukrajinu, ali problem je veći
U toj računici važnu ulogu ima i predsednik SAD Donald Tramp.
Dugin smatra da Tramp ima sopstvene razloge da smanji intenzitet sukoba u Ukrajini. Vašington istovremeno vodi mnogo širu globalnu utakmicu, pre svega sa Kinom, dok mu ogroman deo pažnje i resursa odnosi i sukob sa Iranom.
Za Trampa bi zato smirivanje ukrajinskog fronta moglo da predstavlja način da rastereti SAD i prebaci fokus na druge protivnike.
Ali Dugin upozorava da želja američkog predsednika da promeni prioritete ne znači da su nestali interesi evropskih država, Kijeva, Moskve ili američkih struktura koje Rusiju i dalje posmatraju kao strateškog protivnika.
Drugim rečima, čak ni dogovor Trampa i Moskve sam po sebi ne bi rešio sve ono što je tokom četiri i po godine ugrađeno u ovaj sukob.
Pravi mir tek kada neko zaključi da više ne može da dobije
Dugin smatra da bi stvarno okončanje bilo moguće tek u dva slučaja.
Prvi je da odnos snaga proizvede dovoljno jasan rezultat koji bi jedna ili obe strane morale da prihvate.
Drugi je da svi ključni akteri dođu do zaključka da nastavkom rata više ne mogu da ostvare dovoljno veliku korist da bi opravdali cenu njegovog produžavanja.
Po njegovoj proceni, nijedan od ta dva uslova još nije ispunjen.
Zato pitanje za Moskvu više nije jednostavno „kada će se rat završiti“, već šta će tačno biti završeno.
Ako se zaustavi samo pucnjava u Ukrajini, a ostanu sukob oko evropske bezbednosti, sankcije, vojno jačanje NATO, tehnološki rat, ekonomski pritisak i pitanje budućeg položaja same Ukrajine, onda bi linija fronta mogla da utihne, ali bi osnovna konfrontacija nastavila da postoji.
Upravo zato Dugin upozorava na ono što smatra najopasnijom mogućom greškom Moskve – da privremeno smirivanje borbi proglasi konačnim krajem rata.
Njegova poruka je mnogo tvrđa: Rusija je 2022. ušla u sukob u Ukrajini, ali je taj rat u međuvremenu prerastao svoje početne granice. Dok se ne reši širi obračun Rusije i Zapada, svaki „kraj“ može da bude samo pauza između dve faze istog sukoba.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Ruske snage počele su da koriste FPV dronove kao skrivene akustične zasede – bespilotna letelica sleti van vidokruga vozača, „sluša“ okolinu preko mikrofona, a kada registruje zvuk vozila, poleće iz zaklona i kreće u napad ili operateru javlja da je meta stigla.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Vest da je general Ratko Mladić preminuo u pritvorskoj jedinici u Hagu, još jednom je pokazala kakvo je pravo lice blokadera koji po društvenim mrežama histerično slave njegovu smrt.
Prošlo je nekoliko sati otkako je odjeknula vest da je u Haškom kazamatu preminuo general Ratko Mladić, a na zvaničnim profilima "studenata u blokadi" vlada jeziva tišina!
Reporter Gvozden Nikolić podelio je sa javnošću do sada nepoznatu i izuzetno emotivnu ličnu ispovest o susretu sa generalom Ratkom Mladićem, koji se odigrao na Vidovdan 1995. godine na Sokocu.
Nakon vesti da je u haškoj samici preminuo general Ratko Mladić, blokaderska opozicija predvođena Draganom Đilasom i Marinikom Tepić još jednom je pokazala svoje pravo lice i nivo autošovinizma koji vlada u njihovim redovima.
Vesti o smrti generala Ratka Mladića, koji je preminuo danas u 85. godini u Haškom kazamatu, izazvala je talas duboke tuge širom Srbije, a večeras je iz samog centra Užica poslata moćna poruka koja je razbila sve opozicione laži!
Voditeljka Tijana Jović pokazala je zanosnu liniju i otkrila koje vežbe radi kako bi održala formu pred početak druge sezone "Exatlona", u kojoj će se pojaviti u ulozi voditeljke sportskog rijalitija.
Nakon što smo objavili vest da Mensur Ajdarpašić ulazi u "Exatlon", komentari ispod Informerove objave na Instagramu samo pršte, a oglasio se i Dejan Dragojević koji je pozdravio potez kolege iz drugog rijalitija!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, od septembra ulazi u "Exatlon Srbija", gde će morati da pokaže koliko su mu fizička spremnost, disciplina i izdržljivost na zavidnom nivou., a ovo je njegov profil
Nemanja Radovanović, nekadašnji takmičar "Exatlona", otvoreno je govorio o iskustvu u sportskom rijalitiju, teškim poligonima, povredama, ali i odnosu sa Sanjom, za koju kaže da je postala njegov veliki prijatelj.
Mensur Ajdarpašić, jedan od najprepoznatljivijih bivših učesnika "Zadruge", od septembra će se oprobati u potpuno drugačijoj ulozi – kao takmičar najpoznatijeg sportskog rijalitija "Exatlona".
Ratko Mladić, koji je danas preminuo u Hagu, bivši je general i komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske tokom rata u Bosni i Hercegovini, kojeg je Haški tribunal osudio na doživotnu kaznu zatvora.
Novinarka Olivera Miletović gostovala je u Info jutru i tom prilikom govorila o napadima na predsednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i otkrila detalj iz prošlosti dok su se ona i lider države privatno družili.
Televizijska produkcija dobija novu adresu za velike priče, aktuelne teme i atraktivan program od 1. septembra. U Novom Sadu je otvoren novi studio za emisije, osmišljen tako da spoji savremeni dizajn, najnoviju tehnologiju i uslove koji odgovaraju najvišim produkcijskim standardima.
Klasične naplatne stanice u Srbiji imaće rok trajanja, a vozači će putarinu plaćati automatski kroz portale koji očitavaju TAG uređaje bez zaustavljanja.
Ljubavne prevare, tajne veze i ljubavni trouglovi sami po sebi nisu ništa novo. Ljudi već vekovima uspevaju da od odnosa naprave emocionalni haos, pa se većina takvih priča ipak završi svađom, raskidom ili razvodom. Međutim, u pojedinim slučajevima ljubomora, opsesija ili želja da se partner ukloni kao prepreka doveli su do mnogo strašnijeg kraja.
Policija je na graničnom prelazu Tabanovce uhapsila 51-godišnju državljanku Srbije nakon što je sistem "Bezbedan grad" registrovao da je na autoputu A-1 vozila više nego dvostruko većom brzinom od dozvoljene.
Begunci i osumnjičeni za kojima policija traga na različite načine pokušavaju da zametnu trag i otežaju policiji da ih pronađe. Neki menjaju fizički izgled, drugi koriste tuđa imena i dokumenta, dok pojedini pokušavaju da iza sebe ostave potpuno drugačiji život. Najnoviji slučaj zabeležen je kod Aleksinca, gde je policija u selu Kraljevo uhapsila J. N. iz Aleksinca, za kojim su bile raspisane dve poternice.
Tamara Zvicer, supruga odbeglog vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, prisustvovala je 18. rođendanu deteta svoje prijateljice i na svom Instagram nalogu objavila je pesme koje mogu biti skrivena poruka njenom suprugu.
Holivudski glumac Žan-Klod Van Dam, gost Međunarodnog filmskog festivala u Nišu, sastao se juče sa gradonačelnikom Niša Dragoslavom Pavlovićem, a u Gradskoj kući susreo se i sa mladim karatistima Karate kluba "Niš".
Nacionalni festival filma i televizije - NAFFIT 2026 biće održan od 3. do 6. septembra na Zlatiboru, uz četiri dana projekcija, razgovora, susreta i festivalskih programa posvećenih domaćoj kinematografiji, televiziji i stvaraocima koji su obeležili srpsku audiovizuelnu scenu.
Srpska književnost ima dugu tradiciju humora, satire i komedije, a pojedina dela uspela su da nadžive vreme i ostanu jednako zanimljiva i današnjim čitaocima.
Ako mislite da znate koje je najekskluzivnije mesto u Italiji, možda ćete se iznenaditi. Nije reč o luksuznom restoranu, baru ili klubu, već o čitavom ostrvu Monte Kristu. Ovo izolovano mesto toliko je zaštićeno da je pristup posetiocima strogo ograničen.
Pošto nije imao potrebnu sumu za izdavanje albuma, morao je da razmišlja o sponzorima i pozajmicama, ali mu je otac tada dao savet koji je Dr Iggy zapamtio za ceo život.
Pevač Dr Iggy nekada je važio za velikog zavodnika, a za emisiju "Demanti" govorio je o svojoj prvoj velikoj ljubavi kao i o "menjanju devojaka po smeni".
Pevač Dr Iggy, koji je tokom devedesetih bio na vrhuncu popularnosti, u emisiji "Demanti" otvoreno je govorio o svom ljubavnom životu, pa izneo detalje o devojci sa kojom je raskinuo veridbu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.