Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
On tvrdi da posle četiri i po godine borbi ni Moskva ni Zapad nisu došli do tačke na kojoj mogu trajno da zatvore ukrajinski front.
Dugin je u razgovoru sa novinarom Sergejem Mardanom upozorio upravo na promenu rečnika koja se sve češće čuje dok se govori o mogućem okončanju sukoba.
- Kod nas sada nema drugog izlaza osim pobede - poručio je Dugin, ocenjujući da se Rusija nalazi u sukobu sa Zapadom koji istovremeno obuhvata vojnu, tehnološku, ekonomsku, političku i ideološku sferu.
„Nismo bili spremni za ovakav sukob“
Jedan od najvažnijih delova Duginove argumentacije jeste priznanje da Moskva na početku specijalne vojne operacije nije računala na konfrontaciju ovih razmera.
Prema njegovim rečima, Rusija je pokušavala da odbrani sopstveni suverenitet, ali da istovremeno ostane deo međunarodnog sistema izgrađenog po pravilima Zapada.
To se, smatra Dugin, pokazalo nemogućim.
On tvrdi da se sukob zbog toga postepeno proširio daleko izvan prvobitnih okvira i prerastao u direktno nadmetanje Rusije sa čitavim zapadnim sistemom.
- Mi, naravno, nismo bili spremni da izazovemo čitav Zapad u svim njegovim dimenzijama - rekao je Dugin.
Upravo zbog toga, prema njegovoj proceni, prestanak borbi u Ukrajini ne bi automatski značio i kraj sukoba Rusije i Zapada.
Ako politički, vojni i ekonomski uzroci konfrontacije ostanu netaknuti, obe strane bi samo dobile vreme za pregrupisavanje.
Ni Moskva ni Zapad nisu dobili ono što žele
Dugin ne tvrdi ni da je Rusija već ostvarila svoje ciljeve.
Naprotiv, jedna od centralnih tačaka njegovog izlaganja jeste da četiri i po godine borbi nisu dovele do situacije u kojoj bi Moskva mogla da kaže da je sve zbog čega je specijalna vojna operacija pokrenuta rešeno.
Istovremeno, ni zapadne zemlje, prema njegovoj proceni, nisu odustale od želje da Rusiji nanesu strateški poraz.
Dugin smatra da su određeni ruski neuspesi tokom rata na Zapadu protumačeni kao dokaz da Moskva može da bude dodatno pritisnuta. U ranijem razgovoru o istom pitanju ocenio je da neuspeh početnog pokušaja da se sukob brzo završi predstavlja jedan od događaja koji su Zapad uverili da Rusiju može da nastavi da iscrpljuje.
Zbog toga, po njemu, trenutno ne postoji klasičan „nerešen rezultat“ koji bi obe strane jednostavno prihvatile.
Moguće je dogovoriti prekid vatre. Moguće je zamrznuti liniju fronta. Moguće je čak postići određeni politički sporazum.
Ali ako nijedna strana ne odustane od svojih širih ciljeva, Dugin smatra da bi takav sporazum značio odlaganje obračuna, a ne njegovo rešavanje.
Tramp želi da zatvori Ukrajinu, ali problem je veći
U toj računici važnu ulogu ima i predsednik SAD Donald Tramp.
Dugin smatra da Tramp ima sopstvene razloge da smanji intenzitet sukoba u Ukrajini. Vašington istovremeno vodi mnogo širu globalnu utakmicu, pre svega sa Kinom, dok mu ogroman deo pažnje i resursa odnosi i sukob sa Iranom.
Za Trampa bi zato smirivanje ukrajinskog fronta moglo da predstavlja način da rastereti SAD i prebaci fokus na druge protivnike.
Ali Dugin upozorava da želja američkog predsednika da promeni prioritete ne znači da su nestali interesi evropskih država, Kijeva, Moskve ili američkih struktura koje Rusiju i dalje posmatraju kao strateškog protivnika.
Drugim rečima, čak ni dogovor Trampa i Moskve sam po sebi ne bi rešio sve ono što je tokom četiri i po godine ugrađeno u ovaj sukob.
Pravi mir tek kada neko zaključi da više ne može da dobije
Dugin smatra da bi stvarno okončanje bilo moguće tek u dva slučaja.
Prvi je da odnos snaga proizvede dovoljno jasan rezultat koji bi jedna ili obe strane morale da prihvate.
Drugi je da svi ključni akteri dođu do zaključka da nastavkom rata više ne mogu da ostvare dovoljno veliku korist da bi opravdali cenu njegovog produžavanja.
Po njegovoj proceni, nijedan od ta dva uslova još nije ispunjen.
Zato pitanje za Moskvu više nije jednostavno „kada će se rat završiti“, već šta će tačno biti završeno.
Ako se zaustavi samo pucnjava u Ukrajini, a ostanu sukob oko evropske bezbednosti, sankcije, vojno jačanje NATO, tehnološki rat, ekonomski pritisak i pitanje budućeg položaja same Ukrajine, onda bi linija fronta mogla da utihne, ali bi osnovna konfrontacija nastavila da postoji.
Upravo zato Dugin upozorava na ono što smatra najopasnijom mogućom greškom Moskve – da privremeno smirivanje borbi proglasi konačnim krajem rata.
Njegova poruka je mnogo tvrđa: Rusija je 2022. ušla u sukob u Ukrajini, ali je taj rat u međuvremenu prerastao svoje početne granice. Dok se ne reši širi obračun Rusije i Zapada, svaki „kraj“ može da bude samo pauza između dve faze istog sukoba.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da bi prihvatio mirovni sporazum kojim bi se rat "zamrznuo" duž trenutne linije fronta, ocenivši to kao realan način da se zaustave borbe.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Vladimir Zelenski odbacio je mogućnost telefonskih pregovora sa Rusijom o rešavanju ukrajinskog sukoba, ocenivši da takav format razgovora nema perspektivu.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je u Kolegijumu uživo na Informer TV-u poruku koju je uputila jedna Višnja, istaktavši da je reč o jednoj od najlepših poruka otpora od početka uličnog ludila u zemlji!
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivamo sve građane Srbije da se danas u 10.45 časova okupe ispred prostorija Regulatornog tela za elektronske medije (REM), na Trgu Nikole Pašića broj 5 u Beogradu.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
List "Danas" je 3.11.2026. godine, objavio tekst pod naslovom: "Šta je potpisao svaki kandidat Studentske liste: Tekst izjave". Prikazaću veći deo teksta koji sadrži kompletnu "Izjavu" koju su potpisali svi kandidati lažne Studentske liste, i svi budući poslanici te liste.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Tokom novembra obeležavamo čak 10 krsnih slava, a među najvažnijim detaljima je slavska sveća, za koju bi trebalo znati kada se pali, ko je zadužen za to i kako se pravilno gasi.
Jedna Šapčanka nedavno je na parkingu ispred gradskog tržnog centra svojom greškom upala u nevolju, a onda joj se dogodilo nešto neočekivano pa je odlučila da svima ispriča. Udarila je tuđi auto, ali priča je imala srećan kraj.
Dvojica petnaestogodišnjaka osumnjičena su da su u Podgorici, nakon što su putem aplikacije za dostavu hrane naručili hranu, napala dvojicu dostavljača iz Azerbejdžana i Turske i oduzela im narudžbe i novac.
Prava drama odigrala se sinoć oko 19 časova na ulicama Mladenovca, kada je četrdesetogodišnji Crnogorac, A. D., nasrnuo na grupu dečaka kako bi ih opljačkao, ali se njegov pohod završio neslavno.
Potraga za novim Džejmsom Bondom i dalje izaziva veliko interesovanje javnosti, a sada se oglasio i jedan od glumaca koji su ostavili neizbrisiv trag u istoriji kultonog filma o tajnom agentu.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Izgleda decenijama mlađe, podiže velike tegove i privlači zadivljene poglede muškaraca koji su mnogo mlađi od nje. Gina Kinsli (61) iz američke savezne države Teksas tvrdi da je u najboljoj fizičkoj formi u životu. A njen suprug iznenađujuće uživa u pažnji koju drugi muškarci poklanjaju njegovoj ženi.
U narednih sedam dana, Rakovima i Vodolijama zvezde donose finansijske izazove, pa bi pripadnici ovih znakova trebalo da budu posebno oprezni s novcem.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Pevač Ljuba Perućica i njegova supruga Katarina Kolozeus govorili su o svojoj kumi Maji, koja je započela vezu sa pevačem Mirčetom Radulovićem, bivšim suprugom voditeljke Ane Radulović.
Kuća pevača Ljube Aličića odiše pravim glamurom, a zlatni detalji, raskošni materijali i pažljivo odabrani komadi nameštaja dodatno doprinose njenom luksuznom izgledu.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari