Rusija ne sme da zameni cilj „pobede“ mnogo bezazlenijom formulacijom „završetak rata“, jer bi sporazum koji ne ukloni uzroke sukoba samo napravio pauzu pred njegov nastavak, upozorio je ruski filozof Aleksandar Dugin.
On tvrdi da posle četiri i po godine borbi ni Moskva ni Zapad nisu došli do tačke na kojoj mogu trajno da zatvore ukrajinski front.
Dugin je u razgovoru sa novinarom Sergejem Mardanom upozorio upravo na promenu rečnika koja se sve češće čuje dok se govori o mogućem okončanju sukoba.
- Kod nas sada nema drugog izlaza osim pobede - poručio je Dugin, ocenjujući da se Rusija nalazi u sukobu sa Zapadom koji istovremeno obuhvata vojnu, tehnološku, ekonomsku, političku i ideološku sferu.
„Nismo bili spremni za ovakav sukob“
Jedan od najvažnijih delova Duginove argumentacije jeste priznanje da Moskva na početku specijalne vojne operacije nije računala na konfrontaciju ovih razmera.
Prema njegovim rečima, Rusija je pokušavala da odbrani sopstveni suverenitet, ali da istovremeno ostane deo međunarodnog sistema izgrađenog po pravilima Zapada.
To se, smatra Dugin, pokazalo nemogućim.
On tvrdi da se sukob zbog toga postepeno proširio daleko izvan prvobitnih okvira i prerastao u direktno nadmetanje Rusije sa čitavim zapadnim sistemom.
- Mi, naravno, nismo bili spremni da izazovemo čitav Zapad u svim njegovim dimenzijama - rekao je Dugin.
Upravo zbog toga, prema njegovoj proceni, prestanak borbi u Ukrajini ne bi automatski značio i kraj sukoba Rusije i Zapada.
Ako politički, vojni i ekonomski uzroci konfrontacije ostanu netaknuti, obe strane bi samo dobile vreme za pregrupisavanje.
Ni Moskva ni Zapad nisu dobili ono što žele
Dugin ne tvrdi ni da je Rusija već ostvarila svoje ciljeve.
Naprotiv, jedna od centralnih tačaka njegovog izlaganja jeste da četiri i po godine borbi nisu dovele do situacije u kojoj bi Moskva mogla da kaže da je sve zbog čega je specijalna vojna operacija pokrenuta rešeno.
Istovremeno, ni zapadne zemlje, prema njegovoj proceni, nisu odustale od želje da Rusiji nanesu strateški poraz.
Dugin smatra da su određeni ruski neuspesi tokom rata na Zapadu protumačeni kao dokaz da Moskva može da bude dodatno pritisnuta. U ranijem razgovoru o istom pitanju ocenio je da neuspeh početnog pokušaja da se sukob brzo završi predstavlja jedan od događaja koji su Zapad uverili da Rusiju može da nastavi da iscrpljuje.
Zbog toga, po njemu, trenutno ne postoji klasičan „nerešen rezultat“ koji bi obe strane jednostavno prihvatile.
Moguće je dogovoriti prekid vatre. Moguće je zamrznuti liniju fronta. Moguće je čak postići određeni politički sporazum.
Ali ako nijedna strana ne odustane od svojih širih ciljeva, Dugin smatra da bi takav sporazum značio odlaganje obračuna, a ne njegovo rešavanje.
Tramp želi da zatvori Ukrajinu, ali problem je veći
U toj računici važnu ulogu ima i predsednik SAD Donald Tramp.
Dugin smatra da Tramp ima sopstvene razloge da smanji intenzitet sukoba u Ukrajini. Vašington istovremeno vodi mnogo širu globalnu utakmicu, pre svega sa Kinom, dok mu ogroman deo pažnje i resursa odnosi i sukob sa Iranom.
Za Trampa bi zato smirivanje ukrajinskog fronta moglo da predstavlja način da rastereti SAD i prebaci fokus na druge protivnike.
Ali Dugin upozorava da želja američkog predsednika da promeni prioritete ne znači da su nestali interesi evropskih država, Kijeva, Moskve ili američkih struktura koje Rusiju i dalje posmatraju kao strateškog protivnika.
Drugim rečima, čak ni dogovor Trampa i Moskve sam po sebi ne bi rešio sve ono što je tokom četiri i po godine ugrađeno u ovaj sukob.
Pravi mir tek kada neko zaključi da više ne može da dobije
Dugin smatra da bi stvarno okončanje bilo moguće tek u dva slučaja.
Prvi je da odnos snaga proizvede dovoljno jasan rezultat koji bi jedna ili obe strane morale da prihvate.
Drugi je da svi ključni akteri dođu do zaključka da nastavkom rata više ne mogu da ostvare dovoljno veliku korist da bi opravdali cenu njegovog produžavanja.
Po njegovoj proceni, nijedan od ta dva uslova još nije ispunjen.
Zato pitanje za Moskvu više nije jednostavno „kada će se rat završiti“, već šta će tačno biti završeno.
Ako se zaustavi samo pucnjava u Ukrajini, a ostanu sukob oko evropske bezbednosti, sankcije, vojno jačanje NATO, tehnološki rat, ekonomski pritisak i pitanje budućeg položaja same Ukrajine, onda bi linija fronta mogla da utihne, ali bi osnovna konfrontacija nastavila da postoji.
Upravo zato Dugin upozorava na ono što smatra najopasnijom mogućom greškom Moskve – da privremeno smirivanje borbi proglasi konačnim krajem rata.
Njegova poruka je mnogo tvrđa: Rusija je 2022. ušla u sukob u Ukrajini, ali je taj rat u međuvremenu prerastao svoje početne granice. Dok se ne reši širi obračun Rusije i Zapada, svaki „kraj“ može da bude samo pauza između dve faze istog sukoba.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Crnomorski pomorski pravci uz obale članica NATO pretvorili su se u zonu razornih napada u kojima je za samo devet dana stradalo pet trgovačkih brodova, od kojih su tri potonula.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Francuska ratna mornarica presrela je i zaplenila tanker „DF Peak“, povezan sa ruskom flotom iz senke, više od 800 kilometara južno od ostrva Reunion u Indijskom okeanu, saopštio je francuski predsednik Emanuel Makron.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ukrajina je optužila Rusiju za napad dronovima na dva trgovačka broda kod obale Bugarske, od kojih je jedan potonuo, dok je na drugom povređeno pet mornara.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da se u Moskvi lično sastao sa direktorom CIA Džonom Retklifom, čime je prvi put otkriveno ko je sa ruske strane sedeo za stolom tokom misteriozne posete američkog šefa obaveštajne službe.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Kako saznajemo, večeras je jedan blokader u vidno alkoholisanom stanju, pokušao da napadne pristalice liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", koji su okupili kod kružnog toka kod opštine Novi Beograd.
Ana Brnabić ispred liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" ponovo je ušla u direktnu polemiku sa Aleksandrom Baucalom, ovog puta oko sankcija Rusiji.
Biznismen Milenko Kostić zvani Kole, govorio je za Dnevnik zapadne Srbije na Lav plus TV o izborima, kandidatu za premijera Aleksandru Vučiću i bivšoj vlasti.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra praznuju Pokrov Presvete Bogorodice. Veruje se da na taj dan Bogorodica ispunjava želje svim ženama koje joj se pomole od srca.
Laparoskopska operacija hipertrofične stenoze pilorusa – laparoskopska piloromiotomija prvi put je izvedena na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić".
Fabrika Željka Mitrovića u Kotraži je svečano počela sa radom, a na tom mestu će najbolji inženjeri zapadne Srbije proizvoditi elektromotore za ceo svet.
Policija posle izvršenja krivičnih dela uvek započinje akciju potrage za ubicom, hapšenjem pripadnika narko-grupa, a nekim operacijama se daju kodni nazivi. "Balkanski ratnik", "Aurora", "Grom", "Vihor", "Skener", "Rezač", samo su neka od imena koja kriju nazive policijskih akcija, istraga i hapšenja kriminalaca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Čačku i Gornjem Milanovcu uhapsili su N. R. (30) iz Novog Sada, M. P. (21) i N. P. (22) iz Apatina, kao i J. V. (1989) iz Obrenovca, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Pripadnici Policijske stanice Obrenovac pronašli su veliku količinu marihuane tokom pretresa stana J. Lj., a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u stanu u tom trenutku nalazilo i njegovo maloletno dete. Ovo je slika i prilika blokadera, budući da se J. LJ. redovno snimao na društvenim mrežama pozivajući na haos na ulicama.
Policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u Bosni i Hercegovini uhapsili su napadača koji je danas upotrebio vatreno oružje na području Ilidže i tom prilikom ranio jednu osobu.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Ar Džej Miti, zvezda serije "Breaking Bad" i aktivista za prava osoba sa invaliditetom, preminuo je 12. oktobra u 34. godini, a njegov predstavnik potvrdio je da je glumac izvršio samoubistvo.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Bjanka Jag priredila je životni preokret o kojem bruji ceo svet. Nakon skoro dve decenije jurnjave za kriminalcima i nošenja policijske uniforme, ova žena je rešila da baci značku u stranu i napravi haos na internetu.
Sirotinjska pita pravi se od brašna, jaja, jogurta i mlevenog mesa, a rezultat je sočno i zasitno jelo koje podseća na kombinaciju pite i slanog kolača.
Bilo da birate opušten dnevni izgled ili glamurozno večernje izdanje, ova frizura iz devedesetih pristaje svakom obliku lica, a evo kako da pronađete idealnu varijantu za sebe.
Pesma "Ruzmarin" legendarne pevačice Merime Njegomir već decenijama važi za jednu od najlepših i najemotivnijih pesama narodne muzike, a orila se danas i u Zaječaru na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Poznata pevačica Ana Bekuta nastupila je danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukla pažnju okupljenih.
Pevačica Buba Miranović proslavlja jubilarni, šezdeseti rođendan. Tim povodom okupila je najbliže članove porodice i prijatelje sa estrade i napravila veliko slavlje.
Pevačica Milica Todorović proslavila je svoj 36. rođendan u prestoničkom restoranu, a proslavi je prisustvovala i njena koleginica Aleksandra Prijović koja je morala da ode ranije.
Pevačica Anastasija Ražnatović snimila je malo, privatno jezero u dvorištu kuće koje potpuno ostavlja bez daha, a nema sumnje da tu sa malim Ilijanom najviše provodi vremena tokom dana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.