Iran je tokom noći lansirao više protivbrodskih krstarećih raketa prema brodovima koji su prolazili kroz Ormuski moreuz, dok američka vojska upravo tim područjem održava zaštićeni južni koridor kojim svakodnevno prolaze tankeri sa milionima barela nafte.
Prema prvim izveštajima vojnih i OSINT kanala koji prate sukob, rakete su lansirane sa iranske obale u području Sirika, a pojedini izvori navode da su najmanje četiri protivbrodske rakete upućene prema brodovima u moreuzu. Za sada nema potvrde da je neki brod pogođen, niti su objavljeni podaci o eventualnim žrtvama ili šteti.
Napad dolazi svega nekoliko sati nakon što je mornarica Iranske revolucionarne garde saopštila da ima „punu kontrolu“ nad Ormuskim moreuzom i odbacila američke tvrdnje da je ovaj strateški morski prolaz otvoren za slobodnu plovidbu. Tehran poručuje da će ograničenja ostati na snazi sve dok SAD ne prekinu vojne operacije protiv Irana.
Amerikanci napravili koridor uz obalu Omana
Upravo kroz južni deo Ormuskog moreuza, uz obalu Omana, američka vojska već nedeljama vodi veliku operaciju čiji je cilj da omogući tankerima da zaobiđu iransku kontrolu.
Prema podacima koje su dvojica američkih zvaničnika iznela za Ekios, kroz taj koridor u proseku prolazi između 15 i 20 tankera tokom noći, dok se njime dnevno iz Persijskog zaliva iznese oko 10 miliona barela nafte. To je približno polovina količine koja je kroz moreuz prolazila pre rata.
Foto: Društvene mreže
Američka operacija ne podrazumeva samo zaštitu punih tankera koji izlaze iz Persijskog zaliva. Vojska SAD koordinira i ulazak praznih tankera iz Arabijskog mora, njihov prolazak do naftnih terminala u zemljama Zaliva, a zatim i povratak istim južnim pravcem.
Njujork tajms je ove nedelje objavio da američka Centralna komanda koristi ratne brodove, helikoptere i avione kako bi štitila taj pravac i presretala iranske bespilotne letelice i rakete. Prema podacima CENTCOM-a, američka vojska je od početka operacije pomogla prolazak više od 1.000 brodova kroz moreuz.
Tankeri uglavnom gase transpondere tokom prolaska kako bi Iran što teže pratio njihovo kretanje. Zbog toga javno dostupni podaci o broju brodova često pokazuju znatno manji promet od onoga koji navode američki zvaničnici.
Američka zaštita nije neprobojna
Operacija je omogućila da ogromne količine nafte ponovo stignu na svetsko tržište, ali američka zaštita nije uspela da potpuno ukloni iransku pretnju.
Najmanje 15 brodova koji su koristili južne rute bilo je pogođeno od početka juna, pri čemu su, prema analizi podataka Međunarodne pomorske organizacije koju je objavio Njujork tajms, poginula dva mornara, a 16 je ranjeno. Još jedan brod pogođen je 18. avgusta dok je plovio u blizini Omana, kada je poginuo član posade.
Iran je i prethodnih nedelja napadao brodove koji koriste pravac pod američkom zaštitom, dok Vašington pokušava da tankerima nametne južni koridor uz Oman kao alternativu severnijem pravcu koji kontroliše Tehran.
Upravo zato najnovije lansiranje protivbrodskih raketa ima mnogo širi značaj od još jednog pojedinačnog napada. Rakete su, prema prvim informacijama, krenule upravo prema delu Ormuskog moreuza kroz koji SAD pokušavaju da pokažu da mogu da održavaju slobodnu plovidbu uprkos iranskim pretnjama.
Iran, sa druge strane, tvrdi potpuno suprotno – da ni američka mornarica ni vazduhoplovstvo nisu uspeli da mu oduzmu kontrolu nad moreuzom.
Tehran kaže da moreuz nije otvoren
Samo nekoliko sati pre novih lansiranja, Iranska revolucionarna garda saopštila je da tvrdnje Vašingtona o otvorenom Ormuskom moreuzu služe prikrivanju američkih neuspeha i pokušaju obaranja cena nafte.
Tehran tvrdi da će ograničenja ostati sve dok SAD nastavljaju vojne operacije protiv Irana i dok ne budu ispunjene iranske političke i bezbednosne garancije.
Situacija na terenu pokazuje da nijedna strana trenutno nema potpunu kontrolu. Rojters je objavio da je u četvrtak kroz moreuz prošlo samo sedam komercijalnih brodova vidljivih sistemima za praćenje, naspram 17 prethodnog dana i desetodnevnog proseka od 15. Istovremeno, deo tankera namerno gasi transpondere, zbog čega stvarni broj prolazaka može biti veći.
Amerikanci, dakle, uspevaju da održavaju naftni koridor kroz južni deo moreuza, ali Iran i dalje ima rakete, dronove i mogućnost da napada brodove koji njime prolaze.
Najnovije lansiranje protivbrodskih raketa direktno udara u samu srž američke strategije: Vašington pokušava da dokaže da je koridor bezbedan, dok Tehran pokušava da pokaže da nijedan tanker koji prolazi bez njegove saglasnosti ne može da računa da je van dometa.
Pitanje gde se danas nalazi iranski uranijum obogaćen na 60 odsto moglo bi da postane jedna od ključnih prepreka svakom američkom pokušaju da opravda napad na novi duboko ukopani nuklearni objekat, tvrdi bivši obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Iran je tokom rata napravio ozbiljan iskorak u sposobnosti da pronađe i precizno pogodi najskuplje i strateški najvažnije elemente američke vojne infrastrukture, a u Vašingtonu se pojavila sumnja da Teheran takvu preciznost teško može da postiže bez ruske i kineske pomoći.
Tanker je pogođen nepoznatim projektilom u Ormuskom moreuzu, nakon čega je na brodu izbio požar, dok se novi incident dogodio usred otvorenih pretnji Irana komercijalnim plovilima koja ne poštuju pravila Teherana za prolazak kroz ovaj strateški morski put.
Američki predsednik Donald Tramp odbacio je danas najnoviji predlog Irana za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i ocenio da je taj predlog "neprihvatljiv".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pitanje gde se danas nalazi iranski uranijum obogaćen na 60 odsto moglo bi da postane jedna od ključnih prepreka svakom američkom pokušaju da opravda napad na novi duboko ukopani nuklearni objekat, tvrdi bivši obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Kada je ideolog blokadera Dejan Šoškić tokom debate na RTS-u govorio o obrazovanju, nauci i ekonomiji znanja, Siniša Mali mu je odgovorio povezujući ga sa studentskim blokadama i poručio da ne može istovremeno da govori o značaju univerziteta i podržava njihovu blokadu.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Pevačica Atina Ferari u emisiji “Demanti” otkrila je zanimljive detalje o svom imenu i objasnila zašto je gotovo ceo život svi zovu Atina, iako joj u dokumentima piše Kristina Marković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.