Pitanje gde se danas nalazi iranski uranijum obogaćen na 60 odsto moglo bi da postane jedna od ključnih prepreka svakom američkom pokušaju da opravda napad na novi duboko ukopani nuklearni objekat, tvrdi bivši obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
IAEA: Veliki deo uranijuma verovatno je ostao u Isfahanu
Problem nije samo teorijski. Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je u martu da se verovatno više od 200 kilograma iranskog uranijuma obogaćenog na 60 odsto i dalje nalazi u tunelskom kompleksu kod Isfahana.
Iran je pre prethodnih udara raspolagao sa ukupno oko 440,9 kilograma takvog materijala, ali IAEA posle rata više nije mogla da utvrdi njegovu tačnu količinu, sastav i lokaciju.
Upravo tu Riter vidi ozbiljnu nedoslednost.
Ako je materijal zaista bio duboko pod zemljom u Isfahanu, a zatim se tvrdi da je završio u nekom drugom kompleksu, američke službe morale bi da imaju dokaz o njegovom premeštanju, a ne samo procenu da je mogao biti prebačen.
Tuneli zatvoreni, a uranijum navodno premešten?
Satelitski snimci dodatno komplikuju priču.
Institut za nauku i međunarodnu bezbednost objavio je da su sva tri poznata ulaza u podzemni kompleks kod Isfahana bila zatrpana zemljom. Snimci iz maja pokazivali su da ulazi i dalje nisu očišćeni i da nije primećen pokušaj da se ponovo uspostavi normalan pristup kompleksu.
Prema toj analizi, veliki deo iranskog uranijuma obogaćenog na 60 odsto mogao bi upravo zbog toga da bude praktično zarobljen u podzemnim objektima kod Isfahana, Natanza i Fordoa.
Posebno je zanimljiv novi duboko ukopani kompleks poznat kao „Pikeks mauntin“, koji se često pojavljuje u spekulacijama o budućnosti iranskog nuklearnog programa. Analitičari koji prate satelitske snimke za sada ne smatraju da postoje dokazi da se zalihe obogaćenog uranijuma nalaze upravo tamo.
To je suština Riterovog pitanja: ako poznati ulazi u Isfahanu nisu otvarani, odakle dokaz da je materijal izvučen i odnet na drugo mesto?
Američka operacija kod Isfahana dodatno otvorila pitanje
Riter u tom kontekstu ukazuje i na veliku američku specijalnu operaciju izvedenu u oblasti Isfahana.
Zvanično i prema više američkih izveštaja, njen cilj bio je spasavanje člana posade oborenog F-15E. Operacija je bila izuzetno složena, uključivala je specijalne jedinice, obaveštajne kapacitete, elektronsko ometanje i vazdušne udare koji su sprečavali iranske snage da priđu području potrage.
Riter, međutim, postavlja pitanje da li je američko interesovanje za taj prostor bilo ograničeno isključivo na spasavanje pilota ili je postojala i šira obaveštajna komponenta povezana sa nuklearnim objektima.
Za tvrdnju da je sama operacija bila usmerena na iranske tunele nema javne potvrde. Međutim, njegova poenta je da bi svaka eventualna kopnena operacija protiv podzemnog nuklearnog objekta zahtevala izuzetno detaljne informacije o prilazima, rasporedu tunela, njihovoj konstrukciji i položaju materijala unutar kompleksa.
Drugim rečima, ako Vašington tvrdi da zna dovoljno da razmatra napad na takav objekat, morao bi da zna i šta se u njemu zapravo nalazi.
Amerikanci nemaju potvrdu gde je materijal
Upravo je to danas jedan od najvećih problema čitave iranske nuklearne priče.
IAEA otvoreno navodi da više nije u stanju da potvrdi veličinu, lokaciju i sastav iranskih zaliha obogaćenog uranijuma. Agencija raspolaže ranijim podacima i satelitskim snimcima, ali nema fizički pristup koji bi omogućio konačnu proveru.
Postojali su i izveštaji da Iran možda ima uzak alternativni pristup kompleksu kod Isfahana. Međutim, analiza satelitskih snimaka Instituta za nauku i međunarodnu bezbednost zaključila je da javno dostupni snimci ne potvrđuju da taj navodni prolaz zaista vodi do podzemnog prostora u kojem se čuva uranijum.
Zato trenutno postoji velika razlika između tvrdnje da je uranijum „negde premešten“ i dokaza da je zaista napustio Isfahan.
Riter: Tu nastaje problem za naredbu o udaru
Riter smatra da bi upravo ta praznina mogla da dobije ogroman značaj ukoliko bi se u Vašingtonu razmatrao napad nuklearnim oružjem na duboko ukopani iranski objekat.
Za tako ekstremnu odluku nije dovoljno tvrditi da se važan nuklearni materijal „verovatno“ nalazi na određenom mestu. Morala bi da postoji obaveštajna osnova dovoljno čvrsta da se utvrdi šta je cilj, zbog čega predstavlja pretnju i zašto se ne može neutralisati drugim sredstvima.
Ako su ranije procene govorile da se glavnina materijala nalazi u Isfahanu, a poznati ulazi u taj kompleks ostaju zatrpani, onda svaka kasnija tvrdnja da se isti uranijum nalazi u nekom drugom planinskom objektu mora da odgovori na jedno veoma konkretno pitanje – kako je tamo stigao?
Najvažnija nepoznanica zato više nije samo koliko Iran ima uranijuma obogaćenog na 60 odsto. Ključno pitanje je ko danas zaista zna gde se taj materijal nalazi – i koliko su obaveštajni podaci na kojima bi mogla da počiva odluka o novom američkom udaru uopšte pouzdani.
Najnovija ruska nuklearna podmornica Habarovsk prvi put je isplovila na more i počela testiranja u Belom moru, noseći sa sobom potpuno novu stratešku pretnju za Zapad – projektovana je za do šest nuklearnih podvodnih aparata Posejdon.
Dve osobe su poginule, a još dve povređene u velikom napadu ukrajinskih bespilotnih letelica na Krasnodarski kraj, gde su tokom noći odjekivale eksplozije, izbili požari, a vatra je zahvatila i naftnu rafineriju u Afipskom.
Ruske snage izvele su tokom noći novi talas udara na ciljeve širom Ukrajine, a eksplozije i požari zabeleženi su u Dnjepropetrovsku, Harkovu, Černigovu i Zaporožju, dok je vazdušna uzbuna proglašavana u nizu regiona.
Sjedinjene Američke Države odbile su da se pridruže zajedničkom saopštenju o Ukrajini u UN kojim se osuđuju postupci Rusije i od Moskve traži bezuslovni prekid vatre, a Vašington je umesto toga pozvao i Rusiju i Ukrajinu da se vrate za pregovarački sto.
Iran je u utorak, 17. novembra, izveo novi napad bespilotnim letelicama na američku vojnu bazu u Bahreinu, treći za samo pet dana, čime je dodatno zaoštren sukob Teherana i Vašingtona nakon dvomesečnog zatišja u Persijskom zalivu.
Američki vojnici koji su pokušavali da spasu ranjene nakon smrtonosnog iranskog napada na vojnu bazu u Kuvajtu morali su da pretražuju Gugl kako bi pronašli bolnice u koje mogu da ih prevezu, otkriva američka televizija Si-Bi-Es.
Iranske snage saopštile su da su sa šest bespilotnih letelica gađale američki radar protivvazdušne odbrane u helikopterskoj bazi Al Rifaa u Bahreinu, navodeći da je operacija izvedena kao odgovor na najnovije američke napade.
Američke snage napale su iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, dok je gotovo istovremeno izveden napad bespilotnim letelicama na gasno polje Hor Mor u iračkom Kurdistanu.
Dve rakete pogodile su tokom noći strateški važno iransko ostrvo Kešm u Ormuskom moreuzu, javila je iranska novinska agencija Tasnim, dok je američki predsednik Donald Tramp potvrdio da su američke snage izvele nove udare na iranske položaje protivvazdušne odbrane.
Države Persijskog zaliva pripremaju se za mogućnost velikog američkog napada na Iran već tokom ove nedelje, strahujući da bi Teheran mogao da uzvrati udarima na njihove aerodrome, energetska postrojenja i drugu civilnu infrastrukturu.
Američki predsednik Donald Tramp razmatra mogućnost pokretanja nove velike vojne operacije protiv Irana, a Pentagon mu je već predstavio nekoliko scenarija za nastavak napada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najnovija ruska nuklearna podmornica Habarovsk prvi put je isplovila na more i počela testiranja u Belom moru, noseći sa sobom potpuno novu stratešku pretnju za Zapad – projektovana je za do šest nuklearnih podvodnih aparata Posejdon.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Poznati provokator i akter skandala Dejan Petar Zlatanović još jednom je pokazao vrhunsku nevaspitanje i bahatost, udarivši na porodicu Aleksandra Vučića!
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.