Ruski predsednik Vladimir Putin strahuje da bi završetak rata bez rezultata koji bi u Rusiji mogao da predstavi kao pobedu ugrozio njegovu vlast, a možda i ličnu bezbednost.
To tvrdi britanski Ekonomist, pozivajući se na neimenovane izvore bliske Kremlju.
- Obesiće me - navodno je Putin rekao ljudima iz svog okruženja, prema tvrdnji jednog od sagovornika britanskog lista.
Ekonomist ne navodi kada je ta rečenica izgovorena, kome se ruski predsednik obraćao niti ko su ljudi koji su novinarima preneli detalje iz njegovog okruženja. Uprkos tome, upravo na njihovim tvrdnjama zasniva procenu da se Putin poslednjih nedelja odlučio za nastavak i zaoštravanje rata umesto pokušaja njegovog brzog završetka.
„Sve je veći osećaj da je car go“
Britanski list piše da među delom ruske političke i poslovne elite raste nezadovoljstvo zbog dužine rata i odsustva odlučujućeg završetka.
Jedan od anonimnih sagovornika tvrdi da problem za Kremlj više nijesamo stanje ekonomijeili visoka cena rata, već činjenica da sukob traje godinama bez jasnog kraja.
Drugi izvor blizak ruskoj eliti opisao je atmosferu još oštrije.
- Sve je veći osećaj da je car go - tvrdi sagovornik Ekonomista.
Prema njihovoj verziji, Putin se nalazi pred problemom u kojem bi zaustavljanje rata bez dovoljno velikog rezultata moglo da bude protumačeno kao slabost, dok nastavak sukoba istovremeno povećava vojne i ekonomske troškove.
Ekonomist navodi da je upravo zbog toga ruski predsednik navodno odlučio da ide u novu eskalaciju.
Ukoliko bi rat bio zaustavljen pre toga, sagovornici Ekonomista smatraju da bi ruski predsednik mogao da se suoči sa pitanjima zbog čega je rat uopšte vođen toliko dugo i uz toliku cenu.
Upravo se u tom kontekstu pojavljuje tvrdnja da je Putin navodno rekao: „Obesiće me“.
Britanski nedeljnik ocenjuje da Kremlj smatra da je pokazivanje slabosti posebno opasno u političkom sistemu u kojem je Putin više od dve decenije centralna figura vlasti.
Istovremeno, sami autori priznaju da niko ne može pouzdano da zna šta se događa u Putinovoj glavi, pa se veliki deo zaključaka u tekstu zasniva na procenama anonimnih ljudi za koje se tvrdi da su bliski ruskom vrhu.
Pominje se još 300.000 do 400.000 ljudi
Najkonkretnija tvrdnja Ekonomista odnosi se na moguće veliko povećanje broja ljudi angažovanih u ratu.
Izvori lista tvrde da bi Rusija mogla da obezbedi još 300.000 do 400.000 ljudi za nastavak borbi.
Prema toj verziji, Kremlj ne bi morao da ponavlja javnu delimičnu mobilizaciju iz 2022. godine, već bi pokušao da potreban broj ljudi obezbedi preko regiona, povećanim regrutovanjem i potpisivanjem ugovora sa Ministarstvom odbrane.
Ekonomist navodi da se takav model već ispituje u pojedinim delovima Rusije, uključujući Penzensku oblast, gde lokalne vlasti navodno povećavaju pritisak da muškarci potpisuju vojne ugovore.
To bi omogućilo Moskvi da nastavi veliko popunjavanje jedinica bez politički mnogo osetljivijeg proglašenja nove mobilizacije.
Eskalacija ne bi bila ograničena samo na front
Britanski list navodi da bi novo zaoštravanje moglo da obuhvati i jače raketne i dronske udare na Ukrajinu, posebno na energetsku infrastrukturu, kao i intenzivnije operacije na kopnenom frontu.
Zapadni obaveštajni izvori koje citira Ekonomist razmatraju i mogućnost jačanja ruskih sabotaža i drugih tajnih operacija protiv država koje vojno pomažu Kijevu.
Među mogućim metama pominju se i evropski industrijski objekti povezani sa proizvodnjom oružja za Ukrajinu.
Istovremeno, procena tih izvora je da Moskva i dalje ne želi otvoreni vojni sukob sa NATO, već da pokušava da povećava pritisak ispod granice direktnog rata sa Alijansom.
NATO je podigao borbene avione nakon što su dronovi prišli granicama Letonije i Estonije, a najmanje jedna bespilotna letelica ušla je u estonski vazdušni prostor, saopštile su vojske dve baltičke države.
Ukrajinska vojska gubi ljude toliko brzo da jedinice ne uspevaju ni da sačuvaju i prenesu borbeno iskustvo na nove vojnike, tvrdi penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis, upozoravajući da Rusija istovremeno ima veliku prednost u ljudstvu, dronovima, artiljeriji, kliznim bombama i raketama.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Rusija optužuje Oružane snage Ukrajine (OSU) da sve češće koriste dronove za napade na civilni saobraćaj i stanovništvo, dok novo svedočenje iz Konstantinovke govori o porodici sa bebom koja je, uprkos pokušaju da operateru pokaže dete, napadnuta tokom evakuacije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
NATO je podigao borbene avione nakon što su dronovi prišli granicama Letonije i Estonije, a najmanje jedna bespilotna letelica ušla je u estonski vazdušni prostor, saopštile su vojske dve baltičke države.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
U Srbiji se ujutru očekuje mestimično magla, pre podne malo do umereno oblačno i suvo vreme, a sredinom dana novo naoblačenje sa jugozapada koje će u oblastima južnije od Save i Dunava uslovljavati kišu i lokalne pljuskove.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.