Ukrajinska vojska gubi ljude toliko brzo da jedinice ne uspevaju ni da sačuvaju i prenesu borbeno iskustvo na nove vojnike, tvrdi penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis, upozoravajući da Rusija istovremeno ima veliku prednost u ljudstvu, dronovima, artiljeriji, kliznim bombama i raketama.
- Ukrajinci ne mogu da akumuliraju institucionalno iskustvo zato što prebrzo ginu. To je istina - rekao je Dejvis u emisiji na svom Jutjub kanalu „Danijel Dejvis – Dip dajv“. Njegovu izjavu preneli su ruski i drugi mediji koji prate rat.
Suština njegovog upozorenja nije samo u broju poginulih. Kada iskusni vojnici, podoficiri i komandiri nestaju iz jedinica brže nego što znanje može da bude preneto novim ljudima, vojska svaki sledeći talas popune praktično ponovo mora da uči deo lekcija koje je prethodni sastav već skupo platio.
„Rusi se metodično kreću na zapad“
Dejvis tvrdi da se taj problem sada poklapa sa rastućom razlikom u raspoloživom naoružanju.
- Ukrajini ne ostaju opcije. Oni ništa ne mogu da urade jer gotovo ništa nemaju ni u jednoj od tih kategorija - ocenio je Dejvis.
Reč je o proceni bivšeg američkog oficira, a ne o zvaničnom stavu Pentagona. Dejvis već duže vreme javno zastupa izrazito skeptičan pogled na mogućnost da Ukrajina vojno preokrene odnos snaga sa Rusijom.
Njegova trenutna procena, međutim, dolazi u trenutku kada i podaci sa fronta pokazuju nastavak ruskog pritiska na više pravaca.
Moskva tvrdi: Sedam mesta preuzeto za sedam dana
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom nedelje od 22. do 28. avgusta preuzele kontrolu nad sedam naseljenih mesta.
Prema ruskom saopštenju, u Donjeckoj Narodnoj Republici zauzeti su Anovka i Kučerov Jar, u Sumskoj oblasti Perše Travnja i Pisarevka, a u Zaporoškoj oblasti Dolinka, Neženka i Ševčenkovsko.
Moskva je za isti period prijavila i jedan masovni i 12 grupnih udara visokopreciznim oružjem i dalekometnim dronovima.
Ministarstvo odbrane Rusije navodi da su mete bili objekti vojne, metalurške i naftne industrije, logistički centri, energetska i transportna infrastruktura koju koriste OSU, vojni aerodromi, pogoni za proizvodnju dronova, kao i skladišta municije, goriva i druge vojne opreme.
Ruska strana tvrdi i da je pogodila lučku infrastrukturu preko koje su dopremani vojni tereti za ukrajinske snage.
Više od 9.600 ukrajinskih vojnika za nedelju dana, tvrdi Moskva
Upravo broj gubitaka koji objavljuje Moskva direktno se nadovezuje na Dejvisovu tezu o iscrpljivanju ukrajinskog ljudstva.
Prema nedeljnom zbiru ruskog Ministarstva odbrane, OSU su na različitim delovima fronta izgubile više od 9.610 vojnika, kao i tri tenka, 63 borbena oklopna vozila, 47 artiljerijskih oruđa i tri besposadna čamca.
Te brojke nije moguće nezavisno potvrditi u realnom vremenu, a Rusija i Ukrajina tokom rata redovno objavljuju znatno različite podatke o gubicima protivničke strane.
Ali upravo veliki i dugotrajni ljudski gubici predstavljaju problem na koji Dejvis ukazuje. Za vojsku nije dovoljno samo pronaći nove ljude i poslati ih na front. Potrebni su meseci i godine da se naprave iskusni komandiri, operateri dronova, artiljerci, inženjerci i vojnici sposobni da novopridošle uvedu u borbu.
Ako se taj kadar troši brže nego što može da bude obnovljen, Dejvis smatra da problem postaje sistemski: ne gube se samo ljudi, već sa njima nestaje i znanje koje je vojska stekla tokom prethodnih godina rata.
A kada se tome pridruži ruska prednost koju on vidi u artiljeriji, dronovima, kliznim bombama i raketama, njegova procena za Kijev je krajnje sumorna – Rusija može da nastavi metodično iscrpljivanje, dok Ukrajina sve teže nadoknađuje i ljudstvo i sredstva kojima bi takav pritisak zaustavila.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Da li Ukrajina na severu zemlje samo ubrzano gradi odbranu od mogućeg ruskog napada ili se iza utvrđivanja Černigovske oblasti priprema teren za novi iznenadni upad preko ruske granice, po modelu operacije u Kurskoj oblasti iz avgusta 2024. godine?
Ukrajina razvija sopstvene balističke rakete koje bi mogle da uđu u borbenu upotrebu već ove jeseni, a jedna od njih projektovana je za udare na udaljenosti dovoljne da iz Ukrajine dohvati i Moskvu.
Ruski teški vojno-transportni avion An-124-100 „Ruslan“, isti onaj koji je 2022. korišćen za dopremanje raketa za sisteme „Iskander“ u Belorusiju, obavio je početkom septembra misteriozan let ka Kalinjingradskoj oblasti, ali za sada nema podataka šta se nalazilo u njegovom ogromnom teretnom prostoru.
Zatvaranje takozvanog „Volčanskog kotla“, u kojem se prema ruskim izvorima nalazi oko 2.000 ukrajinskih vojnika, moglo bi da otvori ruskim snagama prostor za dalje napredovanje prema Harkovu, ocenio je ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Vasilij Dandikin.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Irski novinar i geopolitički komentator Čej Bouz ocenio je da se položaj Volodimira Zelenskog naglo pogoršava dok ruski udari sve snažnije pritiskaju ukrajinsku ekonomiju, energetiku i crnomorske luke.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman da traži kompromis sa Rusijom o žitu i energetici, ali da ustupci moraju da budu obostrani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Sociolog Ivan Živkov gostovao je na televiziji N1 i sa samo nekoliko rečenica srušio sve laži, lažna istraživanja i nerealne bajke kojima opozicija i njihova NVO udruženja obmanjuju javnost!
Ostrašćeni antisrpski botovi na društvenim mrežama još jednom su pokazali svoje pravo lice kada je blokaderka Vanja Bahilj, koja se na mreži Iks krije iza profila "koza na štiklama", brutalno je napala predsednika Republike Srpske Milorada Dodika!
Najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da naša zemlja u roku od godinu dana kreće u sopstvenu proizvodnju balističkih raketa dugog dometa u saradnji sa Uzbekistanom izazvala je pravu pravcatu paniku i histeriju u hrvatskim medijima i samom vrhu tamošnje vlasti!
Novi rat izbio je u redovima opozicije! Ekstremni blokaderi iz Rektorata i jurišnici blokaderske liste krenuli su u napad na svoje dotadašnje saveznike i finansijere, javno ponižavajući i blateći Dragana Đilasa i Miroslava Mikija Aleksića!
Svetski šampion Ivan Markioli iz Beograda radi kao di-džej i fitnes trener, voli da kampuje i vozi motor, a uskoro ćemo ga videti na Exatlon poligonima.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Jurošević veoma je staložena, ali ako neko pređe njen prag tolerancije i iz nje izvuče najgore, kako sama kaže, pretvara se u zver.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Braća Ognjen i Mladen Kažanegra već su izvesno vreme imali informacije da su na crnogorsko primorje stigle osobe koje bi mogle pokušati da ih likvidiraju, a sve je počelo nakon ranijeg sukoba u Petrovcu, kada su im osobe bliske "vračarskom klanu" pretile.
Slavni reper Snup Dog biće voditelj ovogodišnje prestižne dodele MTV VMA nagrada! Muzička zvezda, čije je pravo ime Kalvin Brodus Džunior (54), zvanično je najavljena kao domaćin svečanosti koja je zakazana za nedelju, 27. septembar.
Film "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića, u produkciji Digimedia iz Beograda, izabran je za srpskog kandidata za 99. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke, Oskar, u kategoriji za najbolji međunarodni film 2026. godine, saopštili su producenti.
Četvrta sezona popularne serije Branilac počinje sa emitovanjem večeras na Radio-televiziji Srbije, ali umesto očekivanih šest, gledaoce očekuje čak dvanaest novih epizoda, pošto će se na četvrtu sezonu odmah nadovezati i peta.
Jedna od najvoljenijih i najgledanijih televizijskih serija u istoriji domaće kinematografije dobija svoj zvanični nastavak posle više od četiri decenije pauze.
Branislav Nušić nije bio samo najveći srpski komediograf, već i vizionar koji je sa neverovatnom preciznošću i neprevaziđenim humorom hirurški precizno razmontirao srpski mentalitet, vlastoljublje i sve ljudske slabosti.
Spoj pečenih zelenih paprika i patlidžana čini "malidžano" jednim od najlepših specijaliteta makedonske kuhinje, kome nijedna domaćica ne može da odoli.
Voditeljka RTS-a Dragana Kosjerina svojevremeno je imala potpuno drugačije planove za život, a prvi veliki posao donеo joj je priliku da radi daleko od Srbije i bavi se snimanjem reklama.
Pop diva Jelena Karleuša objavila je snimak sa proslave koji je nasmejao celu naciju, a na kom viče na tetku Danijelu jer je snimala hit situaciju na proslavi i to krišom!
Reper Vuk Mob bio je gost emisije "Demanti", u kojoj je otvoreno govorio o svom životu, karijeri, porodici i teškim trenucima kroz koje je prolazio, kao i mislima o suicidu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.