Ukrajinska vojska gubi ljude toliko brzo da jedinice ne uspevaju ni da sačuvaju i prenesu borbeno iskustvo na nove vojnike, tvrdi penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis, upozoravajući da Rusija istovremeno ima veliku prednost u ljudstvu, dronovima, artiljeriji, kliznim bombama i raketama.
- Ukrajinci ne mogu da akumuliraju institucionalno iskustvo zato što prebrzo ginu. To je istina - rekao je Dejvis u emisiji na svom Jutjub kanalu „Danijel Dejvis – Dip dajv“. Njegovu izjavu preneli su ruski i drugi mediji koji prate rat.
Suština njegovog upozorenja nije samo u broju poginulih. Kada iskusni vojnici, podoficiri i komandiri nestaju iz jedinica brže nego što znanje može da bude preneto novim ljudima, vojska svaki sledeći talas popune praktično ponovo mora da uči deo lekcija koje je prethodni sastav već skupo platio.
„Rusi se metodično kreću na zapad“
Dejvis tvrdi da se taj problem sada poklapa sa rastućom razlikom u raspoloživom naoružanju.
- Ukrajini ne ostaju opcije. Oni ništa ne mogu da urade jer gotovo ništa nemaju ni u jednoj od tih kategorija - ocenio je Dejvis.
Reč je o proceni bivšeg američkog oficira, a ne o zvaničnom stavu Pentagona. Dejvis već duže vreme javno zastupa izrazito skeptičan pogled na mogućnost da Ukrajina vojno preokrene odnos snaga sa Rusijom.
Njegova trenutna procena, međutim, dolazi u trenutku kada i podaci sa fronta pokazuju nastavak ruskog pritiska na više pravaca.
Moskva tvrdi: Sedam mesta preuzeto za sedam dana
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom nedelje od 22. do 28. avgusta preuzele kontrolu nad sedam naseljenih mesta.
Prema ruskom saopštenju, u Donjeckoj Narodnoj Republici zauzeti su Anovka i Kučerov Jar, u Sumskoj oblasti Perše Travnja i Pisarevka, a u Zaporoškoj oblasti Dolinka, Neženka i Ševčenkovsko.
Moskva je za isti period prijavila i jedan masovni i 12 grupnih udara visokopreciznim oružjem i dalekometnim dronovima.
Ministarstvo odbrane Rusije navodi da su mete bili objekti vojne, metalurške i naftne industrije, logistički centri, energetska i transportna infrastruktura koju koriste OSU, vojni aerodromi, pogoni za proizvodnju dronova, kao i skladišta municije, goriva i druge vojne opreme.
Ruska strana tvrdi i da je pogodila lučku infrastrukturu preko koje su dopremani vojni tereti za ukrajinske snage.
Više od 9.600 ukrajinskih vojnika za nedelju dana, tvrdi Moskva
Upravo broj gubitaka koji objavljuje Moskva direktno se nadovezuje na Dejvisovu tezu o iscrpljivanju ukrajinskog ljudstva.
Prema nedeljnom zbiru ruskog Ministarstva odbrane, OSU su na različitim delovima fronta izgubile više od 9.610 vojnika, kao i tri tenka, 63 borbena oklopna vozila, 47 artiljerijskih oruđa i tri besposadna čamca.
Te brojke nije moguće nezavisno potvrditi u realnom vremenu, a Rusija i Ukrajina tokom rata redovno objavljuju znatno različite podatke o gubicima protivničke strane.
Ali upravo veliki i dugotrajni ljudski gubici predstavljaju problem na koji Dejvis ukazuje. Za vojsku nije dovoljno samo pronaći nove ljude i poslati ih na front. Potrebni su meseci i godine da se naprave iskusni komandiri, operateri dronova, artiljerci, inženjerci i vojnici sposobni da novopridošle uvedu u borbu.
Ako se taj kadar troši brže nego što može da bude obnovljen, Dejvis smatra da problem postaje sistemski: ne gube se samo ljudi, već sa njima nestaje i znanje koje je vojska stekla tokom prethodnih godina rata.
A kada se tome pridruži ruska prednost koju on vidi u artiljeriji, dronovima, kliznim bombama i raketama, njegova procena za Kijev je krajnje sumorna – Rusija može da nastavi metodično iscrpljivanje, dok Ukrajina sve teže nadoknađuje i ljudstvo i sredstva kojima bi takav pritisak zaustavila.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Diplomatija između Rusije i Zapada ulazi u novu, znatno opasniju fazu: čak i ako pregovori Moskve, Vašingtona i Kijeva budu obnovljeni, Rusija više nema razlog da zbog njih usporava vojne operacije, ocenjuje penzionisani američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor.
Mađarska poslanica u Evropskom parlamentu Žužana Borvendeg optužila je ukrajinske vlasti da su prevarile novu vladu u Budimpešti – obećale su proširenje prava Mađara u Zakarpatju, dobile popuštanje Mađarske prema Kijevu, a zatim, prema njenim rečima, nastavile da ograničavaju prava nacionalnih manjina.
Bivši šef izraelske službe „Nativ“ Jakov Kedmi ocenio je da ishod rata u Ukrajini neće prvenstveno odrediti brzina ruskog napredovanja na frontu, već sposobnost ukrajinske energetike, železnice, luka i sistema snabdevanja da izdrže sve intenzivnije ruske udare.
Ruski naučni uređaj LPDE-CE8 biće postavljen na kinesku svemirsku letelicu Čang’e 8, koja bi 2028. trebalo da krene ka južnom polu Meseca, čime Rusija dobija mesto u jednoj od ključnih kineskih misija za pripremu buduće lunarne istraživačke stanice.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Potpredsednica Glavnog odbora Srpske napredne stranke Ana Brnabić obratila se javnosti, nakon što su blokaderi objavili nove pretnje predsedniku Srbije Aleksandaru Vučiću.
Nenad Milanović, glavni finansijer blokaderske liste i vlasnik blokaderskog portala "Izlaz" objavio je video-snimak na kojem otvoreno, najsočnijim psovkama i pretnjama silovanjem, šalje poruku svim pristalicama vlasti i neistomišljenicima.
Blokaderi, njihovi predstavnici i puleni inostranih centara moći uopšte nisu zainteresovani za izbore niti za volju naroda, već otvoreno pripremaju krvavi scenario, ulični haos i rušenje države!
Stefan Simić, funkcioner Pokreta slobodnih građana, očigledno nema nameru da čeka ni izbore, ni volju Beograđana, ni rezultate glasanja. Ovaj blokader je svoju političku budućnost već zacrtao, pa je za sebe rezervisao fotelju ni manje ni veš nego kao gradonačelnika Beograda!
Dvojica pripadnika takozvane kosovske policije, koji su brutalno premlatili Nenada Raškovića iz sela Dren, skandalozno su vraćena na posao posle samo mesec dana lažne suspenzije!
Prvi dan u Dominikani takmičari Exatlona započeli su raznoliko, a dok su se Strahinja i Nemanja odmah bacili na trening Boris je meditirao od rane zore.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Prvih pet kilometara Severne obilaznice oko Kragujevca pušteno je u saobraćaj, a time je okončana prva faza izgradnje brze saobraćajnice ukupne dužine 22 kilometra.
Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Tavankut uputilo je apel meštanima, prijateljima društva i svim ljudima dobre volje da pomognu u prikupljanju novca za popravku vatrogasnog kamiona.
Nakon stravične saobraćajne tragedije koja se dogodila na auto-putu Beograd–Niš u blizini Kolara, poznati novinar Mladen Mijatović objavio je prve jezive fotografije sa lica mesta, koje svedoče o silini udara u kom su dve osobe izgubile život na licu mesta.
Teška saobraćajna nesreća sa fatalnim posledicama dogodila se danas na auto-putu Beograd–Niš, u blizini Kolara, gde su u silovitom sudaru teretnjaka i putničkog automobila dve osobe izgubile život na licu mesta, dok je prevrnuti kamion u potpunosti paralisao saobraćaj.
Nakon što su kamere video-nadzora snimile Maria Miloševića kako tokom posete napada Radoslava Gila Stanišića i Igora Božovića, policija je pretresla njegovu ćeliju i u njoj pronašla pravu malu narko-apoteku, više od 100 raznih tableta, špriceve i marihuanu, iako je osumnjičeni bio pod najstrožim bezbednosnim merama.
U još jednoj opsežnoj akciji na suzbijanju finansijskog kriminala i korupcije, pripadnici UKP-a i Poreske policije u saradnji sa Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije VJT u Novom Sadu uhapsili su M. N. (46) i A. M. (46) zbog sumnje da su preko fiktivnih faktura oprali čak 29 miliona dinara i oštetili budžet Srbije za 9 miliona dinara.
Irena Jovanović pridružuje se Ivon Jafali u novoj sezoni emisije "Mi danas" na Tanjug TV i K1 televiziji, gde će zajedno pratiti i analizirati događaje koji oblikuju političku i društvenu svakodnevicu.
Legendarni srpski glumac Petar Božović otvorio je dušu i bez ikakve zadrške govorio o svom trnovitom životnom putu, teškom detinjstvu obeleženom ratnim traumama, siromaštvu, ali i veličanstvenoj glumačkoj karijeri koja ga je uvrstila u red najvećih velikana našeg glumišta.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Novinar Mladen Mijatović je otvoreno govorio o odnosu sa Deom Đurđević i tada je naglasio da se nije slomio kada su prekinuli vezu, već je to prihvatio kao završetak jedne epizode u životu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.