Ukrajinska vojska gubi ljude toliko brzo da jedinice ne uspevaju ni da sačuvaju i prenesu borbeno iskustvo na nove vojnike, tvrdi penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis, upozoravajući da Rusija istovremeno ima veliku prednost u ljudstvu, dronovima, artiljeriji, kliznim bombama i raketama.
- Ukrajinci ne mogu da akumuliraju institucionalno iskustvo zato što prebrzo ginu. To je istina - rekao je Dejvis u emisiji na svom Jutjub kanalu „Danijel Dejvis – Dip dajv“. Njegovu izjavu preneli su ruski i drugi mediji koji prate rat.
Suština njegovog upozorenja nije samo u broju poginulih. Kada iskusni vojnici, podoficiri i komandiri nestaju iz jedinica brže nego što znanje može da bude preneto novim ljudima, vojska svaki sledeći talas popune praktično ponovo mora da uči deo lekcija koje je prethodni sastav već skupo platio.
„Rusi se metodično kreću na zapad“
Dejvis tvrdi da se taj problem sada poklapa sa rastućom razlikom u raspoloživom naoružanju.
- Ukrajini ne ostaju opcije. Oni ništa ne mogu da urade jer gotovo ništa nemaju ni u jednoj od tih kategorija - ocenio je Dejvis.
Reč je o proceni bivšeg američkog oficira, a ne o zvaničnom stavu Pentagona. Dejvis već duže vreme javno zastupa izrazito skeptičan pogled na mogućnost da Ukrajina vojno preokrene odnos snaga sa Rusijom.
Njegova trenutna procena, međutim, dolazi u trenutku kada i podaci sa fronta pokazuju nastavak ruskog pritiska na više pravaca.
Moskva tvrdi: Sedam mesta preuzeto za sedam dana
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage tokom nedelje od 22. do 28. avgusta preuzele kontrolu nad sedam naseljenih mesta.
Prema ruskom saopštenju, u Donjeckoj Narodnoj Republici zauzeti su Anovka i Kučerov Jar, u Sumskoj oblasti Perše Travnja i Pisarevka, a u Zaporoškoj oblasti Dolinka, Neženka i Ševčenkovsko.
Moskva je za isti period prijavila i jedan masovni i 12 grupnih udara visokopreciznim oružjem i dalekometnim dronovima.
Ministarstvo odbrane Rusije navodi da su mete bili objekti vojne, metalurške i naftne industrije, logistički centri, energetska i transportna infrastruktura koju koriste OSU, vojni aerodromi, pogoni za proizvodnju dronova, kao i skladišta municije, goriva i druge vojne opreme.
Ruska strana tvrdi i da je pogodila lučku infrastrukturu preko koje su dopremani vojni tereti za ukrajinske snage.
Više od 9.600 ukrajinskih vojnika za nedelju dana, tvrdi Moskva
Upravo broj gubitaka koji objavljuje Moskva direktno se nadovezuje na Dejvisovu tezu o iscrpljivanju ukrajinskog ljudstva.
Prema nedeljnom zbiru ruskog Ministarstva odbrane, OSU su na različitim delovima fronta izgubile više od 9.610 vojnika, kao i tri tenka, 63 borbena oklopna vozila, 47 artiljerijskih oruđa i tri besposadna čamca.
Te brojke nije moguće nezavisno potvrditi u realnom vremenu, a Rusija i Ukrajina tokom rata redovno objavljuju znatno različite podatke o gubicima protivničke strane.
Ali upravo veliki i dugotrajni ljudski gubici predstavljaju problem na koji Dejvis ukazuje. Za vojsku nije dovoljno samo pronaći nove ljude i poslati ih na front. Potrebni su meseci i godine da se naprave iskusni komandiri, operateri dronova, artiljerci, inženjerci i vojnici sposobni da novopridošle uvedu u borbu.
Ako se taj kadar troši brže nego što može da bude obnovljen, Dejvis smatra da problem postaje sistemski: ne gube se samo ljudi, već sa njima nestaje i znanje koje je vojska stekla tokom prethodnih godina rata.
A kada se tome pridruži ruska prednost koju on vidi u artiljeriji, dronovima, kliznim bombama i raketama, njegova procena za Kijev je krajnje sumorna – Rusija može da nastavi metodično iscrpljivanje, dok Ukrajina sve teže nadoknađuje i ljudstvo i sredstva kojima bi takav pritisak zaustavila.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Rusija bi mogla da upotrebi „Orešnik“ za udar na vojnu infrastrukturu NATO u poljskom Žešovu, a takav scenario mogao bi da se dogodi već ove godine, izjavio je general-major MUP Rusije u penziji i savetnik ministra unutrašnjih poslova Vladimir Ovčinski.
Rusija optužuje Oružane snage Ukrajine (OSU) da sve češće koriste dronove za napade na civilni saobraćaj i stanovništvo, dok novo svedočenje iz Konstantinovke govori o porodici sa bebom koja je, uprkos pokušaju da operateru pokaže dete, napadnuta tokom evakuacije.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Evropa ne može da prati tempo ruske vojne industrije, a sledeći veliki problem za NATO mogao bi da bude novi „Orešnik-2“, tvrdi izraelski politikolog i bivši šef službe „Nativ“ Jakov Kedmi, koji smatra da se jaz između evropskih i ruskih proizvodnih kapaciteta dodatno širi.
Rusija je pokrenula serijsku proizvodnju sistema za elektronsko ratovanje „Volna Kupol Garant“, napravljenog za ometanje Starlinka, a ruska vojna industrija tvrdi da bi desetine ovih kompleksa, uključene istovremeno, mogle privremeno da izazovu ozbiljan poremećaj rada satelitske mreže Ilona Maska.
Zvanični podaci Kijeva o gubicima na frontu ponovo su dovedeni u pitanje nakon što je Kiril Budanov priznao da Ukrajina mora da mobiliše najmanje 30.000 ljudi svakog meseca samo da bi održala sadašnje stanje u vojsci, piše britanski Telegraf.
Evropa mora da prihvati veći bezbednosni rizik danas kako bi izbegla mnogo ozbiljniju opasnost u budućnosti, poručio je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je tokom prošle nedelje značajno pojačao mere lične bezbednosti jer strahuje za svoj život, tvrdi ruski vojni ekspert Andrej Maročko, pozivajući se na sopstvene izvore.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Ruske snage uništile su tri borbena oklopna vozila sa ukrajinskim oficirima tokom pokušaja izvlačenja komandnog mesta bataljona 159. odvojene mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine (OSU) iz takozvanog Volčanskog kotla u Harkovskoj oblasti.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ruski državljanin Mihail Nikolajevič Šabunjin (30), koji je osumnjičen za trostruko ubistvo kod Danilovgrada, pronađen je u šumi iznad naselja Topla u Herceg Novom.
Rusija optužuje Oružane snage Ukrajine (OSU) da sve češće koriste dronove za napade na civilni saobraćaj i stanovništvo, dok novo svedočenje iz Konstantinovke govori o porodici sa bebom koja je, uprkos pokušaju da operateru pokaže dete, napadnuta tokom evakuacije.
Rektor Vladan Đokić ponovo je u centru skandaloznog ponašanja! Dok fakulteti trpe, prvi čovek Beogradskog univerziteta spakovao je kofere i otišao – ni manje ni više nego u Brazil, u sunčani Rio de Žaneiro!
Uzalud se Branko Ružić mesecima uspinje da se dodvori tajkunskim medijima, uzalud pljuje po sopstvenoj koaliciji i pokušava da glumi "principijelnog opozicionara" - za tajkunske medije Nova S i N1 on je i dalje samo običan politički preletač i foteljaš kojeg duboko preziru.
Raspad, rasulo i potpun blam na blokadama doživeli su svoj vrhunac u Veterniku, kada su se lažni borci za prava građana potukli ne znajući da su na istoj strani.
Društvene mreže usijale su se zbog fotomontiranih fotografija lažnog rektora Univerziteta u Beogradu, Vladana Đokića, koji je, podetimo, četvrti put ovog leta otputovao na odmor i to, ni manje ni više nego, u vreli Rio de Žaneiro u Brazilu.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
Na oko 150 kilometara od Beograda i nedaleko od Čačka, nalazi se manastir Stjenik. Vekovima ljudi dolaze u ovu svetinju da se pomole za zdravlje i mir.
Tropske temperature koje ne popuštaju ni noću obeležile su kraj avgusta u pojedinim delovima Srbije, ukazuju podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Blago osveženje i najavljene padavine očekuju nas večeras.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Pećincima su uhapsili Ž. S. (65), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Šezdesetogodišnji muškarac je fizički napao i povredio tridesetosmogodišnju ženu u restoranu u Međurači. Incidentu, koji se dogodio oko 21:30, prethodio je verbalni sukob između napadača i drugog, pedesetsedmogodišnjeg gosta zbog prethodnih nesuglasica.
Ubica i samoubica B. K. (27)iz Velikog Gradišta počinio je krvavi pir s predumišljajem kada je 29. avgusta hladnokrvno ubio tri i ranio dve osobe, a zatim počinio samoubistvo, kaže za Informer psihoterapeut Sandra Bijelić iz Beograda.
Ubistvo u okolini Danilovgrada potreslo je Crnu Goru nakon što je državljanin Rusije Mihail Š. (30), posle probnog gađanja na strelištu "Češka zbrojevka", hladnokrvno usmrtio trojicu zaposlenih i pobegao.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.