Ruska ekonomija je već „previše ohlađena“ i više ne može dugo da izdrži ekstremno visoke kamatne stope, upozorio je izvršni direktor Sberbanke German Gref, tražeći od Centralne banke Rusije brže smanjenje kamata kako bi se pokrenule investicije i sprečilo dalje gušenje privrede.
Gref je na godišnjoj skupštini akcionara Sberbanke rekao da monetarna politika ne može da rešava probleme koji nisu nastali na tržištu, već dolaze iz spoljašnjih i jednokratnih faktora, uključujući teškoće u energetskom sektoru.
- Moj stav je da ekonomija ne može dugo da opstane uz ekstremno visoke kamatne stope - rekao je Gref.
Gref smatra da je takav nivo mogao kratkoročno da „ohladi“ pregrejanu ekonomiju, ali da je sada pređena granica.
- Rekao bih da je prilično očigledno šta se dešava — već smo previše ohladili ekonomiju. Kamatnu stopu treba sniziti - poručio je šef Sberbanke.
Inflacija slabi, ali privreda trpi
Prema podacima ruske Centralne banke, inflacija je u maju oslabila na 5,3 odsto, posle 5,6 odsto u aprilu. U martu i februaru cene su na godišnjem nivou rasle 5,9 odsto.
Istovremeno, Rosstat je objavio da je ekonomska aktivnost u prvom kvartalu pala za 0,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Podaci za april pokazali su oporavak, uz rast aktivnosti od 1,3 odsto.
Za Grefa, međutim, to nije dovoljno da se zaključi da ekonomija može da izdrži sadašnji nivo kamata.
On upozorava da su problemi sve vidljiviji, naročito kroz pad investicija i pritisak na kompanije koje zbog skupog zaduživanja odlažu razvoj, širenje proizvodnje i nove projekte.
- Svedočimo padu investicija za više od 14 odsto - rekao je Gref.
Zatim je ponovio ključnu poruku:
- Moramo sniziti kamatnu stopu - naveo je on, dodajući da je to potrebno kako bi se otključala investiciona aktivnost kompanija.
Gref: Monetarna politika ne rešava netržišne uzroke inflacije
Šef Sberbanke posebno je kritikovao ideju da se visokom kamatom može boriti protiv svakog rasta cena.
Prema njegovim rečima, deo inflatornih pritisaka ne dolazi iz klasične potrošnje ili tržišnih odnosa, već iz faktora koji se ne mogu rešiti skupljim kreditima.
- Boriti se merama monetarne politike protiv jednokratnih faktora koji nastaju van tržišnog konteksta potpuno je iracionalno - rekao je Gref.
On tvrdi da takva politika pravi „veoma veliki depresivni“ teret za ekonomiju.
Drugim rečima, visoke kamate ne uklanjaju uzroke rasta cena ako oni dolaze iz energetike, logistike, administrativnih ograničenja ili drugih strukturnih problema. Umesto toga, guše investicije i usporavaju poslovanje.
Centralna banka oprezno spušta kamate
Ruska Centralna banka je početkom 2025. držala kamatnu stopu na čak 21 odsto, uz obrazloženje da mora da obuzda „pregrejanu“ ekonomiju i inflaciju.
U junu prošle godine promenjen je pravac monetarne politike, pa su kamate do kraja decembra spuštene na 16 odsto.
Na poslednjoj junskoj sednici stopa je ponovo smanjena, ali samo za četvrtinu procentnog poena, na 14,25 odsto.
Centralna banka je obrazložila da ekonomija i dalje raste umerenim tempom, dok se inflatorni trend blago usporava.
Stručnjaci banke najavili su da bi smanjenje kamata moglo da se nastavi, ali blažim tempom nego što se ranije očekivalo u aprilskom osnovnom scenariju.
Budžetski deficit može usporiti smanjenje kamata
Centralna banka upozorava da bi strukturni budžetski deficiti do 2029. mogli da zahtevaju strožu monetarnu politiku nego što je bilo predviđeno.
- Osnovni scenario ruske Centralne banke pretpostavljao je da će fiskalna politika pomoći da se inflacija zakoči na srednji rok, ali uporni strukturni budžetski deficiti do 2029. godine mogli bi da zahtevaju strožu monetarnu politiku nego što je predviđeno osnovnim scenarijem - upozorili su iz banke.
To znači da će Centralna banka morati da balansira između dva pritiska: potrebe privrede za jeftinijim novcem i straha da bi prebrzo spuštanje kamata moglo ponovo da pogura inflaciju.
Predsedniku Rusije Vladimiru Putinu ostalo je najviše tri godine na vlasti, tvrdi „Forbs“ u analizi u kojoj se razmatra nekoliko mogućih scenarija kraja njegove vladavine
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Raketni i dronovski udari po ruskoj logistici, energetici i infrastrukturi mogli bi da nateraju Rusiju da sama povuče snage sa Krima do kraja 2027. godine, izjavio je bivši komandant američke vojske u Evropi Ben Hodžis
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Rusija je oštro poručila evropskim političarima da neće dobiti mesto za pregovaračkim stolom o Ukrajini dok ne dokažu da zaista žele mir, a ne produžetak rata.
Ruska vojska izvela je tokom noći snažne napade bespilotnim letelicama na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pomorske transportne pravce, pogodivši termoelektranu, trafostanicu i teretni brod koji je, prema tvrdnjama Moskve, prevozio robu namenjenu ukrajinskoj vojsci.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Ruska televizija Cargrad objavila je da se protiv načelnika Generalštaba Valerija Gerasimova vodi ozbiljna medijska kampanja, u čijem su središtu optužbe da predsednik Vladimir Putin dobija netačne izveštaje o napredovanju ruske vojske u Ukrajini.
Ukrajinska vojska pretrpela je ozbiljne gubitke tokom pokušaja protivnapada na dobropoljskom i družkovskom pravcu, ali su istovremeno iz ruskih izvora stigle informacije o velikom preokretu u Sumskoj oblasti, gde su ruske jedinice, prema poslednjim izveštajima, napustile Junakovku i deo ranije zauzetih položaja kod Loknje i Sadkova.
Rusija bi se odricanjem od nuklearnog oružja izložila opasnosti od direktnog vojnog napada Zapada, upozorili su penzionisani general-potpukovnik Andrej Guruljov i doktor ekonomskih nauka Mihail Deljagin.
Estonija je donela odluku da od 1. decembra zatvori sve drumske i pešačke granične prelaze sa Rusijom na najmanje šest meseci, čime će praktično obustaviti neposredno putovanje građana između dve zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Povodom rešenja Regulatornog tela za elektronske medije (REM) o izrečenim zabranama Informer TV-u , među kojima je i zabrana emitovanja emisije "Kolegijum", a koje stupa na snagu od danas, glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević obratio se gledaocima u poslednjem jučerašnjem Kolegijumu.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
U Srbiji se ujutru očekuje mestimično magla, pre podne malo do umereno oblačno i suvo vreme, a sredinom dana novo naoblačenje sa jugozapada koje će u oblastima južnije od Save i Dunava uslovljavati kišu i lokalne pljuskove.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Venera, planeta ljubavi, nije više retrogradna, tako da emotivna situacija postaje stabilnija. Prošlost prestaje da kuca na naša vrata, tako da je pred nama nedelja u kojoj su moguća nova poznanstva.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.