Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Zahtevi Kremlja postaju sve tvrđi jer Moskva veruje da na frontu ima prednost, objavio je Blumberg pozivajući se na izvore bliske ruskim vlastima.
Blumberg navodi da Putin nije dao nikakav signal da je spreman da odustane od zahteva da Ukrajina u okviru mogućeg sporazuma preda Rusiji i preostali deo Donjecke oblasti koji Moskva trenutno ne kontroliše.
Kijev takav zahtev odbacuje.
Upravo oko Donbasa već mesecima zapinju pokušaji da se pronađe model koji bi obe strane makar prihvatile kao osnovu za ozbiljne pregovore.
Ruska računica, prema Blumbergovim izvorima, zasniva se na proceni da vreme trenutno ne radi protiv Moskve. Kremlj veruje da Rusija ima vojnu prednost i zato nema razlog da sada pravi velike ustupke samo kako bi se brzo došlo do sporazuma.
To istovremeno znači da se ruski uslovi, umesto da postaju blaži kako pregovori odmiču, dodatno zaoštravaju.
Amerikanci ponovo doneli plan, ali niko ne zna šta je u njemu
Vitkof i Kušner stigli su 5. septembra u Moskvu sa predlogom za okončanje rata koji im je poverio predsednik SAD Donald Tramp.
Tramp je neposredno pre njihovog puta rekao da njegovi izaslanici nose „predlog za okončanje rata“, ali nije otkrio njegove detalje.
Putin je zatim u Kremlju više od tri sata razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom.
Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov opisao je razgovore kao otvorene, konstruktivne i korisne, ali posle sastanka nije objavljena nijedna konkretna tačka oko koje su dve strane postigle dogovor.
Drugim rečima, razgovor jeste održan, ali proboj nije objavljen.
Američka strana iznela je više ideja o mogućem rešavanju sukoba, a razgovaralo se i o eventualnim budućim ekonomskim projektima Rusije i SAD.
Ipak, sadržaj Trampovog novog plana ostaje tajna.
Ponovo se pominje slobodna ekonomska zona u Donbasu
Prema ljudima upoznatim sa razmišljanjem u Kijevu, ukrajinska strana takođe ne očekuje veliki pomak.
Jedna od mogućnosti jeste da Vitkof i Kušner ponovo pokušaju da ožive ranije razmatrane modele, među kojima je i ideja da se u delu Donbasa uspostavi posebna slobodna ekonomska zona.
Blumberg, međutim, navodi da je Moskva takvu mogućnost već odbacivala.
To dodatno komplikuje situaciju jer nije jasno da li su Trampovi izaslanici sada doneli nešto suštinski novo ili samo izmenjenu verziju predloga koji su već zapeli na potpuno suprotnim ruskim i ukrajinskim zahtevima.
Vitkof i Kušner posle Moskve putuju u Kijev, gde bi danas trebalo da razgovaraju sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To će biti njihov prvi dolazak u Ukrajinu u okviru ove pregovaračke misije.
Zelenski je poručio da Kijev želi da razgovori budu „što konstruktivniji i sadržajniji“, ali ni ukrajinska strana ne krije pesimizam.
BONUS VIDEO
„Očekivanja su izuzetno niska“, naveli su Blumbergovi sagovornici bliski Kremlju.
Prethodni dolasci američkih pregovarača nisu doveli do ozbiljnog pomaka, a u Moskvi, prema tim izvorima, ne vide razlog da veruju da su Vitkof i Kušner ovog puta doneli predlog koji bi Putin mogao da prihvati.
Putin ne odustaje od ključnog zahteva
Najveća prepreka ostaje teritorija.
Blumberg navodi da Putin nije dao nikakav signal da je spreman da odustane od zahteva da Ukrajina u okviru mogućeg sporazuma preda Rusiji i preostali deo Donjecke oblasti koji Moskva trenutno ne kontroliše.
Kijev takav zahtev odbacuje.
Upravo oko Donbasa već mesecima zapinju pokušaji da se pronađe model koji bi obe strane makar prihvatile kao osnovu za ozbiljne pregovore.
Ruska računica, prema Blumbergovim izvorima, zasniva se na proceni da vreme trenutno ne radi protiv Moskve. Kremlj veruje da Rusija ima vojnu prednost i zato nema razlog da sada pravi velike ustupke samo kako bi se brzo došlo do sporazuma.
To istovremeno znači da se ruski uslovi, umesto da postaju blaži kako pregovori odmiču, dodatno zaoštravaju.
Amerikanci ponovo doneli plan, ali niko ne zna šta je u njemu
Vitkof i Kušner stigli su 5. septembra u Moskvu sa predlogom za okončanje rata koji im je poverio predsednik SAD Donald Tramp.
Tramp je neposredno pre njihovog puta rekao da njegovi izaslanici nose „predlog za okončanje rata“, ali nije otkrio njegove detalje.
Putin je zatim u Kremlju više od tri sata razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom.
Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov opisao je razgovore kao otvorene, konstruktivne i korisne, ali posle sastanka nije objavljena nijedna konkretna tačka oko koje su dve strane postigle dogovor.
Drugim rečima, razgovor jeste održan, ali proboj nije objavljen.
Američka strana iznela je više ideja o mogućem rešavanju sukoba, a razgovaralo se i o eventualnim budućim ekonomskim projektima Rusije i SAD.
Ipak, sadržaj Trampovog novog plana ostaje tajna.
Ponovo se pominje slobodna ekonomska zona u Donbasu
Prema ljudima upoznatim sa razmišljanjem u Kijevu, ukrajinska strana takođe ne očekuje veliki pomak.
Jedna od mogućnosti jeste da Vitkof i Kušner ponovo pokušaju da ožive ranije razmatrane modele, među kojima je i ideja da se u delu Donbasa uspostavi posebna slobodna ekonomska zona.
Blumberg, međutim, navodi da je Moskva takvu mogućnost već odbacivala.
To dodatno komplikuje situaciju jer nije jasno da li su Trampovi izaslanici sada doneli nešto suštinski novo ili samo izmenjenu verziju predloga koji su već zapeli na potpuno suprotnim ruskim i ukrajinskim zahtevima.
Vitkof i Kušner posle Moskve putuju u Kijev, gde bi danas trebalo da razgovaraju sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To će biti njihov prvi dolazak u Ukrajinu u okviru ove pregovaračke misije.
Zelenski je poručio da Kijev želi da razgovori budu „što konstruktivniji i sadržajniji“, ali ni ukrajinska strana ne krije pesimizam.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je postizanje velikog sporazuma sa Rusijom koji bi mogao da promeni bezbednosni poredak čitave Evrope, samo nekoliko sati nakon što je u Beloj kući razgovarao sa specijalnim izaslanikom ruskog predsednika Vladimira Putina, Kirilom Dmitrijevim.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Ruski predsednik Vladimir Putin odlučio je da značajno pojača delegaciju koja će 10. i 11. novembra pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama i Ukrajinom u Abu Dabiju, šaljući dvojicu zamenika ministra spoljnih poslova, načelnika vojne obaveštajne službe i visokog oficira Generalštaba.
Ruski predsednik Vladimir Putin primio je hitnu poruku iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hamneija, koju mu je tokom nenajavljene posete Moskvi lično uručio sekretar Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Irana Mohsen Rezai.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dva dekreta kojima je upravljanje nad sedam kompanija japanskog duvanskog giganta Japan tobako u Rusiji preneto na domaću firmu „Industrijska aktiva“, čime je japanskoj korporaciji oduzeta kontrola nad jednim od njenih najprofitabilnijih tržišta.
Ruska vojska izvela je tokom noći između 6. i 7. novembra seriju snažnih raketnih udara na Kijev i okolinu, gađajući ključne objekte ukrajinske elektroenergetske mreže.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Dok sa "Studentske liste" već danima dele fotelje, iz njihovih redova izbijaju skandali i tuča oko plena! Glavni ideolog blokadera Jovo Bakić otvoreno se ponudio za ministra unutrašnjih poslova, da bi u istom trenutku priznao da o tom poslu nema nikakvog znanja niti veze sa strukom!
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Željko Kostić, pripadnik Specijalne antiterostičke jedinice (SAJ) uputio je otvoreno pismo doskorašnjem pukovniku policije i dugogodišnjem komandantu SAJ-a Spasoju Vuleviću, koji je nedavno penzionisan, otkrivši Vulevićevo pravo lice.
Zanimljiva situacija dogodila se u emisiji "Utisak nedelje", gde se u program uključila Aleksandra Dragojlov, žena iz Novog Sada, koja se predstavila kao istraživačica iz Litvanije koja se "bavi srpskom politikom i medijskim slobodama"?!
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Visoka tehnička škola u Subotici dobila je dva nova neobična studenta iz Kine. Jedan hoda na dve, drugi na četiri noge, a profesor dr Laslo Gogolak, šef katedre i koordinator studijskog programa za mehatroniku je ponosan.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Umetnička škola u Kraljevu oprostila se od učenice četvrtog razreda Vasilije P, koja je tragično izgubila život u saobraćajnoj nesreći kada se prevrnuo autobus "Niš ekspresa" kod Zagreba.
Zaposleni u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security prijavio je da su dva za sada nepoznata lica jutros, oko 9 časova, u Ulici Avda Međedovića, u Podgorici, od njega uz prijetnju vatrenim oružjem, ukrala novac koji je prevozio u okviru obavljanja poslova transporta novca, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Majkl Sanft (55), advokat koji je zastupao Duana "Kifa Dija" Dejvisa u procesu za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, pronađen je mrtav u svom domu u Las Vegasu.
Voditeljka Ana Radulović nakon razvoda od pevača Mirčeta Radulovića započela je novo životno poglavlje, a svoj mir pronašla je u luksuznom dupleksu u kojem živi sa sinom.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.