Moskva ne pokazuje spremnost da odustane od svojih vojnih ciljeva u Ukrajini, a Vladimir Putin spreman je da zaustavi rat samo pod uslovima koje Rusija smatra prihvatljivim.
Zahtevi Kremlja postaju sve tvrđi jer Moskva veruje da na frontu ima prednost, objavio je Blumberg pozivajući se na izvore bliske ruskim vlastima.
Blumberg navodi da Putin nije dao nikakav signal da je spreman da odustane od zahteva da Ukrajina u okviru mogućeg sporazuma preda Rusiji i preostali deo Donjecke oblasti koji Moskva trenutno ne kontroliše.
Kijev takav zahtev odbacuje.
Upravo oko Donbasa već mesecima zapinju pokušaji da se pronađe model koji bi obe strane makar prihvatile kao osnovu za ozbiljne pregovore.
Ruska računica, prema Blumbergovim izvorima, zasniva se na proceni da vreme trenutno ne radi protiv Moskve. Kremlj veruje da Rusija ima vojnu prednost i zato nema razlog da sada pravi velike ustupke samo kako bi se brzo došlo do sporazuma.
To istovremeno znači da se ruski uslovi, umesto da postaju blaži kako pregovori odmiču, dodatno zaoštravaju.
Amerikanci ponovo doneli plan, ali niko ne zna šta je u njemu
Vitkof i Kušner stigli su 5. septembra u Moskvu sa predlogom za okončanje rata koji im je poverio predsednik SAD Donald Tramp.
Tramp je neposredno pre njihovog puta rekao da njegovi izaslanici nose „predlog za okončanje rata“, ali nije otkrio njegove detalje.
Putin je zatim u Kremlju više od tri sata razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom.
Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov opisao je razgovore kao otvorene, konstruktivne i korisne, ali posle sastanka nije objavljena nijedna konkretna tačka oko koje su dve strane postigle dogovor.
Drugim rečima, razgovor jeste održan, ali proboj nije objavljen.
Američka strana iznela je više ideja o mogućem rešavanju sukoba, a razgovaralo se i o eventualnim budućim ekonomskim projektima Rusije i SAD.
Ipak, sadržaj Trampovog novog plana ostaje tajna.
Ponovo se pominje slobodna ekonomska zona u Donbasu
Prema ljudima upoznatim sa razmišljanjem u Kijevu, ukrajinska strana takođe ne očekuje veliki pomak.
Jedna od mogućnosti jeste da Vitkof i Kušner ponovo pokušaju da ožive ranije razmatrane modele, među kojima je i ideja da se u delu Donbasa uspostavi posebna slobodna ekonomska zona.
Blumberg, međutim, navodi da je Moskva takvu mogućnost već odbacivala.
To dodatno komplikuje situaciju jer nije jasno da li su Trampovi izaslanici sada doneli nešto suštinski novo ili samo izmenjenu verziju predloga koji su već zapeli na potpuno suprotnim ruskim i ukrajinskim zahtevima.
Vitkof i Kušner posle Moskve putuju u Kijev, gde bi danas trebalo da razgovaraju sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To će biti njihov prvi dolazak u Ukrajinu u okviru ove pregovaračke misije.
Zelenski je poručio da Kijev želi da razgovori budu „što konstruktivniji i sadržajniji“, ali ni ukrajinska strana ne krije pesimizam.
BONUS VIDEO
„Očekivanja su izuzetno niska“, naveli su Blumbergovi sagovornici bliski Kremlju.
Prethodni dolasci američkih pregovarača nisu doveli do ozbiljnog pomaka, a u Moskvi, prema tim izvorima, ne vide razlog da veruju da su Vitkof i Kušner ovog puta doneli predlog koji bi Putin mogao da prihvati.
Putin ne odustaje od ključnog zahteva
Najveća prepreka ostaje teritorija.
Blumberg navodi da Putin nije dao nikakav signal da je spreman da odustane od zahteva da Ukrajina u okviru mogućeg sporazuma preda Rusiji i preostali deo Donjecke oblasti koji Moskva trenutno ne kontroliše.
Kijev takav zahtev odbacuje.
Upravo oko Donbasa već mesecima zapinju pokušaji da se pronađe model koji bi obe strane makar prihvatile kao osnovu za ozbiljne pregovore.
Ruska računica, prema Blumbergovim izvorima, zasniva se na proceni da vreme trenutno ne radi protiv Moskve. Kremlj veruje da Rusija ima vojnu prednost i zato nema razlog da sada pravi velike ustupke samo kako bi se brzo došlo do sporazuma.
To istovremeno znači da se ruski uslovi, umesto da postaju blaži kako pregovori odmiču, dodatno zaoštravaju.
Amerikanci ponovo doneli plan, ali niko ne zna šta je u njemu
Vitkof i Kušner stigli su 5. septembra u Moskvu sa predlogom za okončanje rata koji im je poverio predsednik SAD Donald Tramp.
Tramp je neposredno pre njihovog puta rekao da njegovi izaslanici nose „predlog za okončanje rata“, ali nije otkrio njegove detalje.
Putin je zatim u Kremlju više od tri sata razgovarao sa Vitkofom i Kušnerom.
Savetnik ruskog predsednika Jurij Ušakov opisao je razgovore kao otvorene, konstruktivne i korisne, ali posle sastanka nije objavljena nijedna konkretna tačka oko koje su dve strane postigle dogovor.
Drugim rečima, razgovor jeste održan, ali proboj nije objavljen.
Američka strana iznela je više ideja o mogućem rešavanju sukoba, a razgovaralo se i o eventualnim budućim ekonomskim projektima Rusije i SAD.
Ipak, sadržaj Trampovog novog plana ostaje tajna.
Ponovo se pominje slobodna ekonomska zona u Donbasu
Prema ljudima upoznatim sa razmišljanjem u Kijevu, ukrajinska strana takođe ne očekuje veliki pomak.
Jedna od mogućnosti jeste da Vitkof i Kušner ponovo pokušaju da ožive ranije razmatrane modele, među kojima je i ideja da se u delu Donbasa uspostavi posebna slobodna ekonomska zona.
Blumberg, međutim, navodi da je Moskva takvu mogućnost već odbacivala.
To dodatno komplikuje situaciju jer nije jasno da li su Trampovi izaslanici sada doneli nešto suštinski novo ili samo izmenjenu verziju predloga koji su već zapeli na potpuno suprotnim ruskim i ukrajinskim zahtevima.
Vitkof i Kušner posle Moskve putuju u Kijev, gde bi danas trebalo da razgovaraju sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim. To će biti njihov prvi dolazak u Ukrajinu u okviru ove pregovaračke misije.
Zelenski je poručio da Kijev želi da razgovori budu „što konstruktivniji i sadržajniji“, ali ni ukrajinska strana ne krije pesimizam.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Džin Lang, visoki zvaničnik američkog Ministarstva finansija direktno uključen u politiku sankcija, stigao je u Moskvu zajedno sa Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Rusija sada ima retku priliku da nastavi pritisak na Ukrajinu i nema razlog da pristane na primirje, moratorijum na udare ili zamrzavanje sadašnje linije fronta, ocenio je ruski vojni komentator i penzionisani pukovnik Mihail Hodarjonok.
Veliki požar zahvatio je istorijsku Milerovu palatu u samom centru Sankt Peterburga, preko puta Katedrale Svetog Isaka, a vatra se tokom noći proširila i na susednu zgradu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruski strateški bombarder Tu-95 srušio se danas u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku Rusije tokom trenažnog leta, a u katastrofi je poginulo šest osoba, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin drastično je pooštrio pravila za iznošenje gotovih rubalja iz zemlje i spustio granicu za građane na milion rubalja, dok za kompanije i preduzetnike zabrana važi bez obzira na iznos, osim u posebno propisanim slučajevima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je na predizbornom skupu u Valjevu da će se za 19 dana održati izbori na kojima se odlučuje o budućnosti Srbije i da na njima neće biti prava na grešku.
Ambasada SAD u Moskvi izdala je posebno upozorenje za Amerikance nakon izveštaja o mogućem slučaju plućne kuge u Irkutskoj oblasti i smrti zaposlene u Irkutskom istraživačkom institutu za borbu protiv kuge Sibira i Dalekog istoka.
Dok Jovo Bakić, 76. kandidat na njihovoj listi, bez trunke srama optužuje državu, član Predsedništva SNS-a Vladimir Đukanović ga je u emisiji uživo rasturio, podsetivši narod ko se zapravo nalazi na blokaderskoj listi. U istoj debati predsednik Novog DSS-a Miloš Jovanović je priznao uspehe politke Aleksandar Vučića.
Ana Brnabić je u programu uživo razotkrila brutalno nasilje njihovih pristalica nad ženama, čiji je glavni inspirator i zaštitnik prvi čovek sa liste, Ilija Srdanović, svojim prostaklucima i uvredama zgrozio celu Srbiju!
Na studentskim domovima širom Republike Srpske večeras su počeli da se pojavljuju transparenti sa oštrim porukama upućenim studentima blokaderima iz Srbije, nakon njihovih parola u kojima je Republika Srpska označena kao "genocidna tvorevina".
Aljbin Kurti preko svog sluge Nenada Rašića svakog dana pruža podršku studentima-blokaderima, a sada je ponovo direktno pozvao da se glasa za tzv. "Studentsku listu".
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Sekretarijat za javni prevoz Grada Beograda saopštio je će zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica doći do izmena režima rada gradskog prevoza na Zvezdari, i to od sutra do 20. oktobra.
Beogradska policija, PS Savski venac, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, uhapsila je M.S. (19) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje i nošenje vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija.
Policijske potrage za osumnjičenima koji pokušavaju da umaknu nakon krađa, razbojništava i drugih krivičnih dela neretko dobijaju neočekivane obrte. Dok se u Sloveniji traga za muškarcem i ženom osumnjičenim za dva razbojništva u Ljubljani, slični slučajevi zabeleženi su i u Srbiji i regionu - od hapšenja na granici do pronalaska begunca na mestu na kojem se najmanje očekivao.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) sproveli su juče ujutru na području Trebinja policijsku akciju kodnog naziva "Horizont", u kojoj su uhapšene dve osobe te zaplenjeno oko 5,4 kilograma različitih narkotika, ali i više mobilnih telefona, kao i pištolj i šest metaka.
Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je N.K. (22) iz Tuzi, nakon što je na magistralnom putu Podgorica–Tuzi upravljao vozilom brzinom od 157 kilometara na sat, na delu puta gde je ograničenje 80 km/h.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Golman Saša Stamenković u svojoj velikoj ispovesti progovorio je o borbi za potomstvo sa suprugom Silvijom Nedeljković, rođenju blizanaca i trenutku kada pe pevačica od svega htela da odustane.
Pevač Radiša Trajković Đani je govorio o supruzi Slađani Trajković, osvrnuvši se na njeno nedavno zdravstveno stanje i hospitalizaciju, ali i na bračne razmirice iz prošlosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.