Alternativa za Nemačku (AfD) odmah je posle istorijske pobede u Saksoniji-Anhalt najavila da će izborni rezultat pokušati da pretvori u pritisak na saveznu vladu u Berlinu kako bi Nemačka promenila sankcionu politiku i ponovo uspostavila dobre odnose sa Rusijom.
Stranka otvoreno planira da eventualni ulazak u pokrajinsku vladu iskoristi i za uticaj na saveznu politiku preko Bundesrata, doma nemačkog parlamentarnog sistema u kojem sede predstavnici vlada saveznih pokrajina.
Saksonija-Anhalt ima četiri glasa u Bundesratu, a svi glasovi jedne pokrajine moraju da budu dati jedinstveno. To znači da bi vlada predvođena AfD-om dobila institucionalni kanal kroz koji može da blokira, usporava ili politički osporava deo odluka Berlina, iako sama ne bi mogla jednostrano da ukine evropske sankcije Rusiji.
Upravo je odnos prema Moskvi bio jedna od velikih tema kampanje.
Rojters je neposredno pred izbore zabeležio da se u Saksoniji-Anhalt ponovo otvorila duboka podela oko Rusije, posebno u istočnom delu zemlje, gde znatan deo stanovništva ne deli tvrd kurs savezne vlade prema Moskvi. AfD se zalaže za obnovu ekonomskih i političkih odnosa sa Rusijom i protiv je nastavka nemačke vojne podrške Ukrajini.
AfD hoće i vlast: „Svima pružamo ruku“
Hrupala je istovremeno jasno stavio do znanja da njegova stranka ne želi da ostane samo pobednik izbora bez vlasti.
- Uputićemo ponude za razgovor svim strankama. Onda ćemo videti ko će odbiti našu pruženu ruku - rekao je.
Posebno je prozvao CDU, koji je na izborima doživeo katastrofalan pad.
- Mislim da CDU mora sam sebe da pita kakve zaključke treba da izvuče iz ovog katastrofalnog izbornog rezultata - poručio je Hrupala, dodajući da odgovornost za stabilno upravljanje Saksonijom-Anhalt sada leži i na drugim parlamentarnim strankama.
Pregovori bi, prema njegovim rečima, trebalo da počnu već ove nedelje.
- Polazim od toga da ćemo imati Ulriha Zigmunda za predsednika vlade, koji će biti izabran u parlamentu Saksonije-Anhalt - rekao je Hrupala.
Njegova poruka je da AfD nakon pobede želi politički zaokret, a ne samo simboličnu promenu odnosa snaga.
- Želimo da prevaziđemo podele - rekao je kopredsednik stranke.
AfD pregazio CDU
Prema zvaničnim preliminarnim rezultatima, AfD je osvojio 43,8 odsto glasova, čak 23 procentna poena više nego 2021. godine, kada je imao 20,8 odsto.
CDU kancelara Fridriha Merca završio je daleko iza sa samo 17,2 odsto, dok je pre pet godina imao 37,1 odsto. SPD je osvojio 9,3 odsto, Zeleni 8,9, Levica 8,6, a Savez Sare Vagenkneht 5,3 odsto. Izlaznost je dostigla rekordnih 77,8 odsto.
AfD je tako više nego udvostručio podršku i ostvario najbolji rezultat u istoriji stranke na jednim pokrajinskim izborima.
Ipak, 43,8 odsto nije dovoljno za samostalno formiranje vlasti. Druge stranke godinama odbijaju koaliciju sa AfD-om, pa će pitanje da li će Zigmund zaista postati predsednik pokrajinske vlade zavisiti od toga da li će taj politički zid posle ovakvog rezultata početi da puca.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka desničarska stranka Alternativa za Nemačku (AfD) usvojila je koncept spoljne politike kojim se zalaže za potpunu normalizaciju odnosa sa Rusijom, obnovu trgovinskih veza i ponovnu kupovinu ruskih energenata, objavio je Bild.
Danas se održavaju izbori u okruzima, gradovima i lokalnim samoupravama nemačke savezne države Donja Saksonija, samo nedelju dana nakon istorijske pobede krajnje desnice u istočnonemačkoj državi Saksonija-Anhalt i pre dva ključna državna izbora.
Američki predsednik Donald Tramp pozdravio je danas pobedu nemačke desničarske stranke Alternativa za Nemačku (AfD) na izborima u nemačkoj saveznoj državi Saksonija-Anhalt, navodeći da je to "zaista velika" pobeda.
Alternativa za Nemačku osvojila je 43,8 odsto glasova, dok je Merkelina CDU potonula na 17,2 odsto i praktično prepolovila podršku u odnosu na izbore 2021. godine.
Posle teškog poraza CDU u Saksoniji-Anhalt, nemačkog kancelara Fridriha Merca za manje od dve nedelje čekaju još dva velika izborna testa – 20. septembra glasaće Berlin i Meklenburg-Zapadna Pomeranija, gde AfD u anketama ponovo stoji veoma snažno.
Nemački kancelar i lider CDU Fridrih Merc uputio je oštar ukor potpredsedniku poslaničkog kluba CDU/CSU u Bundestagu Sepu Mileru zbog njegovih javnih istupa uoči izbora u Saksoniji-Anhaltu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
U emotivnom obraćanju ispred zgrade Predsedništva, predsednik Aleksandar Vučić uputio je najvažnije i najsnažnije reči upravo onima koji nose najveći teret borbe za stabilnu i jaku Srbiju - našim ženama!
Lider Srba u Crnoj Gori Milan Knežević prokomentarisao je komentare koji su u crnogorskim medijima osvanuli nakon što je juče govorio na skupu liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija na opštini Stari grad.
Dok bivši režim i propali političari na čelu sa Borisom Tadićem pokušavaju da drže lekcije i napadaju Aleksandra Vučića zbog njegove ostavke i borbe za Srbiju, stigao je žestok odgovor Ane Brnabić!
U istorijskom trenutku koji je potresao celu naciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić stavio je svoj potpis na dokument koji označava kraj jedne epoha i početak nove borbe! Pred rekama građana i hiljadama ljudi koji su ispunili centar Beograda, Vučić je javno obelodanio i potpisao ostavku na dužnost predsednika Republike.
Nakon istorijskog obraćanja i podnošenja ostavke ispred Predsedništva, Aleksandar Vučić je odgovarao na pitanja, među kojima su bila i ona koja je postavila novinarka Informera Bojana Paunović.
Električni "audi a6 e-tron" prešao je 1.338 kilometara na jedno punjenje i oborio svetski rekord za serijska električna vozila, a fabrika garantuje svega 776 kilometara.
Aleksandar S., koga su prijatelji zvali Buca, poginuo je ispod tornja "Hangover" na Oktobarfestu u Minhenu. Zašto se tamo nalazio, još je nerazjašnjeno, sada bi snimci svedoka trebalo da rasvetle situaciju.
Muškarac M.L. (29) iz Ljubinja optužen je za nasilje u porodici nakon što je fizički napao suprugu jer ga je probudila za doručak. Nesrećna žena je sa troje dece pobegla kod rođaka
Više učenika ispričalo je da je maloletnik krajem prethodne školske godine pravio ono što su opisali kao "spisak za odstrel", aludirajući pritom na masovno ubistvo u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Domaće televizijske serije koje su obeležile prethodne decenije i danas imaju vernu publiku, a pojedine replike i likovi postali su deo svakodnevnog govora.
Pevačica Svetlana Ražnatović Ceca veliki pravoslavni praznik Krstovdan provodi u krugu najmilijih, u porodičnoj vili na Dedinju, gde su se okupili njena deca i unuci.
Pevač Andrija Aki Marković, poznat javnosti po učešću u "Zvezdama Granda", a potom i po rijaliti formatu "Farma", našao se svojevremeno u centru velikog skandala nakon optužbi koje je iznela njegova bivša devojka Ružica Veljković.
Sin pevačice Zlate Petrović i voditelja Zorana Pejića Peje Jovan Pejić verio je devojku, bivšu rijaliti učesnicu Enu Čolić na Baliju, a par se i venčao po lokalnim običajima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.