Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Telegram kanal „Militarist“, pozivajući se na izvore evropskih obaveštajnih službi, tvrdi da je naređenje izdato još 23. avgusta i da su vojnici koji su bili na odmoru u Kijevu ili na obuci na zapadu Ukrajine dobili manje od 12 sati da se jave jedinici i krenu prema Donbasu. Za sada nema zvanične potvrde ukrajinskog Generalštaba da je čitav puk opozvan sa odmora, pa taj deo informacije ostaje navod izvora „Militarista“.
Zašto baš 4. puk
Četvrti puk je jedna od najnovijih jedinica ukrajinskih Snaga za specijalne operacije, formirana 2024. godine i namenjena izviđanju, specijalnim akcijama i brzoj intervenciji na najtežim delovima fronta. Jedinica je već učestvovala u borbama u Sumskoj oblasti i Donbasu, a njeni operateri koriste FPV i druge bespilotne letelice za udare po ljudstvu, artiljeriji, vezama i logističkim tačkama protivnika.
Upravo zbog takve namene njeno pojavljivanje kod Dobropolja privuklo je pažnju vojnih blogera. To nije jedinica koja se po pravilu šalje da jednostavno popuni rovove, već se angažuje tamo gde je potrebno brzo reagovati na prodor, izvesti protivudar, očistiti izgubljeni položaj ili sprečiti da lokalni uspeh protivnika preraste u operativni problem.
Zbog toga „Militarist“ prebacivanje puka povezuje sa mogućnošću većih borbi na dobropoljskom pravcu i šire prema slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji. To je procena tog izvora, ali se uklapa u činjenicu da je upravo područje oko Dobropolja poslednjih dana postalo jedan od najaktivnijih sektora fronta.
Rusi već pokušavaju da uđu u Dobropolje
Institut za proučavanje rata zabeležio je tokom 5. i 6. septembra više ruskih infiltracionih akcija južno i istočno od Dobropolja. Geolocirani snimci pokazuju ruske vojnike u Matjaševu i na prilazima Dobropolju, dok ruski izvori tvrde da njihove jedinice pokušavaju da prodru i sa istoka i jugoistoka. Ukrajinske snage istovremeno izvode protivudare i napadaju grupe koje uspeju da se uvuku iza prve linije.
Ruske jedinice krajem avgusta preuzele su i Rubežnoje severoistočno od Dobropolja, čime su dodatno približile borbe gradu i putu koji ga povezuje sa Kramatorskom. Ruski izvori navode da se selo nalazi približno sedam do deset kilometara od grada, mada se procene udaljenosti razlikuju zavisno od tačke merenja.
Poljski Centar za istočne studije početkom septembra ocenio je da su ruske snage stigle do puta Dobropolje–Kramatorsk i da su time već ozbiljno otežale ukrajinsko snabdevanje grada, koje sada mora da ide obilaznim pravcima. Borbe se vode na južnim i istočnim prilazima, a ishod može imati veliki značaj za mogućnost Ukrajine da zadrži Dobropolje.
Dobropolje nije samo još jedan grad
Značaj ovog pravca mnogo je veći od samog Dobropolja. Ukoliko ruske snage uspeju da ga zaobiđu ili preseku glavne puteve iza grada, pritisak bi se preneo dalje prema Družkovki, Kramatorsku i Slavjansku – poslednjim velikim urbanim centrima Donjecke oblasti koji ostaju pod kontrolom Kijeva.
Ruske snage već mesecima pokušavaju da istovremeno pritiskaju Pokrovsk, Konstantinovku i prostor južno od Družkovke, uz udare po putevima, skladištima i drugim logističkim čvorištima. Cilj takve taktike nije nužno frontalni juriš na velike gradove, već postepeno sužavanje prostora za snabdevanje i prisiljavanje ukrajinske komande da stalno ubacuje nove rezerve.
Institut za proučavanje rata potvrđuje da su ruske snage poslednjih nedelja povećale broj pešadijskih grupa na pokrovskom i dobropoljskom pravcu, ali istovremeno upozorava da deo ruskih prodora predstavlja infiltraciju malih grupa, a ne stabilno zauzimanje teritorije. Ukrajinska vojska je na pojedinim tačkama uspela da ih potisne i povrati položaje.
Front se ne lomi samo u Donbasu
Problem za Kijev je što rezerve nisu potrebne samo kod Dobropolja. Ruske snage istovremeno nastavljaju operacije u Harkovskoj, Sumskoj i Zaporoškoj oblasti, čime ukrajinska komanda mora da raspoređuje jedinice duž ogromne linije fronta.
Na kupjanskom pravcu ruske grupe pokušavaju da učvrste položaje preko reke Oskol i infiltriraju se prema Kupjansku i Kupjansku-Uzlovom. Ukrajinska strana i dalje kontroliše oba grada i izvodi protivnapade, dok za poslednja dva dana nije potvrđeno veće rusko teritorijalno napredovanje.
Na severu Harkovske oblasti nastavljaju se borbe na pravcu Volčanska i prema granici, dok ruske snage pokušavaju da formiraju tampon-zonu duž Belgorodske oblasti. U Sumskoj oblasti napadi su uglavnom lokalnog karaktera, ali sam njihov nastavak tera Kijev da tamo drži jedinice koje bi inače mogle da budu poslate u Donbas.
Istovremeno, ruske jedinice nastavljaju operacije na zaporoškom pravcu između Orehova i Guljajpolja. ISW procenjuje da Moskva pokušava da poveže ta dva pravca i postepeno otvori prostor za napredovanje prema Zaporožju sa istoka, zaobilazeći najjače ukrajinske odbrambene linije postavljene južnije.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Ruska vojska izvela je raketni udar na most preko reke Oskol, u blizini sela Petrovka na kupjanskom pravcu, a prelaz je potpuno uništen, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije, koje je objavilo i snimak pogotka.
Specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof i njegov zet Džared Kušner mogli bi krajem oktobra ponovo da otputuju u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Crnogorska policija i Agencija za nacionalnu bezbednost (ANB) privele su jutros u Risnu ruskog vojnog analitičara Mihaila Zvinčuka, osnivača poznatog proruskog projekta „Ribar“, njegovu suprugu Valeriju i još troje saradnika.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ruski predsednik Vladimir Putin proslavio je 74. rođendan u društvu bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, koji je uprkos oštrim kritikama u Nemačkoj zbog svojih veza sa Moskvom ostao blizak ruskom lideru.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Članica REM Dubravka Valić Nedeljković napravila je neviđen skandal tokom izjašnjavanja glavnog urednika Informera Dragana J. Vučićevića o prijavi koju je protiv Informera podneo član REM Rodoljub Šabić.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević govorio je za našu televiziju nakon politički obojene sednice Saveta REM-a usmerene direktno protiv Informera, potpunosti razmontiravši lažne izveštaje i sramne namere pojedinih članova ovog tela.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oglasio se na Instagramu nakon veličanstvenog skupa u Kragujevcu, opisujući atmosferu u srcu Šumadije kao veličanstvenu i ističući značaj podrške građana politici Aleksandra Vučića.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" na veličanstvenom skupu u Kragujevcu otkrio je detalje razgovora sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, pokazavši kako se vodi nezavisna, dostojanstvena i nepokolebljiva srpska politika!
Voditelj Aleksa Erski otvorio je 19. epizodu "Exatlona" ozbiljnom temom, a u centru razgovora našao se Mensur Ajdarpašić i njegovo učešće u takmičenju, kao i situacije koje su se dogodile tokom borbe i izazvale brojne reakcije.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Do kraja godine, tačnije za dva i po meseca, u Srbiji će biti otvoreno još 60 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica. Tako će za saobraćaj biti otvorene dve deonice ka zapadu zemlje - autoput Kuzmin - Sremska Rača i saobraćajnica Slepčević - Badovinci, dok se na istoku završava preostali deo Dunavskog koridora.
Meteorolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije Nevena Živanović najavila je da od nedelje u Srbiju stiže znatno svežije vreme, uz kišu i temperature koje neće prelaziti 20 stepeni.
Sudnice su uvek arena u kojem se sudije i tužioci bore sa optuženim i njihovima advokatima, ali su i mesto i u kojima su se dešavali skandali koji su šokirali javnost.
Požar na odžaku porodične kuće izbio je tokom večernjih sati u čačanskom naselju Ljubić. Vatrogasci su brzo stigli na lice mesta i ugasili vatru, a dvoje stanara je tokom intervencije evakuisano iz kuće.
Vidoje Stanišić iz Podgorice godinama se pojavljuje u izveštajima crnogorskih medija o kriminalnim slučajevima. Pravosnažno je osuđen zbog računarske prevare i nasilnih incidenata, dok se protiv njega vodio i postupak zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Igora Krstovića, dok je njegovo ime povezivano i sa drugim istragama.
Sud u Kumanovu osudio je na doživotni zatvor 25-godišnjeg Trajka Bojkovskog iz Starog Nagoričana, koji je optužen za četiri ubistva i dva pokušaja ubistva žena u regionu Kumanova.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Ova jednostavna domaća krema sprema se za svega nekoliko minuta, a ako je svake večeri nanosite na lice brzo ćete primetiti da vam je koža jedra i zategnuta.
Šelvi Nil iz Džordžije je povodom svog 80. rođendana priredila slavlje kakvo se retko viđa - umesto klasične rođendanske zabave, priredila je sopstvenu "sahranu".
Pevačica Tijana Milentijević, poznatija kao Tijana Em, ispričala je nesvakidašnje detalje sa jednog romskog svadbenog veselja na kojem je bila angažovana, a koje je iznenada prekinuto zbog situacije koju, kako kaže, do tada nije doživela.
Legende narodne muzike Lepa Lukić i Dragica Radosavljević Cakana nastupile su na svečanom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Kragujevcu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.