Ruske snage počele su da koriste FPV dronove kao skrivene akustične zasede – bespilotna letelica sleti van vidokruga vozača, „sluša“ okolinu preko mikrofona, a kada registruje zvuk vozila, poleće iz zaklona i kreće u napad ili operateru javlja da je meta stigla.
Na novu taktiku prvi je 14. avgusta upozorio savetnik predsednika Ukrajine za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej Beskrestnov, poznat kao „Fleš“.
- Neprijatelj koristi novu taktiku. Dron koji čeka krije se van vidnog polja vozača i koristi mikrofon da registruje prolazak vozila - naveo je Beskrestnov.
⚠️ A mine that can take off and chase its target. Russian operators are showing another FPV ambush: a drone allegedly landed beside a road, waited for a Ukrainian vehicle, then launched and attacked when the target appeared. The battlefield is beginning to hunt.
Uz upozorenje je objavljen i snimak konkretnog napada. Ruski dron sakriven je iza kapije pored puta. Kada ukrajinsko vozilo prolazi ulicom, dron ga registruje po zvuku, iznenada poleće iz zaklona, kreće za njim i udara u vozilo.
Dron više ne mora ni da vidi metu
Upravo u tome je glavna promena.
FPV dronovi su i ranije korišćeni za zasede uz puteve – letelica bi sletela na pogodno mesto i preko kamere čekala da se pojavi vozilo. Problem je bio što je morala da ima direktan pogled na put, zbog čega je i sama bila lakše uočljiva.
Sa mikrofonom to više nije neophodno.
Dron može da bude sakriven iza zida, kapije, objekta ili drugog zaklona i da praktično „čuje“ vozilo pre nego što ga njegova kamera uopšte vidi. To operateru daje više vremena da reaguje, a posada vozila može da prođe veoma blizu drona a da uopšte ne zna da je u zasedi.
Forbs ocenjuje da jednostavna promena može imati ozbiljne posledice na frontu jer dron više nije samo oružje već istovremeno postaje jeftin senzor za nadzor puteva.
Rusi ih ostavljaju uz puteve, stanice i na zgradama
Da nije reč o jednom izolovanom slučaju, dan kasnije potvrdio je i Vitalij Pjasecki, prvi narednik ukrajinske 93. zasebne mehanizovane brigade.
Kada mikrofon registruje približavanje vozila, informacija stiže operateru.
On tada ne mora nužno da aktivira baš taj dron za samoubilački napad. Letelica može da posluži samo kao izviđački senzor: operater potvrđuje metu, poziva artiljeriju ili prema vozilu šalje drugi udarni dron.
To Rusima omogućava da jednim relativno jeftinim sistemom nadziru mnogo veći broj puteva bez potrebe da dronovi neprekidno kruže iznad njih.
Posebno opasni u „sivoj zoni“
Nova taktika posebno je važna u takozvanim sivim zonama između ruskih i ukrajinskih položaja, gde stalno prisustvo dronova već čini kretanje vozila izuzetno opasnim.
Pešadijske grupe mogu da se infiltriraju između položaja bez velikih kolona i koncentracija tehnike, ali jednom kada zauzmu položaj moraju da dobijaju municiju, hranu, vodu i drugu opremu.
Za to su i dalje potrebni putevi.
Ukrajinci iste pravce koriste i za prebacivanje ljudstva, kopnenih robota i oklopnih vozila kojima pokušavaju da unište ruske grupe koje su se ubacile u njihovu pozadinu.
Ako Rusi mogu da rasporede desetine „uspavanih“ dronova koji samo čekaju zvuk motora, svaki takav put može da se pretvori u dugu zasedu.
Mogu da čekaju mnogo duže
Još jedna prednost je potrošnja energije.
Dron koji patrolira vazduhom brzo troši bateriju. Letelica koja neprekidno šalje video operateru takođe zahteva mnogo energije i emituje signal koji protivnik može da pokušava da otkrije ili ometa.
„Dron-slušalica“ može da sleti, ugasi najveći deo aktivnosti i čeka.
Obrada zvuka zahteva znatno manje energije od stalnog leta ili neprekidnog prenosa video-snimka. Sistem može lokalno da obrađuje signal i da se javi operateru tek kada prepozna vozilo.
Time se istovremeno produžava vreme zasede i smanjuje elektronski trag letelice.
Za razliku od klasičnog senzora koji bi vojnici morali fizički da postave pored puta, dron može sam da odleti do izabrane lokacije, sleti, a zatim bude premešten kada se promeni pravac ukrajinskog snabdevanja.
Nova borba za puteve
Forbs ovu taktiku vidi kao novi, jeftin oblik uskraćivanja pristupa određenom prostoru.
Ruske snage ne moraju da imaju operatera koji satima leti iznad svakog mogućeg pravca. Mogu da rasporede mrežu dronova koji miruju i „slušaju“, a da operater reaguje tek kada neki od njih registruje metu.
U kombinaciji sa klasičnim izviđačkim dronovima, minama, preprekama, artiljerijom i udarnim FPV letelicama, takvi senzori mogu dodatno da suze prostor kroz koji ukrajinska vozila mogu relativno bezbedno da prođu.
To je ujedno još jedan primer koliko se rat dronovima brzo menja. Više nije dovoljno oboriti letelicu koja leti iznad položaja – sada opasnost može nepomično da sedi iza kapije ili zida, bez vidljivog kontakta sa putem, i da samo čeka da čuje motor.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Rusija je promenila taktiku i pojačala pritisak na ukrajinsku ekonomiju i infrastrukturu, što bi moglo da približi završnicu sukoba, izjavio je bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Godišnji sastanak Međunarodnog debatnog kluba Valdaj premešten je iz Sočija u Moskovsku oblast zbog rastuće opasnosti od ukrajinskih napada duboko na teritoriji Rusije, a na promeni lokacije insistirala je Federalna služba zaštite Rusije
Oružane snage Ukrajine (OSU) pokušale su oklopnim vozilom da probiju ruski obruč kod Nefedovke u Harkovskoj oblasti, ali su vozilo i čitava borbena grupa uništeni tokom ruskog vatrenog udara, tvrde ruski bezbednosni izvori za RIA Novosti.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su ruski dronovi tokom poslednjih nekoliko nedelja dva puta ušli u vazdušni prostor Moldavije upravo u vreme kada se njegov predsednički avion nalazio u Kišinjevu, a istu informaciju je potvrdio i norverški premijer Jonas Gar Store.
Veliki požar izbio je rano jutros u skladišnom objektu u Svjatošinskom okrugu Kijeva posle novog ruskog napada na ukrajinsku prestonicu, potvrdila je Kijevska gradska vojna administracija.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali podelio je danas utiske nakon susreta sa Markom Stojićem, poznatim domaćinom iz Popučaka, koji se mesarskim zanatom bavi još od 1973. godine.
Blokaderka Slavica Filipovic koja se nalazi na 37. mestuna tzv. studentskoj listi, inače dobra drugarica teroristkinje iz Novog Sada Marije Vasić, za koju su srpski vernici fetišisti, pljuvala je pokojnog generala Ratka Mladića.
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da studentska lista nema nikakve veze sa studentima i da niko nije čuo šta je njihova politika kada je reč o Kosovu i Metohiji, ističući da smatra da je sve to jedna velika “mačka u džaku” za građane Srbije.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Domovi zdravlja ovih dana puni su dece zaražene virusnim i bakterijskim infekcijama. Tek što su se vratili u škole i vrtiće, a zaraza se brzo proširila i veliki broj mališana žali se na respiratorne ili stomačne tegobe.
Naučnici sa Tjumenskog državnog medicinskog univerziteta razvili su novu metodu za procenu potencijalnih rizika od metaboličkih poremećaja, koja se zasniva na analizi temperature ručnog zgloba.
Pred novu grejnu sezonu, računica pokazuje da razlika između najjeftinijeg i najskupljeg načina grejanja za isti stambeni prostor može iznositi i do 100.000 dinara godišnje.
Njagova Svetost Patrijarh srpski Porfirije i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ugostili su danas u Hramu Svetog Save 56 učenika iz Hercegovine, koji borave u Srbiji povodom obeležavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Mališani iz čačanskih vrtića danas su imali priliku da upoznaju vatrogasce, vide njihovu opremu i vozila, ali i nauče kako da reaguju u slučaju požara.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su D. Đ. (36) iz ovog grada zbog sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
Osnovni sud u Aleksincu je 3. septembra 2026. godine prihvatio sporazum o priznanju krivičnog dela između Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu i B. Ž. (48) sa područja opštine Ražanj.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Pevačice Dara Bubamara i Jelena Karleuša godinama su imale buran odnos, od bliskog prijateljstva do javnih svađa i sudskog epiloga, a sada se pojavio tračak nade da bi mogle da budu dobro!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.