Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
- Ako naši mostovi padnu, izvući ćemo se iz te situacije. Ali i njegovi ljudi će to osetiti. Ovo je maksimalna eskalacija ovog rata - rekao je Zelenski novinarima posle sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Zelenski nije precizirao koje bi objekte Ukrajina mogla da gađa kao odgovor, ali je poručio da ruski predsednik Vladimir Putin zna da Kijev neće ostaviti napade bez odgovora.
Ukrajinski predsednik prethodno je najavio i pojačavanje udara na ruske rafinerije, navodeći da će Kijev na napade na energetiku odgovarati udarima na ruski energetski sektor, za koji tvrdi da finansira rat.
Rusija prvi put sistematski udara mostove u Kijevu
Južni most pogođen je više puta 1. i 2. oktobra. Oštećeni su kolovoz, delovi konstrukcije i zaštitni elementi uz metro, a saobraćaj je više puta obustavljan.
Ruski udari zatim su 3. i 4. oktobra pogodili Severni most. U poslednjem napadu oštećen je kolovoz, dok su dve osobe povređene.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je napad na Severni most, navodeći da je reč o važnoj saobraćajnici koja se koristi za prebacivanje vojske i vojnog tereta.
Udari su izazvali ozbiljne probleme u saobraćaju Kijeva, grada podeljenog Dnjeprom. Više od trećine stanovnika prestonice živi na levoj obali, dok se veliki deo radnih mesta, državnih institucija i kompanija nalazi na desnoj.
Zbog zatvaranja i ograničavanja pojedinih prelaza stvorene su velike kolone, a ukrajinska železnica morala je da uvede dodatne polaske između dve obale.
„Rat mostova“ traje praktično od početka sukoba
Napadi na mostove kao način presecanja logistike nisu novina u ratu u Ukrajini. Ono što jeste novo jeste činjenica da je Rusija sada počela sistematski da udara velike mostove u samom Kijevu.
Oružane snage Ukrajine (OSU) još 2022. godine mesecima su gađale Antonovski most preko Dnjepra kod Hersona američkim sistemima HIMARS. Most je tada predstavljao jednu od ključnih arterija za snabdevanje ruske grupacije na desnoj obali Dnjepra.
Udari su ga učinili praktično neupotrebljivim za teški vojni saobraćaj, a ruske snage su u novembru 2022. napustile desnu obalu i povukle se preko Dnjepra.
Ukrajinske snage su kasnije gađale i Čongarski most, jednu od glavnih kopnenih veza između Krima i teritorija pod ruskom kontrolom na jugu Ukrajine. Taj pravac bio je važan za snabdevanje ruskih snaga na južnom frontu.
Posebno mesto u tom sukobu ima Krimski most preko Kerčkog moreuza.
Most je teško oštećen eksplozijom u oktobru 2022, ponovo napadnut u julu 2023, dok je Služba bezbednosti Ukrajine 2025. saopštila da je izvela i treću operaciju, ovog puta eksplozivom postavljenim ispod vode kod nosećih stubova.
Kijev Krimski most otvoreno naziva legitimnim vojnim ciljem, navodeći da ga Rusija koristi za snabdevanje svojih snaga na Krimu i jugu Ukrajine.
Sa druge strane, Rusija od početka specijalne vojne operacije udara mostove i drugu transportnu infrastrukturu na ukrajinskoj teritoriji.
Jedan od najpoznatijih primera je most kod Zatoke u Odeskoj oblasti, preko Dnjestarskog limana, koji su ruske snage više puta gađale još tokom proleća i leta 2022. godine. Reč je o strateškom drumskom i železničkom pravcu na jugozapadu Ukrajine.
Napadi na prelaze, železničke čvorove i logističku infrastrukturu nastavljeni su i duž zone sukoba, kao i u dubini ukrajinske teritorije.
Cilj obe strane ostao je isti - presecanje puteva kojima protivnik doprema ljudstvo, municiju, gorivo i vojnu tehniku.
Kijevski mostovi podigli ulog
Do sada su veliki mostovi u centru ukrajinske prestonice uglavnom bili pošteđeni direktnih udara. Ruski napadi početkom oktobra promenili su tu praksu.
Moskva tvrdi da gađa infrastrukturu koja podržava ukrajinske vojne operacije, dok Kijev optužuje Rusiju da pokušava da poremeti svakodnevni život i izazove ozbiljne probleme u velikim gradovima pred zimu.
Rusija je istovremeno najavila nastavak i pojačavanje udara, navodeći da odgovara na ukrajinske napade na rusku teritoriju.
Zelenski sada poručuje da će odgovor biti uzvraćen.
- Moramo da odgovorimo na svaki način koji možemo. Ako oni napadaju našu energetiku, moramo da odgovorimo na njihovu energetiku - rekao je prethodno ukrajinski predsednik, navodeći ruske rafinerije kao jedan od glavnih ciljeva.
Tako je višegodišnji „rat mostova“, koji se do sada uglavnom vodio oko fronta, Krima i ključnih vojnih pravaca, početkom oktobra stigao i direktno u Kijev.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Ambasada Ruske Federacije u Zagrebu oštro je odgovorila na tvrdnje hrvatskog general-majora Denisa Tretinjaka da je Rusija stajala iza dve trećine državno sponzorisanih sajber napada zabeleženih u Hrvatskoj tokom 2025. godine.
Nemačka ambasada ostaje u Kijevu uprkos upozorenju Moskve stranim državljanima i diplomatama da napuste ukrajinsku prestonicu zbog najavljenih novih masovnih ruskih udara.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Bivša portparolka Volodimira Zelenskog Julija Mendel pozvala je ukrajinsko rukovodstvo na deeskalaciju nakon ruskih udara na mostove preko Dnjepra koji su izazvali ogroman saobraćajni kolaps u Kijevu.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Milan Antonijević, poverenik za zaštitu ravnopravnosti, osudio je napad na porodicu političara, ističući da je napad na majku Aleksandra Vučića nedopustiv i da predstavlja granicu koja se nikada ne sme preći.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pažljivo prati situaciju u glavnom gradu tokom održavanja parlamentarnih izbora i koordinira rad osnovnih javnih tužilaštava na teritoriji svoje nadležnosti i policijskih službenika kako bi izborni dan protekao mirno u demokratskoj atmosferi i kako bi se sve izborne procedure odvijale u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije.
Ono za šta su mesecima optuživali vlast, predstavljajući se kao navodni zaštitnici izborne volje građana, sada se, prema sopstvenim javnim priznanjima, pojavljuje među blokaderima.
Još jednom se pokazalo koliko brzo neproverene teorije mogu da se pretvore u dezinformacije. Blokaderi su jutros, predvođeni Srđanom Milivojevićem, objavljivali tvrdnje o tome da je vanredno dozvoljeno poletanje malih aviona sa svih aerodroma u Srbiji.
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavešteno je 24. oktobra 2026. godine da su M.S. i M.P. prijavile PU za grad Beograd, PS Voždovac, PI Beli Potok saznanja do kojih je M.S. došla od svoje prijateljice A.M. u vezi eventualnih nepravilnosti i kupovine glasova na parlamentarnim izborima koji se održavaju 25. oktobra 2026. godine.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Ruskinja koja na društvenim mrežama svakodnevno deli sadržaj o Srbiji, njenim običajima, tradiciji i sličnostima između srpskog i ruskog naroda, privukla je pažnju emotivnom pričom o tome zašto je odlučila da svoj život nastavi upravo u našoj zemlji.
Bagrem se izdvaja kao odličan izbor za ogrev jer zahvaljujući visokoj kaloričnoj vrednosti, dugotrajnom sagorevanju i dobrom održavanju žara pruža više toplote uz ređe loženje, zbog čega je posebno pogodan za efikasno i ekonomično grejanje doma tokom zime.
Inflacija bi do kraja godine mogla da iznosi oko četiri odsto, dok bi prosečna zarada mogla da bude čak 20 odsto viša od vrednosti potrošačke korpe, istakao je Ivan Nikolić, predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije (NBS).
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Kim Kardašijan privukla je svu pažnju svetskih medija na Filmskom festivalu u Rimu, pojavivši se u upečatljivoj kombinaciji sa leopard printom od glave do pete.
Ambasador torta klasik je jugoslovenske poslastičarske tradicije. Njena tajna leži u savršenom spoju bogatih tekstura - hrskavih kora i kremastog fila, kao i vrhunskih aroma oraha, pečenih lešnika i čokolade.
Pravilna zimska nega ruža ključna je ako želite da vaše biljke ostanu zdrave i da lepo cvetaju u proleće. Stručnjaci upozoravaju da se određeni koraci nikako ne smeju da se preskaču.
Metin novi lični AI agent Muse za samo nekoliko nedelja privukao je više od 10 miliona korisnika, a kompanija ga već pozicionira kao ključni generator profita koji bi po korisniku mogao da nadmaši čak i Fejsbuk i Instagram.
TikTokerka koja se predstavlja kao Atlantis šokirala je pratioce pričom o, kako kaže, "najgorem prvom sastanku u istoriji". Iako je sve delovalo obećavajuće kada joj je udvarač unapred ponudio da preuzme troškove, susret se pretvorio u niz krajnje bizarnih situacija.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Pevač Miki Mećava gostovao je jutros u jutarnjem programu i otkrio sve detalje porođaja njegove partnerke Katarine, kao i da mu je Era Ojdanić čestitao unuče.
Pevačice koje su žarile i palile estradom devedesetih i danas privlače pažnju svojom lepotom, a kada vidite kako izgledaju, biće vam jasno zašto su važile za najveće zavodnice tog vremena.
Supruga Mustafe Sandala, Melis Sutšurup, našla se u centru finansijskog skandala, a sada je usledio novi obrt - gospođa Sandal želi da povrati svoj novac.
Komentari