Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Plan podrazumeva istovremeno povlačenje presretača iz postojećih evropskih vojnih zaliha i kupovinu dodatnog američkog naoružanja preko NATO programa PURL, objavio je Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Kijev traži čak 300 raketa Patriot pre početka zime. Volodimir Zelenski tvrdi da je tolika količina potrebna kako bi Ukrajina izdržala očekivano povećanje ruskih udara na energetsku i drugu kritičnu infrastrukturu.
Evropljani otvaraju sopstvene zalihe
O hitnom jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane razgovaralo se danas na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poznate kao format „Ramštajn“, koji okuplja oko 50 država.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus objavio je da će Berlin iz sopstvenih vojnih zaliha hitno poslati dodatne presretačke rakete PAC-2 za sisteme Patriot.
- Nažalost, možemo očekivati da će ruski vazdušni napadi ponovo biti pojačani kada temperature padnu, a tada će šteta biti još veća - rekao je nemački ministar.
Pistorijus nije otkrio koliko će raketa Nemačka izdvojiti. Berlin će istovremeno povećati isporuke raketa vazduh-vazduh i nastaviti da šalje dronove i dalekometnu municiju Ukrajini.
Prema izvorima Blumberga, u novom paketu očekuje se i doprinos Grčke i Češke, dok bi deo država mogao da ustupi postojeće rakete iz svojih arsenala, a zatim ih nadoknadi budućim isporukama.
Ukrajinski ministar odbrane Jevhenij Hmara rekao je da Kijev već ugovara kupovinu oko 1.000 raketa Patriot, ali da će većina njih stići tek tokom narednih godina.
Zbog toga je od saveznika zatražio da sada otvore sopstvene zalihe, a da im Ukrajina kasnije vrati rakete iz budućih narudžbina.
Britanci daju 100 miliona funti
Velika Britanija je već objavila poseban „zimski paket“ vredan 100 miliona funti, odnosno oko 135 miliona dolara, koji će biti uplaćen u program PURL.
Novac će biti namenjen raketama Patriot i drugoj opremi za protivvazdušnu odbranu, koja bi trebalo da stigne u Ukrajinu pre zime. London nije saopštio koliki deo ukupne sume otpada baš na rakete Patriot niti koliko će presretača biti kupljeno.
PURL omogućava evropskim saveznicima da finansiraju kupovinu američkog naoružanja koje Ukrajina označi kao prioritetno.
To je posebno važno kod Patriota, pošto evropske države ne mogu same brzo da proizvedu dovoljne količine američkih presretačkih raketa.
EU otvorila 90 milijardi evra i za američki Patriot
Važna promena stigla je i iz Evropske unije.
Nije reč o posebnoj kupovini vrednoj 90 miliona evra, već o mnogo većem finansijskom mehanizmu: članice EU odobrile su izuzetak koji Ukrajini omogućava da deo kredita od 90 milijardi evra koristi za nabavku ključnih komponenti i raketa za američke sisteme Patriot.
To je značajna odluka jer je prvobitna namera bila da evropski novac u najvećoj mogućoj meri ostane unutar evropske odbrambene industrije, uključujući nabavku francusko-italijanskih sistema SAMP/T.
Hitne ukrajinske potrebe, međutim, dobile su prednost.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdila je da su države članice prihvatile izuzetak koji omogućava Kijevu da kupuje ključne proizvode za Patriot. Sledeća tranša iz evropskog kredita iznosi 3,2 milijarde evra, dok je prethodno već isplaćeno 8,4 milijarde.
Zelenski traži 300 raketa
Najveći problem ostaje količina.
Zelenski je saveznicima saopštio da Ukrajini za predstojeću zimu treba 300 raketa Patriot. Blumberg je prethodno objavio da Kijev zbog manjka presretača ima sve manje mogućnosti da se zaštiti od ruskih balističkih projektila i novih mlaznih dronova „šahed“.
Patriot je za Ukrajinu posebno važan upravo zbog balističkih raketa. Zapadni i ukrajinski zvaničnici smatraju ga trenutno najefikasnijim sistemom kojim Kijev raspolaže za njihovo presretanje.
Koliko će raketa na kraju biti poslato nije objavljeno. Zato se iz trenutno najavljenih finansijskih paketa ne može pouzdano izračunati broj presretača: sredstva obuhvataju i drugu PVO opremu, dok cena zavisi od varijante rakete, ugovora i pratećih troškova.
Generalni sekretar NATO Mark Rute zato je od članica zatražio da još dublje posegnu u sopstvene arsenale.
- Države moraju da urade više. Nemamo izbora - poručio je Rute.
Zapad tako pokušava da napravi zalihu pre nego što počne zima: deo raketa treba odmah uzeti iz evropskih arsenala, deo kupiti u SAD, a dugoročne ukrajinske narudžbine koristiti da se kasnije popune ispražnjene zalihe saveznika.
Za Kijev je trka sa vremenom već počela. Ruski udari na luke, elektrane i drugu infrastrukturu poslednjih nedelja ponovo su pojačani, dok Ukrajina pokušava da obezbedi dovoljno presretača pre perioda u kojem bi energetski sistem ponovo mogao da postane jedna od glavnih meta.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ukrajinski monitoring kanali navode da je napad na Kijev izveden kombinacijom različitih vrsta naoružanja. Korišćeni su balistički projektili "Iskander-M" i KN-23, projektili sistema S-400, krstareće rakete "Kalibr", kao i hipersonični "Cirkoni".
Glavni državni tužilac Ukrajine Ruslan Kravčenko podneo je ostavku nakon što su Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAPO) pokrenuli istragu o navodnoj kriminalnoj šemi povezanoj sa ilegalnim kol-centirima.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
Ruska vojska uništila je uporište kolumbijskih plaćenika u Harkovskoj oblasti gde se, paralelno sa ekonomskim pritiskom Rusije, napadima na crnomorske gradove i Kijev, zahuktava ofanziva Moskve u nameri da se izoluju ključne tačke zemlje.
Blokaderskom ludilu nema kraja, a koliko su u panici zbog nedostatka podrške građana najbolje pokazuje snimak iz Loznice, koji je postao viralan na društvenim mrežama.
Nosilac liste ''Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija'' Aleksandar Vučić poručio je da ga najviše zanima šta misle građani Srbije i da želi jaku, stabilnu i slobodnu Srbiju
Predsednik SNS Miloš Vučević istakao je da najave o otkazivanju Ekspo 2027 od strane opozicije odražavaju odsustvo vizije i politiku blokiranja razvoja zemlje.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
U 18. epizodi Exatlona Srbija došlo je do fizičkog kontakta među takmičarima, kada je Mensur Ajdarpašić udario protivnika iz Crvenog tima Veljka Milićevića.
U Srbiji će biti pretežno sunčano i toplo uz slab do umeren razvoj dnevne oblačnosti, dok se uveče na severu Vojvodine, a u toku noći i u zapadnim, jugozapadnim i centralnim krajevima očekuje naoblačenje, mestimično sa kišom, ponegde i sa pljuskovima.
Opštinsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Zdravka (67) iz Vrbovca koji se tereti da je nakon zajedničkog izlaska automobilom pregazio svog prijatelja (76) u dvorištu porodične kuće i usmrtio ga na licu mesta.
Opštinsko krivično tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv R. H. (20) i V. J. P. (24) zbog sumnje da su početkom 2024. godine serijski pljačkali vežbače u popularnim teretanama u Zagrebu.
Budvanska policija juče je ponovo, treći put u proteklih mesec dana, uhapsila Budvanina I. Z. (32) zbog saobraćajnih prekršaja, zbog kojih mu je ukupno izrečeno 15 dana zatvora i 3.200 evra novčanih kazni.
U stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u mestu Crkvina, na putu Šamac - Modriča, teško je povređen Vedran Čakarević, novoizabrani poslanik Pokreta "Sigurna Srpska".
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Bračni par iz Južnoafričke Republike objavio je oglas kojim traže treću osobu koja bi se pridružila njihovom braku. Uz oglas su priložili dugačak spisak kriterijuma koje potencijalna nova mlada mora da ispuni.
Orasnice su onaj stari, provereni slatkiš koji nas uz samo nekoliko jednostavnih sastojaka i bogat ukus oraha u jednom zalogaju vraća u bezbrižno detinjstvo i mirise bakine kuhinje.
Frontmen "Magla benda" Vladan Savić ponovo je u centru pažnje zbog svog privatnog života - kako je danas objavljeno, pevač se razveo i od druge supruge Marije, a evo ko je njegova prva vanbračna supruga!
Pevačica Zlata Petrović odrasla je u selu Grabovac kod Obrenovca, a iako već dugo ne živi tamo komšije je i dalje dobro pamte i ističu da svoj rodni kraj nije zaboravila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.