Evropske zemlje ubrzano spremaju novu isporuku raketa Patriot Ukrajini kako bi Kijev dočekao zimu sa većim zalihama za odbranu od ruskih raketnih udara.
Plan podrazumeva istovremeno povlačenje presretača iz postojećih evropskih vojnih zaliha i kupovinu dodatnog američkog naoružanja preko NATO programa PURL, objavio je Blumberg pozivajući se na izvore upoznate sa razgovorima.
Kijev traži čak 300 raketa Patriot pre početka zime. Volodimir Zelenski tvrdi da je tolika količina potrebna kako bi Ukrajina izdržala očekivano povećanje ruskih udara na energetsku i drugu kritičnu infrastrukturu.
Evropljani otvaraju sopstvene zalihe
O hitnom jačanju ukrajinske protivvazdušne odbrane razgovaralo se danas na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, poznate kao format „Ramštajn“, koji okuplja oko 50 država.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus objavio je da će Berlin iz sopstvenih vojnih zaliha hitno poslati dodatne presretačke rakete PAC-2 za sisteme Patriot.
- Nažalost, možemo očekivati da će ruski vazdušni napadi ponovo biti pojačani kada temperature padnu, a tada će šteta biti još veća - rekao je nemački ministar.
Pistorijus nije otkrio koliko će raketa Nemačka izdvojiti. Berlin će istovremeno povećati isporuke raketa vazduh-vazduh i nastaviti da šalje dronove i dalekometnu municiju Ukrajini.
Prema izvorima Blumberga, u novom paketu očekuje se i doprinos Grčke i Češke, dok bi deo država mogao da ustupi postojeće rakete iz svojih arsenala, a zatim ih nadoknadi budućim isporukama.
Ukrajinski ministar odbrane Jevhenij Hmara rekao je da Kijev već ugovara kupovinu oko 1.000 raketa Patriot, ali da će većina njih stići tek tokom narednih godina.
Zbog toga je od saveznika zatražio da sada otvore sopstvene zalihe, a da im Ukrajina kasnije vrati rakete iz budućih narudžbina.
Britanci daju 100 miliona funti
Velika Britanija je već objavila poseban „zimski paket“ vredan 100 miliona funti, odnosno oko 135 miliona dolara, koji će biti uplaćen u program PURL.
Novac će biti namenjen raketama Patriot i drugoj opremi za protivvazdušnu odbranu, koja bi trebalo da stigne u Ukrajinu pre zime. London nije saopštio koliki deo ukupne sume otpada baš na rakete Patriot niti koliko će presretača biti kupljeno.
PURL omogućava evropskim saveznicima da finansiraju kupovinu američkog naoružanja koje Ukrajina označi kao prioritetno.
To je posebno važno kod Patriota, pošto evropske države ne mogu same brzo da proizvedu dovoljne količine američkih presretačkih raketa.
EU otvorila 90 milijardi evra i za američki Patriot
Važna promena stigla je i iz Evropske unije.
Nije reč o posebnoj kupovini vrednoj 90 miliona evra, već o mnogo većem finansijskom mehanizmu: članice EU odobrile su izuzetak koji Ukrajini omogućava da deo kredita od 90 milijardi evra koristi za nabavku ključnih komponenti i raketa za američke sisteme Patriot.
To je značajna odluka jer je prvobitna namera bila da evropski novac u najvećoj mogućoj meri ostane unutar evropske odbrambene industrije, uključujući nabavku francusko-italijanskih sistema SAMP/T.
Hitne ukrajinske potrebe, međutim, dobile su prednost.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen potvrdila je da su države članice prihvatile izuzetak koji omogućava Kijevu da kupuje ključne proizvode za Patriot. Sledeća tranša iz evropskog kredita iznosi 3,2 milijarde evra, dok je prethodno već isplaćeno 8,4 milijarde.
Zelenski traži 300 raketa
Najveći problem ostaje količina.
Zelenski je saveznicima saopštio da Ukrajini za predstojeću zimu treba 300 raketa Patriot. Blumberg je prethodno objavio da Kijev zbog manjka presretača ima sve manje mogućnosti da se zaštiti od ruskih balističkih projektila i novih mlaznih dronova „šahed“.
Patriot je za Ukrajinu posebno važan upravo zbog balističkih raketa. Zapadni i ukrajinski zvaničnici smatraju ga trenutno najefikasnijim sistemom kojim Kijev raspolaže za njihovo presretanje.
Koliko će raketa na kraju biti poslato nije objavljeno. Zato se iz trenutno najavljenih finansijskih paketa ne može pouzdano izračunati broj presretača: sredstva obuhvataju i drugu PVO opremu, dok cena zavisi od varijante rakete, ugovora i pratećih troškova.
Generalni sekretar NATO Mark Rute zato je od članica zatražio da još dublje posegnu u sopstvene arsenale.
- Države moraju da urade više. Nemamo izbora - poručio je Rute.
Zapad tako pokušava da napravi zalihu pre nego što počne zima: deo raketa treba odmah uzeti iz evropskih arsenala, deo kupiti u SAD, a dugoročne ukrajinske narudžbine koristiti da se kasnije popune ispražnjene zalihe saveznika.
Za Kijev je trka sa vremenom već počela. Ruski udari na luke, elektrane i drugu infrastrukturu poslednjih nedelja ponovo su pojačani, dok Ukrajina pokušava da obezbedi dovoljno presretača pre perioda u kojem bi energetski sistem ponovo mogao da postane jedna od glavnih meta.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ukrajinski monitoring kanali navode da je napad na Kijev izveden kombinacijom različitih vrsta naoružanja. Korišćeni su balistički projektili "Iskander-M" i KN-23, projektili sistema S-400, krstareće rakete "Kalibr", kao i hipersonični "Cirkoni".
Glavni državni tužilac Ukrajine Ruslan Kravčenko podneo je ostavku nakon što su Nacionalni biro za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Specijalizovano antikorupcijsko tužilaštvo (SAPO) pokrenuli istragu o navodnoj kriminalnoj šemi povezanoj sa ilegalnim kol-centirima.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Evropski gradovi ne bi ostali po strani ukoliko bi kontinent ušao u direktan vojni obračun sa Rusijom, upozorio je profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške i politički analitičar Glen Dizen, koji tvrdi da bi takav sukob mogao da dovede i do udara raketnim sistemima „Orešnik“.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Slovački premijer Robert Fico upozorio je da će se problemi sa snabdevanjem gasom u Evropi dodatno pogoršavati, dok se Evropska unija približava potpunoj zabrani ruskih energenata i u novu zimu ulazi sa znatno praznijim skladištima nego prethodnih godina.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Specijalni predstavnik predsednika Rusije za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev žestoko je odgovorio šefici diplomatije Evropske unije Kaji Kalas, nazvavši je jednom od "ratnohuškačkih diverzija EU protiv Evrope“.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Analitičar Zoran Panović brutalno je razmontirao sve laži i iluzije blokadera, otkrivši činjenicu da politika Aleksandra Vučića uživa ogromnu i nepokolebljivu podršku naroda Srbije!
Kijev se ponovo našao pod velikim ruskim vazdušnim napadom. Tokom noći prijavljene su eksplozije u više delova prestonice, dok ukrajinski izvori navode da su registrovana i lansiranja balističkih projektila, među kojima i hipersonične rakete "Cirkon", kao i "Oniks".
Sve žešći sukobi unutar blokaderskog pokreta prelili su se i na društvene mreže, gde se njihovi pripadnici međusobno javno napadaju, psuju i jedni druge optužuju da rade za Aleksandra Vučića.
Blokaderi su optuživali Aleksandra Vučića za ubistva, trgovinu drogom, krađu, a jedino krivično delo koje su mu "našli" je obilazak sela i pomilovanje blokadera
Tajkunski urednik Slobodan Georgiev doživeo je nezapamćeni javni debakl nakon što je pokazao elementarno nepoznavanje prava i Ustava sopstvene države, pa ga je čak i opozicioni saborac Pavle Grbović patosirao.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Sara Pavkov izjavila je, gostujući na televiziji Pirot, da građani ukoliko izaberu listu na čelu sa Aleksandrom Vučićem mogu biti uvereni da će se nastaviti sprovođenje politike stabilnosti, sigurnosti, politike rada, reda, discipline i jasnih konkretnih planova i programa sa dugoročnom vizijom.
Plavi i Crveni tim večeras će odmeriti snage u prvoj eliminacionoj borbi u Exatlonu ove nedelje, a Mihailo Adžić neprijatno će iznenaditi bivše saigrače.
U Srbiji će od 1. oktobra biti dostupan i "enhertu", najnoviji inovativni lek za karcinom dojke, od kojeg u našoj zemlji godišnje oboli oko 4.500 žena, dok skoro 1.700 izgubi život.
Vernici širom sveta svedoče čudima Svetog Nektarija Eginskog, a jedna od njih je i Dušica Milivojević, koja je nakon decenijske borbe dobila sina Vasilija Nektarija.
Nenad M. (24), koji je teško povređen 26. septembra oko 16.30 časova na magistralnom putu Užice – Zlatibor, preminuo je dan nakon teške saobraćajne nesreće u užičkoj bolnici.
Teška saobraćajna nezgoda dogodila se sinoć u novopazarskom naselju Izbice, kada je vozilo, iz za sada neutvrđenih razloga, sletelo sa puta, nakon čega je izbio požar.
Nemačka savezna policija uhapsila je u petak uveče 54-godišnjeg državljanina Srbije traženog. Za njim je raspisana međunarodna poternica radi ekstradicije crnogorskim vlastima. On je u Crnoj Gori je osuđen na tri godine i četiri meseca zatvora.
Fejaz Duman, domaćoj publici poznat po seriji "Žena" i glumica Didem Insel, koju smo gledali u seriji "Bahar" i "Čekajući sunce" biće gosti Beograda od 2. do 4. oktobra kada se u Jugoslovenskoj kinoteci održavaju Dani turskog filma.
Priprema za intimni odnos ne mora da podrazumeva sate sređivanja, biranje posebnog donjeg veša ili pokušaj da izgledate savršeno. Mnogo važnije je da se osećate prijatno, opušteno i sigurno sa osobom pored sebe.
Ako vam se čini da se prašina vraća čim je obrišete, postoji jednostavan trik koji možete isprobati. Sve što vam je potrebno su voda i svega nekoliko kapi glicerina.
Niske temperature za pojedine pse nisu nikakav problem. Zahvaljujući poreklu, telesnoj građi i naročito gustom krznu, neke rase mnogo lakše podnose hladno vreme od drugih.
Modna kreatorka Marijana Mateus proslavila je rođendan u Veneciji, to je bio spoj venecijanske i balkanske tradicije, sa italijanskom muzikom i srpskim bendom.
Pevačica Katarina Grujić preživela je dramu na nedavnom putovanju kada su iznenada otkazani svi letovi za Beograd, zbog čega je ceo dan provela zaglavljena na aerodromu u Cirihu.
Harmonikaš Aleksandar Aca Sofronijević ponovo je privukao pažnju javnosti priznanjem o finansijskim rizicima koje je preuzeo tokom karijere, kada je prilikom pandemije ostao bez dinara.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.