Ruski hakeri preuzimaju kontrolu nad civilnim nadzornim kamerama u Ukrajini i širom Evrope kako bi pratili kretanje vojske, otkrivali položaje ukrajinskih snaga i nadgledali isporuke zapadnog naoružanja, objavio je američki Volstrit žurnal. Prema
Prema navodima lista, snimci sa kamera postavljenih na stambenim zgradama, prodavnicama i ulicama koriste se i za određivanje ciljeva i korekciju raketnih udara, čime je obična civilna infrastruktura postala deo vojnog obaveštajnog sistema.
Američki list navodi da ruske obaveštajne strukture koriste slabo zaštićene kamere povezane sa internetom, koje omogućavaju pristup snimcima u realnom vremenu. Na taj način mogu da prate kretanje vojnih vozila, identifikuju lokacije na kojima se okupljaju vojnici i proveravaju posledice izvedenih napada.
Rusi preuzeli kamere u Kijevu i koristili ih za pripremu udara
Jedan od slučajeva koje je opisao Volstrit žurnal dogodio se 2024. godine u Kijevu, kada su ruski hakeri preuzeli kontrolu nad nadzornim kamerama postavljenim na stambenim zgradama.
Među kompromitovanim uređajima bila je i kamera koju su stanari postavili kako bi nadgledali svoje naselje. Umesto da snimke koriste isključivo vlasnici uređaja, pristup su dobili i neovlašćeni korisnici.
Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) saopštila je da su ruske strukture nameravale da koriste takve snimke za pronalaženje potencijalnih ciljeva u prestonici i korekciju raketnih napada.
Pristup kamerama pruža mogućnost da se bez slanja izviđačkih dronova ili agenata na teren prate saobraćaj, okupljanje ljudi i aktivnosti u blizini objekata od vojnog značaja.
Od početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine, ukrajinske službe identifikovale su oko 40.000 nadzornih kamera koje su predstavljale potencijalnu bezbednosnu pretnju.
Prema navodima SBU, nadležni su te uređaje dodatno obezbeđivali, menjali im položaj ili ih isključivali i blokirali kako bi sprečili njihovo korišćenje za rusko izviđanje.
Holandski obaveštajci otkrili špijunažu na rutama za transport NATO oružja
Ruske sajber operacije proširene su i na evropske zemlje preko kojih prolaze isporuke vojne pomoći Ukrajini, tvrde holandske obaveštajne službe.
Holandska opšta obaveštajna i bezbednosna služba (AIVD) i Vojna obaveštajna i bezbednosna služba (MIVD) saopštile su u julu da su ruske obaveštajne strukture sistematski pristupale kamerama povezanim sa internetom, uključujući uređaje postavljene duž važnih transportnih pravaca.
Posebno su ugrožene kamere u vlasništvu privatnih preduzeća, prodavnica i drugih objekata koji se nalaze u blizini puteva kojima prolaze vojni konvoji.
Na osnovu takvih snimaka moguće je utvrditi kada se određena vojna oprema transportuje, kojim pravcima se kreće i na kojim lokacijama se zadržava.
Holandske službe potvrdile su da je na njihovoj teritoriji kompromitovan manji broj kamera duž vojnih logističkih ruta. Upozorile su i da se isti način prikupljanja podataka koristi u drugim članicama NATO-a i Evropske unije.
Nadležne službe obavestile su vlasnike ugroženih uređaja kako bi mogli da pojačaju zaštitu, dok je Holandija zbog otkrivenih aktivnosti u julu pozvala ruskog ambasadora na razgovor.
Ukrajinci na isti način otkrili rusku vazduhoplovnu bazu na Krimu
Volstrit žurnal navodi da nadzorne kamere za vojne operacije koristi i ukrajinska strana.
Krajem 2022. godine međunarodna hakerska grupa Tim vanfist (Team OneFist), koja podržava Ukrajinu, uspela je da preuzme kontrolu nad kamerom postavljenom na visokoj zgradi u Sevastopolju, na Krimu.
Hakeri su mogli da menjaju pravac snimanja i uvećavaju sliku, što im je omogućilo da nadgledaju kretanje ruskih ratnih brodova, podmornica i vojnih helikoptera.
Tokom jedne od operacija pratili su ruski helikopter i na osnovu njegovog kretanja otkrili vazduhoplovnu bazu u blizini lokalnog aerodroma, za koju prethodno nisu znali.
Prikupljene podatke prosledili su ukrajinskoj vojsci, koja je potom izvela napad na otkriveni objekat.
Prema navodima američkog lista, u tom udaru oštećeni su ruski avioni i sistemi protivvazdušne odbrane.
Slučaj iz Sevastopolja pokazuje da čak i jedna nadzorna kamera, ukoliko ima pogled na vojno značajnu lokaciju, može da obezbedi informacije dovoljne za identifikovanje ciljeva.
U svetu postoji 1,2 milijarde kamera, mnoge su slabo zaštićene
Prema procenama kompanije za sajber bezbednost S-RM, širom sveta koristi se približno 1,2 milijarde kamera povezanih sa internetom.
One se nalaze u stambenim zgradama, privatnim kućama, poslovnim prostorijama, fabrikama, na putevima i u blizini važnih infrastrukturnih objekata.
Veliki broj tih uređaja ima ozbiljne bezbednosne nedostatke. Vlasnici često zadržavaju fabričke lozinke, ne ažuriraju softver i ne ograničavaju pristup kamerama preko interneta.
Takvi propusti omogućavaju hakerima da dođu do snimaka bez fizičkog pristupa samim uređajima.
Dodatni problem predstavlja razvoj veštačke inteligencije (AI), koja omogućava znatno bržu analizu velikih količina video-materijala. Umesto da operateri pojedinačno pregledaju snimke, napredni sistemi mogu da pomažu u prepoznavanju vozila, obrazaca kretanja i aktivnosti na određenim lokacijama.
Aleksandar Lesli, stručnjak za nacionalnu bezbednost kompanije Rekorded fjučer, upozorio je da se civilni sistemi video-nadzora sve više pretvaraju u sredstva vojnog obaveštajnog prikupljanja podataka.
On smatra da pristup snimcima može značajno da skrati vreme potrebno za donošenje vojnih odluka.
BONUS VIDEO
Prema navodima lista, snimci sa kamera postavljenih na stambenim zgradama, prodavnicama i ulicama koriste se i za određivanje ciljeva i korekciju raketnih udara, čime je obična civilna infrastruktura postala deo vojnog obaveštajnog sistema.
Američki list navodi da ruske obaveštajne strukture koriste slabo zaštićene kamere povezane sa internetom, koje omogućavaju pristup snimcima u realnom vremenu. Na taj način mogu da prate kretanje vojnih vozila, identifikuju lokacije na kojima se okupljaju vojnici i proveravaju posledice izvedenih napada.
Takve operacije nisu ograničene na teritoriju Ukrajine. Holandske obaveštajne službe upozorile su da ruski hakeri pristupaju kamerama u evropskim državama kako bi nadgledali transport vojne opreme namenjene Kijevu.
Rusi preuzeli kamere u Kijevu i koristili ih za pripremu udara
Jedan od slučajeva koje je opisao Volstrit žurnal dogodio se 2024. godine u Kijevu, kada su ruski hakeri preuzeli kontrolu nad nadzornim kamerama postavljenim na stambenim zgradama.
Među kompromitovanim uređajima bila je i kamera koju su stanari postavili kako bi nadgledali svoje naselje. Umesto da snimke koriste isključivo vlasnici uređaja, pristup su dobili i neovlašćeni korisnici.
Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) saopštila je da su ruske strukture nameravale da koriste takve snimke za pronalaženje potencijalnih ciljeva u prestonici i korekciju raketnih napada.
Pristup kamerama pruža mogućnost da se bez slanja izviđačkih dronova ili agenata na teren prate saobraćaj, okupljanje ljudi i aktivnosti u blizini objekata od vojnog značaja.
Od početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine, ukrajinske službe identifikovale su oko 40.000 nadzornih kamera koje su predstavljale potencijalnu bezbednosnu pretnju.
Prema navodima SBU, nadležni su te uređaje dodatno obezbeđivali, menjali im položaj ili ih isključivali i blokirali kako bi sprečili njihovo korišćenje za rusko izviđanje.
Holandski obaveštajci otkrili špijunažu na rutama za transport NATO oružja
Ruske sajber operacije proširene su i na evropske zemlje preko kojih prolaze isporuke vojne pomoći Ukrajini, tvrde holandske obaveštajne službe.
Holandska opšta obaveštajna i bezbednosna služba (AIVD) i Vojna obaveštajna i bezbednosna služba (MIVD) saopštile su u julu da su ruske obaveštajne strukture sistematski pristupale kamerama povezanim sa internetom, uključujući uređaje postavljene duž važnih transportnih pravaca.
Posebno su ugrožene kamere u vlasništvu privatnih preduzeća, prodavnica i drugih objekata koji se nalaze u blizini puteva kojima prolaze vojni konvoji.
Na osnovu takvih snimaka moguće je utvrditi kada se određena vojna oprema transportuje, kojim pravcima se kreće i na kojim lokacijama se zadržava.
Holandske službe potvrdile su da je na njihovoj teritoriji kompromitovan manji broj kamera duž vojnih logističkih ruta. Upozorile su i da se isti način prikupljanja podataka koristi u drugim članicama NATO-a i Evropske unije.
Nadležne službe obavestile su vlasnike ugroženih uređaja kako bi mogli da pojačaju zaštitu, dok je Holandija zbog otkrivenih aktivnosti u julu pozvala ruskog ambasadora na razgovor.
Ukrajinci na isti način otkrili rusku vazduhoplovnu bazu na Krimu
Volstrit žurnal navodi da nadzorne kamere za vojne operacije koristi i ukrajinska strana.
Krajem 2022. godine međunarodna hakerska grupa Tim vanfist (Team OneFist), koja podržava Ukrajinu, uspela je da preuzme kontrolu nad kamerom postavljenom na visokoj zgradi u Sevastopolju, na Krimu.
Hakeri su mogli da menjaju pravac snimanja i uvećavaju sliku, što im je omogućilo da nadgledaju kretanje ruskih ratnih brodova, podmornica i vojnih helikoptera.
Tokom jedne od operacija pratili su ruski helikopter i na osnovu njegovog kretanja otkrili vazduhoplovnu bazu u blizini lokalnog aerodroma, za koju prethodno nisu znali.
Prikupljene podatke prosledili su ukrajinskoj vojsci, koja je potom izvela napad na otkriveni objekat.
Prema navodima američkog lista, u tom udaru oštećeni su ruski avioni i sistemi protivvazdušne odbrane.
Slučaj iz Sevastopolja pokazuje da čak i jedna nadzorna kamera, ukoliko ima pogled na vojno značajnu lokaciju, može da obezbedi informacije dovoljne za identifikovanje ciljeva.
U svetu postoji 1,2 milijarde kamera, mnoge su slabo zaštićene
Prema procenama kompanije za sajber bezbednost S-RM, širom sveta koristi se približno 1,2 milijarde kamera povezanih sa internetom.
One se nalaze u stambenim zgradama, privatnim kućama, poslovnim prostorijama, fabrikama, na putevima i u blizini važnih infrastrukturnih objekata.
Veliki broj tih uređaja ima ozbiljne bezbednosne nedostatke. Vlasnici često zadržavaju fabričke lozinke, ne ažuriraju softver i ne ograničavaju pristup kamerama preko interneta.
Takvi propusti omogućavaju hakerima da dođu do snimaka bez fizičkog pristupa samim uređajima.
Dodatni problem predstavlja razvoj veštačke inteligencije (AI), koja omogućava znatno bržu analizu velikih količina video-materijala. Umesto da operateri pojedinačno pregledaju snimke, napredni sistemi mogu da pomažu u prepoznavanju vozila, obrazaca kretanja i aktivnosti na određenim lokacijama.
Aleksandar Lesli, stručnjak za nacionalnu bezbednost kompanije Rekorded fjučer, upozorio je da se civilni sistemi video-nadzora sve više pretvaraju u sredstva vojnog obaveštajnog prikupljanja podataka.
On smatra da pristup snimcima može značajno da skrati vreme potrebno za donošenje vojnih odluka.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Mađarska neće slati oružje Ukrajini niti će dozvoliti da se preko njene teritorije transportuje vojna oprema namenjena Kijevu, izjavio je premijer Peter Mađar.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Francuska, Velika Britanija i evropske države na čijoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje mogle bi da se nađu među prvim metama Rusije u slučaju direktnog rata sa NATO-om
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Ruska hakerska grupa Hitkor preuzela je odgovornost za upad u ukrajinsku aplikaciju za vazdušnu uzbunu, preko koje su građanima širom zemlje poslata lažna upozorenja o nuklearnom napadu, radijaciji, hemijskoj opasnosti i uličnim borbama u Kijevu.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Zapad stvara stalni mehanizam vojnog snabdevanja Ukrajine u okviru formata "Ramštajn“ i 'koalicije voljnih", izjavio je stalni predstavnik Rusije pri Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) Dmitrij Poljanski.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Evropske vojne snage pripremaju se za moguću misiju u Ukrajini, a prvi veliki korak biće vojne vežbe u Poljskoj, na kojima će najmanje 1.500 vojnika iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Poljske uvežbavati raspoređivanje trupa i snabdevanje jedinica na terenu.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
Ako sumnjate da posedujete falsifikovanu novčanicu, a onda je pustite u promet umesto da je predate banci ili policiji, rizikujete da budete osuđeni na zatvorsku kaznu do tri godine.
Svega 146 kilometara od Beograda leži Radaljska banja, skriveni biser zapadne Srbije koji nudi lekovite vode, netaknutu prirodu i smeštaj od oko 18 evra, odnosno 2.000 dinara po noćenju.
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari