• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

12.10.2026

10:11

Hitno! Putin preuzeo kontrolu širom Evrope: Građane EU ovog jutra dočekale stravične vesti - nisu ni sanjali šta se u pozadini odvija

Telekanal Zezda/Ministarstvo odbrane Rusije

Vesti

Hitno! Putin preuzeo kontrolu širom Evrope: Građane EU ovog jutra dočekale stravične vesti - nisu ni sanjali šta se u pozadini odvija

Ruski hakeri preuzimaju kontrolu nad civilnim nadzornim kamerama u Ukrajini i širom Evrope kako bi pratili kretanje vojske, otkrivali položaje ukrajinskih snaga i nadgledali isporuke zapadnog naoružanja, objavio je američki Volstrit žurnal. Prema

Prema navodima lista, snimci sa kamera postavljenih na stambenim zgradama, prodavnicama i ulicama koriste se i za određivanje ciljeva i korekciju raketnih udara, čime je obična civilna infrastruktura postala deo vojnog obaveštajnog sistema.

Američki list navodi da ruske obaveštajne strukture koriste slabo zaštićene kamere povezane sa internetom, koje omogućavaju pristup snimcima u realnom vremenu. Na taj način mogu da prate kretanje vojnih vozila, identifikuju lokacije na kojima se okupljaju vojnici i proveravaju posledice izvedenih napada.

Takve operacije nisu ograničene na teritoriju Ukrajine. Holandske obaveštajne službe upozorile su da ruski hakeri pristupaju kamerama u evropskim državama kako bi nadgledali transport vojne opreme namenjene Kijevu.

Rusi preuzeli kamere u Kijevu i koristili ih za pripremu udara

Jedan od slučajeva koje je opisao Volstrit žurnal dogodio se 2024. godine u Kijevu, kada su ruski hakeri preuzeli kontrolu nad nadzornim kamerama postavljenim na stambenim zgradama.

Među kompromitovanim uređajima bila je i kamera koju su stanari postavili kako bi nadgledali svoje naselje. Umesto da snimke koriste isključivo vlasnici uređaja, pristup su dobili i neovlašćeni korisnici.

Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) saopštila je da su ruske strukture nameravale da koriste takve snimke za pronalaženje potencijalnih ciljeva u prestonici i korekciju raketnih napada.

Pristup kamerama pruža mogućnost da se bez slanja izviđačkih dronova ili agenata na teren prate saobraćaj, okupljanje ljudi i aktivnosti u blizini objekata od vojnog značaja.

Od početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine, ukrajinske službe identifikovale su oko 40.000 nadzornih kamera koje su predstavljale potencijalnu bezbednosnu pretnju.

Prema navodima SBU, nadležni su te uređaje dodatno obezbeđivali, menjali im položaj ili ih isključivali i blokirali kako bi sprečili njihovo korišćenje za rusko izviđanje.

Holandski obaveštajci otkrili špijunažu na rutama za transport NATO oružja

Ruske sajber operacije proširene su i na evropske zemlje preko kojih prolaze isporuke vojne pomoći Ukrajini, tvrde holandske obaveštajne službe.

Holandska opšta obaveštajna i bezbednosna služba (AIVD) i Vojna obaveštajna i bezbednosna služba (MIVD) saopštile su u julu da su ruske obaveštajne strukture sistematski pristupale kamerama povezanim sa internetom, uključujući uređaje postavljene duž važnih transportnih pravaca.

Posebno su ugrožene kamere u vlasništvu privatnih preduzeća, prodavnica i drugih objekata koji se nalaze u blizini puteva kojima prolaze vojni konvoji.

Na osnovu takvih snimaka moguće je utvrditi kada se određena vojna oprema transportuje, kojim pravcima se kreće i na kojim lokacijama se zadržava.

Holandske službe potvrdile su da je na njihovoj teritoriji kompromitovan manji broj kamera duž vojnih logističkih ruta. Upozorile su i da se isti način prikupljanja podataka koristi u drugim članicama NATO-a i Evropske unije.

Nadležne službe obavestile su vlasnike ugroženih uređaja kako bi mogli da pojačaju zaštitu, dok je Holandija zbog otkrivenih aktivnosti u julu pozvala ruskog ambasadora na razgovor.

Ukrajinci na isti način otkrili rusku vazduhoplovnu bazu na Krimu

Volstrit žurnal navodi da nadzorne kamere za vojne operacije koristi i ukrajinska strana.

Krajem 2022. godine međunarodna hakerska grupa Tim vanfist (Team OneFist), koja podržava Ukrajinu, uspela je da preuzme kontrolu nad kamerom postavljenom na visokoj zgradi u Sevastopolju, na Krimu.

Hakeri su mogli da menjaju pravac snimanja i uvećavaju sliku, što im je omogućilo da nadgledaju kretanje ruskih ratnih brodova, podmornica i vojnih helikoptera.

Tokom jedne od operacija pratili su ruski helikopter i na osnovu njegovog kretanja otkrili vazduhoplovnu bazu u blizini lokalnog aerodroma, za koju prethodno nisu znali.

Prikupljene podatke prosledili su ukrajinskoj vojsci, koja je potom izvela napad na otkriveni objekat.

Prema navodima američkog lista, u tom udaru oštećeni su ruski avioni i sistemi protivvazdušne odbrane.

Slučaj iz Sevastopolja pokazuje da čak i jedna nadzorna kamera, ukoliko ima pogled na vojno značajnu lokaciju, može da obezbedi informacije dovoljne za identifikovanje ciljeva.

U svetu postoji 1,2 milijarde kamera, mnoge su slabo zaštićene

Prema procenama kompanije za sajber bezbednost S-RM, širom sveta koristi se približno 1,2 milijarde kamera povezanih sa internetom.

One se nalaze u stambenim zgradama, privatnim kućama, poslovnim prostorijama, fabrikama, na putevima i u blizini važnih infrastrukturnih objekata.

Veliki broj tih uređaja ima ozbiljne bezbednosne nedostatke. Vlasnici često zadržavaju fabričke lozinke, ne ažuriraju softver i ne ograničavaju pristup kamerama preko interneta.

Takvi propusti omogućavaju hakerima da dođu do snimaka bez fizičkog pristupa samim uređajima.

Dodatni problem predstavlja razvoj veštačke inteligencije (AI), koja omogućava znatno bržu analizu velikih količina video-materijala. Umesto da operateri pojedinačno pregledaju snimke, napredni sistemi mogu da pomažu u prepoznavanju vozila, obrazaca kretanja i aktivnosti na određenim lokacijama.

Aleksandar Lesli, stručnjak za nacionalnu bezbednost kompanije Rekorded fjučer, upozorio je da se civilni sistemi video-nadzora sve više pretvaraju u sredstva vojnog obaveštajnog prikupljanja podataka.

On smatra da pristup snimcima može značajno da skrati vreme potrebno za donošenje vojnih odluka.

BONUS VIDEO
Prema navodima lista, snimci sa kamera postavljenih na stambenim zgradama, prodavnicama i ulicama koriste se i za određivanje ciljeva i korekciju raketnih udara, čime je obična civilna infrastruktura postala deo vojnog obaveštajnog sistema. Američki list navodi da ruske obaveštajne strukture koriste slabo zaštićene kamere povezane sa internetom, koje omogućavaju pristup snimcima u realnom vremenu. Na taj način mogu da prate kretanje vojnih vozila, identifikuju lokacije na kojima se okupljaju vojnici i proveravaju posledice izvedenih napada. Takve operacije nisu ograničene na teritoriju Ukrajine. Holandske obaveštajne službe upozorile su da ruski hakeri pristupaju kamerama u evropskim državama kako bi nadgledali transport vojne opreme namenjene Kijevu. Rusi preuzeli kamere u Kijevu i koristili ih za pripremu udara Jedan od slučajeva koje je opisao Volstrit žurnal dogodio se 2024. godine u Kijevu, kada su ruski hakeri preuzeli kontrolu nad nadzornim kamerama postavljenim na stambenim zgradama. Među kompromitovanim uređajima bila je i kamera koju su stanari postavili kako bi nadgledali svoje naselje. Umesto da snimke koriste isključivo vlasnici uređaja, pristup su dobili i neovlašćeni korisnici. Ukrajinska služba bezbednosti (SBU) saopštila je da su ruske strukture nameravale da koriste takve snimke za pronalaženje potencijalnih ciljeva u prestonici i korekciju raketnih napada. Pristup kamerama pruža mogućnost da se bez slanja izviđačkih dronova ili agenata na teren prate saobraćaj, okupljanje ljudi i aktivnosti u blizini objekata od vojnog značaja. Od početka ruske specijalne vojne operacije u februaru 2022. godine, ukrajinske službe identifikovale su oko 40.000 nadzornih kamera koje su predstavljale potencijalnu bezbednosnu pretnju. Prema navodima SBU, nadležni su te uređaje dodatno obezbeđivali, menjali im položaj ili ih isključivali i blokirali kako bi sprečili njihovo korišćenje za rusko izviđanje. Holandski obaveštajci otkrili špijunažu na rutama za transport NATO oružja Ruske sajber operacije proširene su i na evropske zemlje preko kojih prolaze isporuke vojne pomoći Ukrajini, tvrde holandske obaveštajne službe. Holandska opšta obaveštajna i bezbednosna služba (AIVD) i Vojna obaveštajna i bezbednosna služba (MIVD) saopštile su u julu da su ruske obaveštajne strukture sistematski pristupale kamerama povezanim sa internetom, uključujući uređaje postavljene duž važnih transportnih pravaca. Posebno su ugrožene kamere u vlasništvu privatnih preduzeća, prodavnica i drugih objekata koji se nalaze u blizini puteva kojima prolaze vojni konvoji. Na osnovu takvih snimaka moguće je utvrditi kada se određena vojna oprema transportuje, kojim pravcima se kreće i na kojim lokacijama se zadržava. Holandske službe potvrdile su da je na njihovoj teritoriji kompromitovan manji broj kamera duž vojnih logističkih ruta. Upozorile su i da se isti način prikupljanja podataka koristi u drugim članicama NATO-a i Evropske unije. Nadležne službe obavestile su vlasnike ugroženih uređaja kako bi mogli da pojačaju zaštitu, dok je Holandija zbog otkrivenih aktivnosti u julu pozvala ruskog ambasadora na razgovor. Ukrajinci na isti način otkrili rusku vazduhoplovnu bazu na Krimu Volstrit žurnal navodi da nadzorne kamere za vojne operacije koristi i ukrajinska strana. Krajem 2022. godine međunarodna hakerska grupa Tim vanfist (Team OneFist), koja podržava Ukrajinu, uspela je da preuzme kontrolu nad kamerom postavljenom na visokoj zgradi u Sevastopolju, na Krimu. Hakeri su mogli da menjaju pravac snimanja i uvećavaju sliku, što im je omogućilo da nadgledaju kretanje ruskih ratnih brodova, podmornica i vojnih helikoptera. Tokom jedne od operacija pratili su ruski helikopter i na osnovu njegovog kretanja otkrili vazduhoplovnu bazu u blizini lokalnog aerodroma, za koju prethodno nisu znali. Prikupljene podatke prosledili su ukrajinskoj vojsci, koja je potom izvela napad na otkriveni objekat. Prema navodima američkog lista, u tom udaru oštećeni su ruski avioni i sistemi protivvazdušne odbrane. Slučaj iz Sevastopolja pokazuje da čak i jedna nadzorna kamera, ukoliko ima pogled na vojno značajnu lokaciju, može da obezbedi informacije dovoljne za identifikovanje ciljeva. U svetu postoji 1,2 milijarde kamera, mnoge su slabo zaštićene Prema procenama kompanije za sajber bezbednost S-RM, širom sveta koristi se približno 1,2 milijarde kamera povezanih sa internetom. One se nalaze u stambenim zgradama, privatnim kućama, poslovnim prostorijama, fabrikama, na putevima i u blizini važnih infrastrukturnih objekata. Veliki broj tih uređaja ima ozbiljne bezbednosne nedostatke. Vlasnici često zadržavaju fabričke lozinke, ne ažuriraju softver i ne ograničavaju pristup kamerama preko interneta. Takvi propusti omogućavaju hakerima da dođu do snimaka bez fizičkog pristupa samim uređajima. Dodatni problem predstavlja razvoj veštačke inteligencije (AI), koja omogućava znatno bržu analizu velikih količina video-materijala. Umesto da operateri pojedinačno pregledaju snimke, napredni sistemi mogu da pomažu u prepoznavanju vozila, obrazaca kretanja i aktivnosti na određenim lokacijama. Aleksandar Lesli, stručnjak za nacionalnu bezbednost kompanije Rekorded fjučer, upozorio je da se civilni sistemi video-nadzora sve više pretvaraju u sredstva vojnog obaveštajnog prikupljanja podataka. On smatra da pristup snimcima može značajno da skrati vreme potrebno za donošenje vojnih odluka.

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set