Ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov upozorio je da su očekivanja o skoroj kapitulaciji Ukrajine nerealna i da bi januar 2027. godine mogao da donese novu, znatno opasniju fazu sukoba.
Prema njegovoj proceni, Moskva bi tokom zime mogla da se suoči sa ukrajinskim balističkim raketama, ali i ozbiljnim provokacijama NATO na Baltičkom moru, uključujući pokušaj pomorske blokade Kalinjingradske oblasti.
Artamonov je u emisiji „Politika kosmosa“, emitovanoj na platformi Rutjub, ocenio da se rat neće završiti samo zato što ruski udari sve više pogađaju ukrajinsku energetsku i transportnu infrastrukturu.
- Veoma bih voleo da verujem da će se ove zime vruća faza sukoba preseliti na diplomatski teren, ali ne mogu - izjavio je Artamonov.
On smatra da predstojeća zima neće doneti očekivano popuštanje neprijateljstava, već da postoje ozbiljni pokazatelji da se priprema nova eskalacija.
Ukrajinska vojska nastavlja borbe uprkos razaranju infrastrukture
Artamonov je ukazao na činjenicu da ruske snage već duže vreme izvode udare na ukrajinsku vojnu logistiku, energetsku infrastrukturu i železnički saobraćaj, ali da ukrajinska vojska uprkos tome nastavlja borbena dejstva.
Prema njegovim rečima, održavanje vojnih operacija postaje izuzetno teško kada prestanu da funkcionišu grejanje, kanalizacija i železnički transport, ali dosadašnji razvoj događaja pokazuje da takvi udari nisu doveli do sloma ukrajinskog sistema odbrane.
Za to je ponudio dva moguća objašnjenja.
Prvo je da ruska vojska još nije u potpunosti razumela kako funkcioniše ukrajinski logistički sistem, odnosno kojim pravcima i na koji način se obezbeđuju stalne isporuke vojne opreme, municije i drugih sredstava.
Drugo objašnjenje, prema njegovoj oceni, jeste sve veća spremnost ukrajinskog rukovodstva da nastavi rat bez obzira na posledice po stanovništvo i pripadnike sopstvene vojske.
Takav odnos uporedio je sa čovekom koji je lancem vezan za mitraljez i nastavlja da puca, bez mogućnosti da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
Posebno je kritikovao pozive na uključivanje žena u vojsku, kao i poruke da bi građani trebalo da prihvate skladištenje municije ili proizvodnju bespilotnih letelica u stambenim zgradama kao svoj doprinos ratnim naporima.
Artamonov smatra da se time civili izlažu neposrednoj opasnosti, jer se vojna oprema i aktivnosti premeštaju u prostore u kojima žive obični ljudi.
Prema njegovom tumačenju, od građana se praktično traži da budu ponosni na takvo učešće, čak i kada ih ono može koštati života.
NATO na Baltiku, moguća blokada Kalinjingrada
Govoreći o opasnostima tokom predstojeće zime, Artamonov je posebno izdvojio Baltičko more, gde, kako tvrdi, zapadne zemlje pripremaju aktivnosti koje bi mogle da izazovu direktan sukob sa Rusijom.
Pozivajući se na izjave visokih ruskih zvaničnika, naveo je da snage NATO na Baltiku uvežbavaju operacije zauzimanja civilnih brodova.
On smatra da se ne može isključiti ni pokušaj uspostavljanja pomorske blokade Kalinjingradske oblasti, ruske teritorije koja je kopneno odvojena od ostatka zemlje.
Takav potez, prema njegovoj proceni, mogao bi da primora Moskvu na znatno oštriji vojni odgovor i dovede do neposredne konfrontacije Rusije i NATO.
Artamonov već duže vreme upozorava da bi upravo Kalinjingrad i Baltičko more mogli da postanu novo veliko žarište sukoba.
U ranijem intervjuu za „Sojuznoje veče“ tvrdio je da su transportne veze sa Kalinjingradskom oblašću već ozbiljno ograničene, da dolazi do višesatnih odlaganja putničkih letova i da ratni brodovi NATO izvode manevre u blizini ruskih trajekata.
Analitičar smatra da takve aktivnosti predstavljaju pripremu za otvaranje novog pravca pritiska na Rusiju.
Ipak, njegove tvrdnje o pripremi pomorske blokade predstavljaju procenu mogućeg razvoja događaja, a ne potvrdu da je NATO doneo takvu odluku.
Januar 2027. mogao bi da donese ukrajinske balističke udare
Drugu veliku opasnost Artamonov vidi u razvoju ukrajinskih balističkih raketa, koje bi, prema njegovoj proceni, mogle da budu upotrebljene za napade na rusku teritoriju već početkom naredne godine.
On se pozvao na ranije izjave ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog o razvoju domaćeg dalekometnog naoružanja i mogućnosti izvođenja novih udara tokom zime.
Prema njegovim tvrdnjama, ukrajinski raketni program zavisi od isporuka pojedinih ključnih komponenti iz Nemačke.
Artamonov je posebno pomenuo radarske sisteme i samonavođene bojeve glave, odnosno uređaje za navođenje raketa na cilj.
U svojim ranijim analizama kao moguće dobavljače tih komponenti naveo je nemačke kompanije Henzolt i Dil tehnolodžiz.
Prema njegovoj oceni, ukrajinska strana je završila značajan deo razvoja raketa, ali joj za njihovu operativnu upotrebu nedostaju pojedini elementi sistema za navođenje.
Bez te opreme, tvrdi Artamonov, novi projektili ne bi mogli pouzdano da pogađaju predviđene ciljeve.
- Zelenski je hteo da nam čestita 1. septembar, pa je to odložio za zimu. Procenjujem da će to biti januar - izjavio je analitičar, govoreći o mogućem početku upotrebe ukrajinskih balističkih raketa protiv Rusije.
On smatra da bi januar 2027. mogao da bude period u kojem će Kijev raspolagati potrebnim komponentama za izvođenje dalekometnih udara, ukoliko njihove isporuke budu realizovane prema planu.
Tačan stepen razvoja ukrajinskih balističkih sistema i rok njihove operativne upotrebe nisu nezavisno potvrđeni.
Ukrajinska vojska ostvarila je novo napredovanje na Limanskom pravcu u Donjeckoj oblasti i potpuno eliminisala ruski istureni položaj prema Svjatogorsku, pokazuje najnovija mapa ukrajinskog analitičkog projekta DeepState.
Američka kompanija Spejs iks ograničila je rad vojnog satelitskog sistema Staršild u Ukrajini bez prethodnog upozorenja, zbog čega je već propalo nekoliko operacija ukrajinskih snaga, izjavio je savetnik Volodimira Zelenskog Sergej Beskrestnov.
Evropska unija otvorila je dva nova pregovaračka klastera sa Ukrajinom, čime je Kijevu omogućen početak pregovora u još 17 oblasti, uključujući unutrašnje tržište, ekonomsku politiku, industriju i zapošljavanje.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Krim se suočava sa ozbiljnom energetskom krizom nakon ukrajinskih napada na infrastrukturu izvan poluostrva, zbog čega su uvedena ograničenja u snabdevanju električnom energijom, dok su vlasti donele odluku o produžetku školskog raspusta najmanje do 9. novembra.
Rusija je nagomilala do 700 balističkih raketa i nekoliko hiljada krstarećih projektila različitih tipova, dok njena vojna industrija svakog meseca proizvodi više od 200 novih raketa, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba (GUR).
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Upozorenje ruskog predsednika Vladimira Putina da je Moskva spremna za vojni sukob sa Evropom, iako ga ne želi, izazvalo je burne reakcije britanskih medija.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao američkog predsednika Donalda Trampa zbog njegovih dobrih odnosa sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, optužujući Vašington da ne vrši dovoljan pritisak na Moskvu.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Ukrajinska vojska ostvarila je novo napredovanje na Limanskom pravcu u Donjeckoj oblasti i potpuno eliminisala ruski istureni položaj prema Svjatogorsku, pokazuje najnovija mapa ukrajinskog analitičkog projekta DeepState.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera ispričao je u Kolegijumu zanimljivu priču o tome kako ga je pozvao jedan prijatelj, koji je u poslednjih 7-8 meseci prešao na stranu blokadera.
Govoreći o Aleksandra Vulina i vraćanju aviona u Beograd, lider opozicije Aleksandar Vučić ocenjuje da je reč o događaju bez presedana, dovodeći u pitanje postupanje nadležnih bezbednosnih službi i opravdanost takve odluke.
Nenad Kozomora iz Srpske napredne stranke izabran je danas za novog gradonačelnika Subotice na 18. sednici Skupštine grada. O izboru novog gradonačelnika odlučivalo se tajnim glasanjem.
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je danas da nova vlast neće uspeti da završi izgradnju Ekspa i da nećemo ni imati specijalizovanu izložbu Ekspo 2027.
Miloš Vučević, predsednik Srpske napredne stranke (SNS), uključio se u program Niš TV gde je komentarisao odluku REM-a, kao i trenutno stanje u zemlji.
Kompanija Axalta Coating Systems, jedan od vodećih svetskih proizvođača automobilskih premaza, izabrala je Redefined, intenzivnu rubin crvenu nijansu, za automobilsku boju 2027. godine.
Arheolozi su u severoistočnoj Poljskoj otkrili retku bronzanu kacigu iz gvozdenog doba, staru oko 2.400 godina. Reč je o kacigi keltskog porekla, čije otkriće predstavlja važan dokaz kontakata između udaljenih zajednica u Evropi tokom 4. veka pre nove ere.
Orasi i lešnici, kao i ostalo voće, odlično su rodili ove godine u Srbiji, ali na niškim pijacama i dalje drže prošlogodišnju cenu kada ih kod nas nije bilo, pa su ih trgovci uvozili iz inostranstva.
Svi putni pravci u Srbiji su prohodni i na njima nema snega, jedino na putnim pravcima III prioriteta održavanja kolovozi su vlažni u nižim predelima, snega ima mestimično u raskvašenom stanju do 5 cm na teritoriji Ivanjice, pa se vozačima preporučuje oprezna vožnja, saopštili su Putevi Srbije d.o.o. na osnovu Izveštaja Štaba zimske službe.
Majka, otac i sin napadnuti su u dvorištu porodične kuće na Zvezdari, 3. novembra, a porodica je prepoznala jednog od napadača kao komšiju s kojim ima sukob oko parking mesta.
Jeziv napad dogodio se sinoć u jednom kafiću na Zvezdari, kada je grupa maskiranih muškaraca, naoružanih palicama i bakljama, upala u ugostiteljski objekat u kojem se nalazio veliki broj gostiju, nakon čega je izbila tuča, a dve osobe su zadobile povrede.
Veliki požar izbio je rano jutros u jednom restoranu na Bulevaru patrijarha Pavla u Novom Sadu, a prema prvim nezvaničnim informacijama, postoji sumnja da je požar podmetnut.
Glumac Milan Vasić privukao je pažnju svojih pratilaca na društvenim mrežama objavom u kojoj je podelio reči patrijarha Pavla o Kosovu i Metohiji, koje i danas izazivaju snažne emocije i podstiču na razmišljanje.
Bora Todorović, koji je bio jedan od najvećih glumaca bivše Jugoslavije, decenijama je pokušavao da sakrije nadimak iz detinjstva koji je dobio nakon ujeda komarca.
Britanka Amanda Martin (34) postala je meta podsmeha nakon što su ljudi počeli da komentarišu njen izgled. Neki joj daju čak 60 godina, a ona je odlučila da zbog njih sigurno neće otići na botoks.
Baštensko crevo i kanta možda privlače kraj sezone, ali jesen traži malo drugačiji pristup. Istina je da će mnogim biljkama u ovo doba godine prijati dodatna pažnja, jer jesenje zalivanje predstavlja ključni korak za bezbedan zimski san.
Pevačica Manojlović teško je podnela smrt majke Mirjane, a dodatni udarac za pevačicu i njenu sestru Maju bio je trenutak kada je njihov otac, samo godinu dana nakon tragedije, u kuću doveo drugu ženu.
Komentari